Plazma, zajedno s nekim bijelim krvnim stanicama, prelazi iz kapilara u intersticijski prostor. Većina tekućine i njezinih sastavnica biva preuzeta od stanica tkiva ili se reapsorbira u žile, ovisno o ravnoteži hidrostatskog i onkotskog tlaka. Međutim, dio tekućine, uz određene stanice i stanični debris (primjerice, iz imunološkog odgovora na lokalne infekcije, karcinom, upalu) odlazi u limfni sustav.

Kao i venski sustav, limfni sustav se sastoji od mnoštva žila tankih stijenki kojima tekućina putuje tijelom. Male limfne žile udružuju se u veće te na kraju dreniraju u centralni venski sustav putem torakalnog kanala ili desnog limfatičkog kanala. Većina limfnih žila imaju zaliske, slične onima u venama, koje održavaju jednosmjerni tok limfe (prema srcu). Za razliku od venskog sustava, u kojem protok potiče srčana crpka, limfa se pokreće tlakom koji generiraju kontrakcije mišića.

Prije ulaska u centralni venski sustav, limfa prolazi kroz limfne čvorove, koji filtriraju stanični materijal, uključujući stanice raka, kao i stranih čestica. Limfni čvorovi su također ključni sudionici u imunološkom sustavu, jer su prepuni limfocitima, makrofazima i dendritičkim stanicama koje su spremne odgovoriti na sve antigene koji se prenose iz tkiva u limfu.

Limfni čvorovi se dijele na površinske i duboke. Površinski čvorovi se nalaze ispod kože; oni su prisutni u cijelom tijelu, ali pojedine kolekcije su prisutne u vratu, području pazuha i preponama. Duboki limfni čvorovi su oni koje se nalaze u trbušnoj ili prsnoj šupljini.