Oticanje vjeđe može biti jednostrano ili obostrano, asimptomatsko ili udruženo sa svrbežom ili boli.
Etiologija
Neki uzroci oticanja vjeđa
Oticanje vjeđa ima mnogo uzroka (vidi tablicu Neki uzroci oticanja vjeđa). Oticanje je obično uzrokovano raznim poremećajima vjeđe. No može biti posljedica poremećaja orbite ili okoline orbite te sistemskih bolesti koje uzrokuju generalizirani edem.
Najčešći uzroci su alergije, uključujući
Lokalno oticanje vjeđe najčešće je uzrokovano halacionom.
Najopasniji uzroci su orbitalni celulitis i tromboza kavernoznog sinusa (rjeđe se javljaju).
Uz poremećaje navedene u Neki uzroci oticanja vjeđa, oticanje vjeđa može biti posljedica sljedećeg:
-
Bolesti koje mogu zahvatiti vjeđu ali ne uzrokuju oticanje osim ako nisu progredirale (npr. tumori vjeđa, uključujući karcinom pločastih stanica i melanom)
-
Poremećaji koji uzrokuju oticanje koje počinje i obično je najteže u strukturama blizu, ali ne i dijelu vjeđaa (npr. dakriocistitis, kanalikulitis)
-
Stanja u kojima je oticanje vjeđe popratni simptom (npr. fraktura baze lubanje, opekline, ozljede, poslije operacija)
Neki uzroci oticanja vjeđa
|
Uzrok
|
Ukazujući nalazi
|
Dijagnostički Pristup
|
|---|
|
* Oticanje zbog sistemskih bolesti je bilateralno i bez eritematoznih promjena.
|
|
T4= tiroksin; TSH =tiroid-stimulirajući hormon; V1 = oftalmološka grana trigeminalnog živca.
|
|
Bolesti vjeđa
|
|---|
|
Alergijska reakcija, lokalna
|
Svrbež, bez boli
Blijeda, otečena jedna ili obje vjeđe, spojnica, ili oboje
Ponekad anamnestički podatak o recidiviranju, izloženosti alergenu ili oboje
Unilaterani ili bilateralni (jednostran ili obostran)
|
Klinička procjena
|
|
Blefaritis
|
Zahvaćenost trepavica s ljuskicama, vidljivo makroskopski ili pod povećanjem (npr. biomikroskopom)
Svrbež, žarenje, crvenilo, ulceracije ili kombinacija simptoma
Ponekad udružen i seborejični dermatitis
Unilateralan ili bilateralan
|
Klinička procjena
|
|
Halacion
|
Lokalno crvenilo i bolnost koja uključuje samo jednu vjeđu
Potencijalna progresija lokalizirane bezbolne otekline od ruba vjeđe
|
Klinička procjena
|
|
Konjunktivitis, infektivan
|
Konjunktivalna injekcija, sekret
Ponekad povećan preaurikularni limfni čvor, kemoza ili oboje
Unilateralan ili bilateralan
|
Klinička procjena, obično bojenje fluoresceinom da se isključi herpes simplex keratokonjunktivitis
|
|
Herpes simplex blefaritis (primarni)
|
Nakupine vezikula na eritematoznoj podlozi, ulceracije, izrazita bolnost
Unilateralan
|
Klinička procjena
|
|
Herpes zoster (herpes)
|
Nakupine vezikula na eritematoznoj podlozi, ulceracije, izrazita bolnost
Unilateralan, distribucija V1 korijena živca
|
Klinička procjena
|
|
Hordeolum
|
Lokalno crvenilo i bolnost koja uključuje samo jednu vjeđu
Moguća progresija otekline od ruba vjeđe, ponekad vidljiva pustula
|
Klinička procjena
|
|
Ugriz insekta
|
Svrbež, crvenilo, ponekad vidljiva papula
|
Klinička procjena
|
|
Poremećaji u i oko orbite
|
|---|
|
Tromboza kavernoznog sinusa (rijetko)
|
Glavobolja, proptoza, oftalmoplegija, ptoza, smanjena vidna oštrina, povišena tjelesna temperatura
Obično počinje unilateralno, zatim bilateralno
Znakovi sinusitisa ili drugih infekcija lica
|
Potrebno je odmah učiniti CT ili MR.
