Često nema objektivno mjerljivog strukturnog ili fiziološkog uzroka za GI tegobe, čak i nakon detaljne obrade. Za takve pacijente kažemo da imaju funkcionalne bolesti, koje predstavljaju 30 do 50% razloga posjeta gastroenterologu. Funkcionalne bolesti mogu se manifestirati simptomima gornjeg i/ili donjeg GI trakta. (Vidi također Sindrom iritabilnog kolona.)

Funkcionalni poremećaji su GI poremećaji povezani s osovinom crijevo mozak. Postoje neki dokazi koji upućuju na visceralnu hipersenzitivnost u tih bolesnika, u smislu poremećaja nocicepcije pa zbog toga ti bolesnici osjećaju nelagodu kod podražaja (npr. luminalna distenzija, peristaltika) koju ostali ljudi tako ne doživljavaju. Funkcionalni poremećaji su klasificirani prema simptomima, ali ne samo s visceralnom hiperosjetljivošću, već i poremećajima pokretljivosti, promijenjenom mikrobiotom, mukoznom i imunološkom funkcijom te procesuiranjem u CNS - u(1).

U nekih bolesnika psihološka stanja poput anksioznosti (sa ili bez aerofagije), poremećaji osobnosti, somatizacije u sklopu depresije ili hipohondrije mogu dovesti do GI simptoma. Postoje psihološke teorije koje smatraju da funkcionalni simptomi mogu nadomjestiti neke psihološke potrebe. Na primjer neki bolesnici s kroničnim bolestima pronalaze korist od svoje bolesti. Kod takvih bolesnika uspješno rješavanje simptoma može voditi k novim simptomima.

Veliki broj liječnika i gastroenterologa smatra funkcionalne GI tegobe teško razumljivim i liječivim, a ta nesigurnost može dovesti do frustracija i pogrešnih procjena. Učinkovita interakcija liječnik-bolesnik smanjuje potrebu za traženjem učestale zdravstvene pomoći. Liječnici bi trebali prihvatiti bolesnikove simptome i pružiti suosjećanje. Trebali bi i smanjiti naručivanje na kontrolne preglede i medikamentoznu terapiju za ustrajne bolesnike s neobjašnjivim simptomima. (2). Ukoliko simptomi ne upućuju na ozbiljnu bolest liječnik bi trebao pričekati prije nego zatraži slijedeću dijagnostičku pretragu ili uvede novi lijek. Kroz neko vrijeme, novi podaci dobiveni od bolesnika mogu voditi ka rješenju njegovih tegoba. Funkcionalne tegobe su ponekad prisutne u bolesnika s fiziološkim bolestima (npr. peptički ulkus, ezofagitis), a takvi se simptomi neće povući čak i kad se fiziološka bolest sanira. U nekih bolesnika dijagnostička obrada (npr CT) može otkriti slučajne abnormalnosti koje nisu povezane sa simptomima.

(Vidi također Procjena GI bolesnika.)

Literatura

• 1. Drossman DA: Functional gastrointestinal disorders: History, pathophysiology, clinical features, and Rome IV. Gastroenterologiy 150:1262–1279, 2016. doi: http://dx.doi.org/10.1053/j.gastro.2016.02.032.

• 2. Drossman DA: 2012 David Sun Lecture: Helping your patient by helping yourself: How to improve the patient-physician relationship by optimizing communication skills. Am J Gastroenterol 108:521–528, 2013. doi: 10.1038/ajg.2013.56.