Undulacija atrija je brzi pravilni atrijski ritam koji nastaje zbog kruženja električnog impulsa unutar atrija. Simptomi su palpitacije te ponekad slabost, zaduha i presinkopa. Mogu se stvoriti atrijski trombi te embolizirati. Dijagnoza počiva na EKG zapisu. Liječenje uključuje regulaciju frekvencije lijekovima, prevenciju tromboembolije antikoagulansima te ponekad konverziju ritma u sinus ritam lijekovima ili kardioverzijom.
(Također pogledati Pregled aritmija.)
Atrijska undulacija je manje učestala od atrijske fibrilacije, ali uzroci i hemodinamske posljedice su jednake. Mnogi bolesnici s undulacijom atrija mogu imati periode fibrilacije atrija.
Klasična undulacija atrija nastaje zbog kruženja impulsa u velikom krugu unutar desnog atrija. Atrij se depolarizira pri frekvenciji 250– 350 po minuti (u pravilu 300 otkucaja//min). Kako atrioventrikulski (AV) čvor obično ne može provoditi pri ovakvim frekvencijama, probije se u pravilu polovina impulsa (blok 2:1), što dovodi do pravilnog ventrikulskog ritma od 150 otkucaja/ min. Ponekad je blok promjenljiv iz trena u tren, što uzrokuje nepravilni ventrikulski ritam. Iako rjeđe, može postojati fiksni blok 3:1, 4:1 ili 5:1.
Vjerojatnosti tromboembolijskog događaja je otprilike polovina one u fibrilaciji atrija (osim ako se ne pojavljuje i fibrilacija atrija). The probability of a thromboembolic event- is thought to be about half of that in atrial fibrillation (unless atrial fibrillation is also occurring).
Simptomi i znakovi
Simptomi uglavnom ovise o ventrikulskoj frekvenciji i prirodi temeljnog poremećaja srca. Ako je ventrikulska frekvencija <120 otkucaja/ min i pravilna, vjerojatnije je da će simptoma biti malo ili ništa. Brže frekvencije i promjenljiva provodljivost AV sustava obično uzrokuju palpitacije, a smanjeni minutni volumen može uzrokovati simptome hemodinamske nestabilnosti (npr. osjećaj neugode u prsištu, zaduha, slabost, sinkopa). Detaljna inspekcija jugularnog venskog pulsa otkriva undulacijske a valove.
Dijagnoza
Dijagnoza atrijske undulacije počiva na EKG zapisu. U tipičnoj undulaciji, EKG pokazuje kontinuiranu i regularnu aktivaciju atrija sa obrascem "zubaca pile" najbolje vidljivim u odvodima II, III i aVF (vidi sliku).
Undulacija atrija
(Napomena: Provođenje s blokom desne grane.)
|
Masaža karotidnog sinusa može pojačati AV blok i učiniti tipične undulacijske valove uočljivijima. Slična pojava javlja se i kod farmakološke blokade AV čvora (npr adenozin), ali takva terapija ne zaustavlja undulaciju atrija.
Liječenje
-
Kontrola frekvencije lijekovima
-
Kontrola ritma kardioverzijom, lijekovima ili ablacijom.
-
Prevencija tromboembolije:
Liječenje atrijske undulacije usmjereno je na kontrolu frekvencije ventrikula, kontrolu ritma i prevenciju tromboembolije.
Kod undulacije je, međutim, teže postići farmakološku kontrolu ritma nego kod fibrilacije. Stoga je za većinu pacijenata liječenje izbora kod inicijalne epizode elektrokardioverzijasinkronizirana konverzija ili "overdrive pacing") a obavezna je u bolesnika sa AV provođenjem 1:1 iili hemodinamskom nestabilnošću. U pravilu je učinkovita kardioverzija niskom energijom (50 J). Antikoagulacija, kao i u atrijskoj fibrilaciji je nužna prije kardioverzije.
Ako se pri ponovnom uspostavljanju sinus ritma koriste lijekovi, prvo se mora postići kontrola frekvencije β–blokatorima ili nedihidropiridinskim blokatorima Ca–kanala. Mnogi od antiaritmijskih lijekova koji mogu restituirati sinus ritam (osobito klasa Ia i Ic) mogu usporiti atrijsku undulaciju, skratiti refreakternost Av čvora (vagolitičkim efektom) ili oboje omogućujući 1:1 provođenje sa paradoksnim povećanjem frekvencije ventrikula i hemodinamskom nestabilnošću. Ovi se lijekovi mogu koristiti za dugotrajno održavanje koje je potrebno radi sprječavanja recidiva.
Alternativa trajnom korištenju antiaritmika je antitahikardni elektrostimulacijski sustav u odabranih bolesnika. Također, ablacijske procedure dizajnirane za prekid atrijskog kružnog provođenja impulska mogu učinkovito prevenirati atrijsku undulaciju , osobito tipičnu undulaciju.
Pacijenti s kroničnom ili rekurentnom atrijskom undulacijom zahtijevaju peroralnu antikoagulaciju (varfarin titriran tako da INR bude između 2 i 3, direktni inhibitor trombina ili inhibitor faktora Xa). Izbor terapije ovisi o istim okolnostima kao i kod fibrilacije atrija.
Ključne poruke
-
Undulacija atrija je brz, regularan atrijski ritam koji rijetko može uzrokovati iregularni ili netahikardni QRS odgovor, ovisno o stupnju i tipu prisutnog bloka.
-
Nakon inicijalne kontrole frekvencije lijekovima poput betablokatora i nedihidropiridinskih blokatora kalcijevih kanala (npr. verapamil, diltiazem) u većine pacijenata trebalo bi učiniti sinkroniziranu kardioverziju.
-
Antikoagulacija je potrebna prije kardioverzije.
-
Dugotrajna peroralna antikoagulacija radi prevencije moždanog udara potrebna je kod pacijenta sa kroničnom ili rekurentnom undulacijom atrija.