|
|
Orbitalni celulitis
|
Proptoza, crvenilo, povišena tjelesna temperatura, bol
Poremećena ili bolna bulbomotorika
Ponekad smanjena vidna oštrina
Obično unilateralno
Ponekad prethodi znakovima infekcije u podlozi (najčešće upala sinusa)
|
CT ili MR kralježnice
|
|
Preseptalni celulitis (periorbitalni celulitis)
|
Oticanje (bez proptoze), crvenilo, ponekad bolnost, groznica
Unilateralno uobičajeno
Vidna oštrina i bulbomotorika uredna
Ponekad prethodi izvornoj infekciji (lokalna infekcija kože)
|
CT ili MRI ako je potrebno isključiti orbitalni celulitis
|
|
Sistemske bolesti*
|
|---|
|
Alergijska reakcija, sistemska (npr. angioedem, rinitis)
|
Svrbež
Ponekad s ekstraokularnim alergijskim manifestacijama (npr. urtikarija, otežano disanje, rinoreja)
Ponekad anamnestički podatak o recidiviranju, izlaganju alergenima, atopija ili kombinacija
Obično bilateralno
|
Klinička procjena
|
|
Generalizirani edem
|
Bilateralni asimptomatski edem vjeđa i ponekad lica; obično i edemi ostalih dijelova tijela (npr. nogu, presakralne regije)
Znaci primarnih bolesti (npr. kronične bubrežne bolesti, insuficijencije srca, zatajenja jetre, preeklampsije)
Ponekad upotreba ACE inhibitora
|
Pretrage za srčane, jetrene ili bubrežne bolesti, ovisno o kliničkom dojmu
|
|
Hipertireoza (S Graves oftalmopatijom)
|
Fiksiran pogled, zaostajanje vjeđa, proptoza, neusklađena bulbomotorika
Bezbolna osim ako rožnica nije iritirana suhoćom
Tahikardija, anksioznost, mršavljenje
|
Test funkcije štitnjače (TSH, T4)
|
|
Hipotireoza
|
Bezbolna, bilateralna difuzna natečenost lica
Suha, ljuskava koža; gruba kosa
Intolerancija hladnoće
|
Tets funkcije štitnjače (TSH, T4)
|
Procjena
Neki uzroci oticanja vjeđa
Anamneza
Povijest sadašnje bolesti: ustanoviti koliko dugo oticanje traje, da li je unilateralo ili bilateralno i da li je prethodila trauma (uključujući i podatak o ubodu insekta). Važni prateći simptomi za postavljanje dijagnoze su svrbež, bol, glavobolja, promjene u vidnoj oštrini, povišena tjelesna temperatura i iscjedak iz oka.
Pregledom treba potražiti simptome mogućih uzroka, uključujući curenje iz nosa, svrbež, osip i piskanje (sustavna alergijska reakcija); glavobolja, začepljenost nosa i gnojni iscjedak iz nosa (sinusitis); zubobolja (zubna infekcija); dispneja, ortopneja i paroksizmalna noćna dispneja (zatajenje srca); netolerancija na hladnoću i promjene teksture kože (hipotireoidoza); i nepodnošljivost topline, tjeskoba i gubitak težine (hipertireoidoza).
Povijest bolesti treba sadržavati podatke o eventualnim ozljedama oka ili operacijama; bolestima jetre, srca ili bubrega; alergijama i eventualnoj izloženosti alergenima. Anamnestički treba navesti uporabu lijekova, pogotovo ispitati korištenje ACE inhibitora.
Fizikalni pregled
Ispitivanje vitalnih znakova: vrućica i tahikardija.
