Autor:
George Newman, MD, PhD
Urednik sekcije:
doc. prim. dr. sc.
Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod:
Latica Friedrich, dr. med.
Potrebno je u potpunosti skinuti odjeću s udova i ramenog pojasa, te potom provjeriti prisutnost sljedećeg:
-
Atrofija
-
Hipertrofija
-
Asimetrični razvoj
-
Fascikulacije
-
Miotonija
-
Tremor
-
Ostali nekontrolirani pokreti, uključujući koreu (kratki, trzajući pokreti), atetozu (kontinuirani, izvijajući pokreti), te mioklonus (nagle kontrakcije mišića)
Tonus mišića ispituje se pasivnom fleksijom i ekstenzijom udova kod opuštenog pacijenta.
Smanjeni opseg mišića govori u prilog atrofiji, ali bilateralna atrofija ili atrofija velikih ili skrivenih mišića, ukoliko nije napredovala, može proći nezapaženo. Kod starijih osoba manji gubitak mišićne mase je uobičajen.
Hipertrofija se javlja kad jedan mišić mora raditi jače kako bi nadoknadio slabost drugoga; pseudohipertrofija se javlja kad je mišićno tkivo zamijenjeno velikim količinama vezivnog tkiva ili drugim nefunkcionalnim tvarima (npr amiloid).
Fascikulacije (kratki, nježni, nepravilni trzajevi mišića vidljivi pod kožom) su relativno učestale. Iako se mogu pojaviti kod normalnih mišića, posebno kod potkoljeničnih mišića u starijih ljudi, fascikulacije često ukazuju na ozljede donjeg motornog neurona (npr. degeneracija živca ili ozljeda i regeneracija).
Miotonija (usporena relaksacija mišića nakon održavane kontrakcije ili direktne perkusije mišića) ukazuje na miotoničku distrofiju i može se javiti kao nemogućnost brzog otvaranja stisnute šake.
Povišeni otpor nakon kojeg slijedi relaksacija (fenomen džepnog nožića) kao i spasticitet ukazuje na ozljedu gornjeg motornog neurona.
Rigiditet poput olovne cijevi (jednoličan rigiditet tijekom čitavog opsega pokreta), često uz fenomen zupčanika, upućuje na poremećaj bazalnih ganglija.
(Vidi također Kako procijeniti snagu mišića i Uvod u neurološki pregled.)