Etiologija

U odraslih, primarni manjak vitamina C je obično zbog:

• Nedostatna prehrana

Potreba za prehrambenim unosom vitamina C je povećan kod bolesti praćenih vrućicom, upalnim stresom (osobito bolesti s proljevom), aklorhidrijom, pušenjem, tireotoksikozom, manjkom željeza, stresa zbog topline ili hladnoće, kirurškiim zahvatima, opeklinama i manjkom bjelančevina. Toplina (npr. sterilizacija mliječnih pripravaka za dojenčad, kuhanje) može uništiti određenu količinu vitamina C u hrani.

Patofiziologija

Kada je vitamin C u manjku, stvaranje intercelularnih učvršćujućih tvari u vezivnom tkivu, kostima i dentinu je nedostatno, te dovodi do slabljenja kapilara uz posljedično krvarenje i poremećaje kostiju i srodnih struktura.

Stvaranje kosti je poremećeno, što u djece dovodi do koštanih promjena i slabijeg rasta. Između dijafize i epifize kosti se stvara vezivno tkivo, a kostohondralni spojevi se proširuju. Jako kalcificirani komadići hrskavice bivaju okruženi vezivom. U djece i kod odraslih može doći do subperiostalnih krvarenja, ponekad uzrokovanih malim koštanim frakturama.

Simptomi i znakovi

U odraslih se simptomi nedostatka vitamina C razvijaju tek nakon više tjedana ili mjeseci manjka vitamina C. No, unatoč tome, rano se mogu pojaviti tromost, slabost, razdražljivost, gubitak težine i neodređene mijalgije i artralgije

Simptomi skorbuta (povezani s defektima u vezivnom tkivu) razvijaju se nakon nekoliko mjeseci manjka vitamina C. Mogu se pojaviti i folikularna hiperkeratoza, namotana (zakovrčana) kosa i perifolikularna krvarenja. Desni mogu postati natečene, ljubičaste, spužvaste i vulnerabilne; osobe s teškim nedostatkom lako prokrvare. U konačnici, zubi postaju klimavi i skloni ispadaju. Mogu se razviti sekundarne infekcije. Rane slabo cijele i lako se ponovno otvaraju, a može doći i do spontanih krvarenja, osobito u obliku ekhimoza kože donjih ekstremiteta i krvarenja u spojnicu oka.

Drugi simptomi i znakovi obuhvaćaju femoralnu neuropatiju zbog krvarenja u ovojnicu femoralnog živca (što može oponašati duboku vensku trombozu), edem donjih ekstremiteta, krvarenje u zglobove, izljeve u zglobove te razne artralgije.

U dojenčadi, simptomi uključuju razdražljivost, bol za vrijeme kretanja, anoreksiju, i usporen rast. U dojenčadi i djece, rast kostiju je smanjen, te može doći do krvarenja i anemije.

Dijagnoza

• Obično se postavlja klinički (na temelju kože ili nalaza gingive te uz poznate faktore rizika)

Dijagnoza manjka vitamina C se obično postavlja klinički u bolesnika koji imaju znakove po koži i na gingivama, a u opasnosti su od manjka vitamina C. Može se učiniti laboratorijska potvrda. KKS se učini, te se često otkrije anemija. Vrijeme krvarenja i koagulacije te protrombinsko vrijeme su normalni.

Rendgen kostiju može pomoći pri dijagnozi skorbuta u djetinjstvu (ali ne i u odrasloj dobi). Promjene su najočitije na krajevima dugih kostiju, osobito u području koljena. Rane promjene nalikuju atrofiji. Trabekularni gubitak rezultira izgledu mliječnog stakla (ground-glass). Korteks se stanjuje. U području metafize može se vidjeti linija kalcificirane, nepravilne hrskavice (Fraenkelova bijela linija). Zone refrakcije ili linearne frakture, proksimalno i paralelno u odnosnu na bijelu liniju, mogu biti vidljive u vidu trokutastog defekta na lateralnom rubu kosti, te je nalaz specifičan. Epifiza može biti potisnuta. Cijeljenjem subperiostalnog krvarenja može doći do izdizanja i kalcifikacije periosta.

Laboratorijska dijagnostika, koja zahtjeva mjerenje askorbinske kiseline u serumu, se ponekad izvodi u višim bolničkim centrima. Pad razine askorbinske kiseline u plazmi od normalnih vrijednosti na <0,6 mg/dl (<34 μmol/L) se smatra graničnim, dok razina <0,2 mg/dl (<11 μmol/L) ukazuje na manjak vitamina C. Mjerenje razine askorbinske kiseline u leukocitnom sloju centrifugirane krvi nije široko dostupno niti standardizirano.

U odraslih, skorbut treba razlikovati od artritisa, hemoragičnih poremećaja, gingivitisa i bjelančevinsko–energetske malnutricije. Hiperkeratotični dlačni folikuli okruženi područjem hiperemije ili krvarenja su gotovo patognomonični. Krvareće desni, krvarenje u konjuktivu oka, većina petehija i ekhimoza nisu specifični.

Liječenje

• Prehrana s dodatkom askorbinske kiseline

Kod skorbuta u odraslih se primjenjuje askorbinska kiselina u dozi od 100 do 500 mg jednom do četiri puta dnevno tijekom 1 do 2 tjedna, sve dok se znakovi bolesti ne povuku, nakon čega slijedi hranjiva prehrana koja omogućuje unos 1 do 2 puta veći od dnevne potrebe tijekom slijedećih nekoliko tjedana.

Kod skorbuta, terapijske doze askorbinske kiseline obnavljaju funkciju vitamina C u roku od nekoliko dana. Simptomi i znakovi obično nestaju za 1 do 2 tjedna. Kronični gingivitis s opsežnim potkožnim krvarenjem perzistira dulje.

Prevencija

Manjak u žena se sprječava vitaminom C u količini od 75 mg peroralno jednom na dan, a u muškaraca 90 mg peroralno jednom na dan. Pušači trebaju uzimati dodatnih 35 mg/dan. Pet obroka voća i povrća (preporučena dnevna doza) trebalo bi osigurati > 200 mg vitamina C.

Ključne poruke

• Potreba za vitaminom C je povećana kod bolesti praćenih vrućicom, upalom (osobito bolesti s proljevom), aklorhidrijom, kod pušenja, tireotoksikoze, manjka željeza, stresa zbog prevelike topline ili hladnoće, kirurških zahvata, opeklina i manjka bjelančevina.

• Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, nedostatak vitamina C uzrokuje nespecifične simptome (npr, slabost, umor, razdražljivost, artralgiju, mijalgiju); kasnije, utječe na poremećaj vezivnog tkiva, što uzrokuje folikularnu hiperkeratozu, zamotanu (nakovrčenu) kosu, otok i krvarenje zubnog mesa, labave zube, slabo zacjeljivanje rana te spontana krvarenja.

• U bolesnika koji imaju kožne ili gingivalne simptome ili faktor rizika za nedostatak vitamina C, mjeri se razina askorbinske kiseline u serumu.

• Liječenje sa suplementacijom askorbinske kiseline i zdravom reguliranom prehranom.