Slezena ima strukturu i funkciju dva organa. Bijela pulpa, koja se sastoji iz periarterijskih limfatičnih prostora i germinativnih centara, ima funkciju imunološkog organa. Crvena pulpa, koja se sastoji od vaskularnih prostora (trabekule i sinusi) okruženih makrofazima i granulocitima, ima funkciju fagocitnog organa.
Bijela pulpa je mjesto proizvodnje i dozrijevanja B i T stanica. B stanice u slezeni proizvode zaštitna, humoralna protutijela; u određenim autoimunim poremećajima (npr. imuna trombocitopenija [ITP], Coombs-pozitivne autoimune hemolitičke anemije) mogu se proizvesti i neadekvatna autoprotutijela na cirkulirajuće sastojke krvi.
Crvena pulpa uklanja protutijelima obložene bakterije, ostarjele ili oštećene eritrocite, kao i krvne stanice obložene protutijelima (što se događa kod nekih imunih citopenija, poput ITP, Coombs-pozitivnih autoimunih hemolitičkih anemija i nekih neutropenija). Crvena pulpa služi i kao spremište krvnih elemenata, posebno bijelih krvnih stanica i trombocita. Kod nekih životinja se u slučaju teške anemije slezena može kontrahirati i učiniti "autotransfuziju" crvenih krvnih stanica; nejasno je je li ta "autotransfuzija" prisutna i kod ljudi. Prilikom uništavanja i odstranjenja eritrocita, slezena uklanja i inkluzijska tjelešca, poput Heinzovih tjelešaca (precipitati netopljivog globina), Howell-Jollyevih tjelešaca (nuklearni fragmenti) i čitavih jezgara. Tako se, nakon splenektomije ili kod funkcionalnog hiposplenizma, eritrociti s inkluzijama pojavljuju u perifernoj cirkulaciji. Hematopoeza se može javiti nakon ozljede koštane srži (npr. zbog fibroze ili tumora) kad se hematopoetske matične stanice pojavljuju u krvotoku i nasele odraslu slezenu (vidi također Primarna mijelofibroza i Mijelodisplastični sindrom).
Asplenija
Asplenija je gubitak funkcije slezene zbog
-
Urođene odsutnosti slezene
-
Kirurškog uklanjanja slezene (splenektomije)
-
Funkcionalne odsutnosti slezene
Kongenitalna asplenija je rijedak poremećaj. Dojenčad s ovim poremećajem često ima i prirođene srčane bolesti.
Kirurška asplenija je fizičko odstranjenje slezene. Može se pojaviti kod prethodno zdravih pacijenata koji su podvrgnuti splenektomiji nakon traume ili u bolesnika s imunološkim ili hematološkim bolestima koji zahtijevaju splenektomiju (npr. imuna trombocitopenija, hipersplenizam, nasljedna sferocitoza).
Funkcionalna asplenija je gubitak funkcije slezene zbog različitih sustavnih bolesti. Česti uzroci uključuju anemiju srpastih stanica,celijakiju i alkoholnu bolest jetre. Funkcionalna asplenija može se pojaviti i nakon izravnih vaskularnih inzulta (npr. infarkt slezene, tromboza slezene).
Zbog važne uloge slezene u humoralnom imunitetu, kao i uklanjanju protutijelima obloženih bakterija, asplenija značajno povećava rizik od infekcije. Pacijenti s asplenijom posebno su podložni teškim sepsama uzrokovanim inkapsuliranim mikroorganizmima, prvenstveno Streptococcusom pneumoniae (pneumokokom), ali i Hemophilusom influenzae tip b (Hib) ili Neisseriom meningitidis (meningokokom). Pacijenti su također pod povećanim rizikom od babezioze.
Zbog rizika od navedenih infekcija vrlo je važno cijepljenje. Pacijenti bi trebali primiti pneumokokno i meningokokno cjepivo kao i cjepivo za H. influenzae. Pacijenti bi također trebali primiti cjepivo protiv gripe, kao i druga cjepiva ovisno o kliničkoj situaciji. Pacijentima se često daje dnevna profilaktička antibiotska terapija poput penicilina ili amoksicilina, posebno kad su u redovnom kontaktu s djecom. Odgovarajuće trajanje profilaktičke upotrebe antibiotika i dalje je nedefinirano. Ukoliko pacijent s asplenijom razvije povišenu tjelesnu temperaturu, potrebno je uvesti empirijsku antibiotsku terapiju istovremeno s evaluacijom uzroka.