Oftalmološkim pregledom treba utvrditi lokalizaciju i boju otekline (eritematozna ili blijeda), uključujući podatak da li je prisutna na jednoj ili obje vjeđe jednog ili oba oka i da li je oteklina osjetljiva, topla ili oboje. Ispitivač treba utvrditi da li nalaz otekline predstavlja edem vjeđa, protruziju bulbusa (proptozu) ili oboje. Oftalmološki pregled treba sadržavati nalaz vidne oštrine i nalaz bulbomotorike (puni opseg kretnji ili ograničenje pokreta). Ispitivanje bulbomotorike može biti otežano kod izražene otekline ali je od iznimne važnosti jer poremećaj bulbomotorike može upućivati na orbitalne ili retro-orbitalne poremećaje, a ne poremećaje vjeđa; ponekad je potrebna pomoć pri pregledu radi držanja i otvaranja otečenih vjeđa. Pregled spojnice radi injekcije i prisutnosti sekreta. Oštećenja vjeđa ili samog oka procjenjuju se pregledom na biomikroskopu.
Opći sistemski pregled treba procijeniti znakove sistemske toksičnosti koji ukazuje na ozbiljne infekcije te znakove mogućeg uzroka u podlozi. Pregled kože lica radi utvrđivanja suhoće ili ljuskanja (što može upućivati na hipotireozu) te masnih ljuskica i drugih simptoma seboroičnog dermatitisa. Pregledavaju se ekstremiteti i presakralno područje edem, što upućuje na sustavni uzrok. Ako se sumnja na sustavni uzrok, pogledajte temu Edem za daljnju raspravu o procjeni.
Upozoravajući znakovi
Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:
Interpretacija nalaza
Neki nalazi pomažu razlučiti o kojoj se skupini bolesti radi. Prva važna razlika je između upale ili zaraze i alergije ili hipervolemije. Bolnost, crvenilo, toplina i osjetljivost ukazuju na upalu ili infekciju. Bezbolna, blijeda oteklina ukazuje na angioedem. Svrbež ukazuje na alergijsku reakciju, a odsutnost svrbeža na srčani ili bubrežni poremećaj.
Oteklina lokalizirana na jednoj vjeđi bez ostalih simptoma rijetko je uzrokovana nekim opasnim poremećajem. Opsežno oticanje vjeđa jednog ili oba oka stvara sumnju na ozbiljan problem. Znakovi upale, proptoza, gubitak vida i poremećeni ekstraokularni pokreti upućuju na orbitalni poremećaj (npr., orbitalni cellulitis, tromboza kavernoznog sinusa) koji može gurati očnu jabučicu prema naprijed ili utjecati na živce ili mišiće. Ostali sugestivni i specifični nalazi navedeni su u tablici Neki uzroci oticanja vjeđa.
Testiranje
U većini slučajeva dijagnoza se može postaviti na temelju kliničkog pregleda te pretrage nisu potrebne. Ako se posumnja na orbitalni cellulitis ili trombozu kavernoznog sinusa dijagnoza i liječenje trebaju se nastaviti što je brže moguće. Treba snimiti hitni CT ili MRI. Ako se sumnja na disfunkciju srca, jetre, bubrega ili štitnjače, laboratorijskim nalazima te slikovnim metodama prikladnim za određeni sustav procjenjuje se stanje pojedinog organa.
Liječenje
Neki uzroci oticanja vjeđa
Liječenje je ovisno o uzroku. Nema specifičnog liječenja oticanja vjeđe.
Ključne poruke
-
Proptoza s oslabljenim vidom ili ekstraokularnim pokretima ukazuje na orbitalni cellulitis ili trombozu kavernoznog sinusa, a dijagnoza i liječenje trebaju se nastaviti što je brže moguće.
-
Otekline vjeđa uzrokovane orbitalnim ili sistemskim uzrokom treba razlikovati od onih uzrokovanih poremećajem vjeđa.