Moždane aneurizme su žarišna proširenja moždanih arterija.

U SAD-u se aneurizme mozga javljaju kod 3 do 5% ljudi. Moždane aneurizme se mogu razviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali su najčešće u osoba između 30 i 60 godina. Češće su u žena.

Česti čimbenici koji tome pridonose su

• Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva (npr. Ehlers-Danlos sinrom, pseudoxanthoma elasticum, autosomno dominantni sindrom policističnih bubrega)

• Aneurizme u obitelji (srodnik u prvom koljenu: roditelj, brat ili sestra ili dijete)

• Arterijska hipertenzija

• Pušenje cigareta

Povremeno, septički embolusi uzrokuju mikotičke aneurizme.

Moždane aneurizme su u većini slučajeva vrećastog (sakularnog) oblika i promjera < 2,5 cm; ponekad mogu biti male, multiple, tankih stijenki ili septirane (bobičaste).

Većina aneurizme javlja se uzduž srednje ili prednje moždane arterije ili na granama koje tvore Willisov krug, pogotovo u na bifurkacijama. Mikotične (gljivične) aneurizme obično nastaju distalno prvog grananja račvanja arterija Willisovog kruga.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi moždanih aneurizmi

Mnoge aneurizme su asimptomatske, no neke od njih, obično velike i rastuće aneurizme izazivaju simptome kompresije na okolne strukture. Pareza očnih mišića, dvoslike, otok ili bol u orbiti mogu predstavljati pritisak a 3., 4., 5., odnosno 6. kranijalni živac. Gubitak vida te bitemporalni defekti vidnog polja mogu ukazivati na kompresiju u području optičke hijazme.

Moždane aneurizme mogu prokrvariti u subarahnoidalni prostor uzrokujući subarahnoidalno krvarenje. Prije rupture/prsnuća, aneurizme povremeno mogu izazvati prijeteće (upozoravajuće) glavobolje zbog bolnog rasta aneurizme ili curenja krvi iz aneurizme u subarahnoidalni prostor. Prsnuće aneurizme uzrokuje naglu i jaku glavobolju poput udara groma. Prsnuće aneurizme također može uzrokovati mučninu, povraćanje, ukočen vrat, fotoosjetljivost, gubitak svijesti i/ili napadaje.

Dijagnoza

Dijagnostika moždane aneurizme

• Neuroradiološke pretrage

Neuroradiološke pretrage mogu prikazati aneurizme i kao slučajni nalaz.

Dijagnoza zahtijeva angiografiju, CT angiografija ili angiografiju magnetskom rezonancijom.

Ako se sumnja na mikotičnu aneurizmu, potrebno je učiniti hemokultura na bakterije i gljivice.

Sakularna aneurizma

Angiografija magnetskom rezonancijom pokazuje malu sakularnu aneurizmu desne srednje moždane arterije (strelica).

Uz dozvolu izdavača Iz Ritter A, Hayman L, Charletta D. In Atlas of Cerebrovascular Disease. Edited by PB Gorelick and MA Sloan. Philadelphia, Current Medicine, 1996.

Liječenje

Liječenje moždanih aneurizmi

• Za manje, asimptomatske aneurizme, serijsko snimanje

• Za velike ili simptomatske aneurizme, endovaskularno liječenje

Liječenje nerupturiranih aneurizmi ovisi o:

• vrsti, veličini i lokalizaciji aneurizme

• Opasnosti od rupture/prsnuća

• Starost i zdravlje pacijenta

• Osobna i obiteljska anamneza

• Rizici liječenja

O riziku od rupture u odnosu na perioperativne komplikacije treba otvoreno razgovarati s pacijentom.

Kontrola aterosklerotskih čimbenika rizika, napose prestanak pušenja i uzimanje odgovarajućih antihipertenziva vrlo je važna.

Ako je asimptomatska aneurizma u prednjoj cirkulaciji < 7 mm, ona rijetko rupturira i ne zahtijeva hitno liječenje. Ove aneurizme se mogu pratiti serijskim snimanjem neuroradiološkim metodama.

Ako su aneurizme veće, u stražnjoj cirkulaciji ili uzrokuju simptome uslijed krvarenja ili kompresije neuralnih struktura može se pokušati s endovaskularnim liječenjem (npr. stentovi, embolizacija uzvojnicama /coil/), ako je moguće. Ponekad je potrebno neurokirurško liječenje s postavljenjem mikrovaskularnih klipsi.

Liječenje mikotičnih aneurizmi zahtijeva agresivnu antibiotsku terapiju usmjerenu prema specifičnom uzročniku. U pravilu i te aneurizme treba kirurški zbrinuti.

Ključne poruke

• Prije rupture/prsnuća, aneurizme povremeno mogu izazvati prijeteće (upozoravajuće) glavobolje; prsnuće uzrokujeiznenadnu i jaku glavobolju (poput udara groma).

• Dijagnoza zahtijeva angiografiju, CT angiografija ili angiografiju magnetskom rezonancijom.

• Ako je aneurizma asimptomatska i < 7 mm, pratiti serijskim snimanjem; ako je aneurizma simptomatska, veća i smještena u stražnjoj cirkulaciji, liječite endovaskularnom terapijom ili ponekad otvorenom operacijom.