Sporotrihoza

Autor: Sanjay G. Revankar, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i Branimir Gjurašin, dr. med.
Prijevod: Ljiljana Lukić, dr. med.

Sporotrihoza je infekcija kože koju uzrokuje saprofitna plijesan Sporothrix schenckii. Plućno i hematogeno zahvaćanje je rijetko. Simptomi su čvorići po koži koji se šire limfnim žilama te se pretvaraju u apscese i ulkuse. Dijagnoza se postavlja na osnovi kulture. Liječi se itrakonazolom ili amfotericinom B.

Sporothrix schenckii se može pronaći na grmu ruže ili žutike, tresetnoj mahovini i u gnojivu. Najčešće se inficiraju ljudi koji se bave hortikulturom, vrtlari, poljodjelci i oni koji rade s drvenom građom, a infekcija u pravilu nastaje nakon neznatne traume i doticaja s kontaminiranim materijalom. Za razliku od ostalih dimorfnih gljiva, S. schenckii obično se ne inhalira već ulazi u tijelo kroz male posjekotine i ogrebotine na koži.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi sporotrihoze

Limfokutane infekcije su najčešće. Karakteristično zahvaćaju jednu šaku i ruku, iako se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu; primarne lezije mogu se javiti na izloženim površinama noge ili lica.

Primarna lezija je mala, bezbolna papula, ili ponekad, sporo šireći potkožni čvorić koji na koncu postaje nekrotičan, a katkad i ulcerira. U pravilu, nekoliko dana ili tjedana kasnije, niz limfnih čvorova koji dreniraju zahvaćeno područje počinje se polako, no progresivno povećavati, formirajući pomične potkožne čvoriće. Ako se ne liječi, nadležeća koža pocrveni i kasnije može nekrotizirati, što ponekad dovodi do apscediranja, ulceracije i bakterijske superinfekcije. Sistemski znakovi i simptomi infekcije izostaju.

Manifestacije sarkoisporotrihozedozeSporotrihoza (Papule)

Sporotrihoza započinje kao male papule ili subkutani noduli koji mogu ulcerirati ili nekrotizirati.

Slika preuzeta s www.doctorfungus.com © 2005.

Sporotrichosis (Nodules)

Sporotrihoza apočinje kao male papule ili subkutani noduli koji mogu ulcerirati ili nekrotizirati.

Slika preuzeta s www.doctorfungus.com © 2005.

Sporotrihoza - apsces

Sporotrihoza apočinje kao male papule ili subkutani noduli koji mogu ulcerirati ili nekrotizirati. Infekcija se širi limfogeno. Ako se ne liječi, difuzi eritem, ulkusi i apscesi se mogu razviti kao što se vidi u ovom obliku teške bakterijske superinfekcije.

Slika s dopuštenjemf Dr. Lucille Georg via the Public Health Image Library of the Centers for Disease Control and Prevention.

Limfokutana sporotrihoza je kronična i indolentna, a potencijalno fatalna samo ako bakterijska superinfekcija dovede do sepse.

Rijetko, u pacijenata bez primarnih limfokutanih lezija, hematogeni rasap dovodi do indolentne infekcije većeg broja perifernih zglobova, ponekad kostiju a, rjeđe, genitalija, jetre, slezene, bubrega ili moždanih ovojnica. Ove infekcije su češće u imnokompromitiranih uslijed nekog drugog poremećaja (npr. alkoholizam). Podjednako rijetka je kronična pneumonija prouzročena udisanjem spora koja se manifestira lokaliziranim infiltratima ili kavitacijama, najčešće u kroničnih plućnih bolesnika.

Dijagnoza

Dijagnoza sporotrihoze
  • Klinička procjena

  • Kultura

Na dijagnozu sporotrihoze posumnja se na temelju kliničke slike kod bolesnika s poviješću moguće izloženosti gljivici (npr. vrtlar, krajolik, šumar).

Karakterističan nodularni limfangitis/kožna klinička slika sporotrihoze također može biti uzrokovana drugim patogenima, uključujući Mycobacterium tuberculosis, atipične mikobakterije, Nokardija, Francisella tularensis, i Leishmania brasiliensis. Mikrobiološka dijagnoza obično se može postaviti kada se dobiju odgovarajuće histološke boje i kulture bioptiranih tkiva (1). Tijekom ranog stadija bez diseminacije, primarna lezija se katkad pogrešno proglasi ugrizom pauka.

Kulture uzete s mjesta aktivne infekcije osiguravaju postavljanje konačne dijagnoze. S. schenckii kvasci se rijetko mogu vidjeti u uzorcima tkiva, čak i koristeći specijalne metode. Serološki testovi nisu dostupni.

Literatura

  • 1. Tobin EH, Jih WW: Sporotrichoid lymphocutaneous infections: Etiology, diagnosis and therapy. Am Fam Physician 63(2):326–332, 2001.

Liječenje

Liječenje sporotrihoze

Oralni itrakonazol 1x200 mg po kroz do 2 do 4 tjedna nakon nestanka svih lezija (u pravilu 3-6 mj.) je preporučen režim liječenja.

Teške infekcije liječe se lipidnom formlacijom amfotericina B (1x3-5 mg/kg IV); nakon povoljnog kliničkog odgovora liječenje se nastavlja oralnim itrakonazolom ukroz 12 mjeseci. Pacijente oboljele od AIDS-a, u slučaju meningitisa ili diseminirane infekcije, može biti potrebno liječiti doživotno terapijom održavanja itrakonazolom. Posakonazol može imati ulogu.

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu: Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.

  • Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Sporotrichosis: Information about sporotrichosis, including risk and prevention