Pregled vitamina

Autor: Larry E. Johnson, MD, PhD
Urednica sekcije: doc. dr. sc. Tajana Pavić, dr. med.
Prijevod: Dejan Bakula, dr. med.

Vitamini mogu biti

B vitamini obuhvaćaju biotin, folnu kiselinu, niacin, pantotensku kiselinu, riboflavin B2, tiamin B1, piridoksin B6 i kobalamin B1B12 .

Prehrambene potrebe, izvori, djelovanje, učinci manjaka i toksičnosti, razine u krvi i uobičajene terapijske doze vitamina su navedene u tablici. vidi tablicu and tablicu.

Prehrambene potrebe za vitaminima (i drugim hranjivim tvarima) iskazuju se kao preporučene dnevne unos (DRI). Postoje 3 tipa preporučenog dnevnog unosa (DRI):

  • Preporučeni dnevni unos (RDA): RDA je postavljen kako bi se zadovoljile potrebe 97 do 98% zdrave populacije.

  • Adekvatan unos (AI): Koristi se kada su podaci za izračun RDA nedostatni, AI se temelji na promatranim ili eksperimentalno određenim procjenama za unos hrane kod zdravih ljudi.

  • Podnošljiva gornja razina za unos (UL): UL je najveća količina hranjivih tvari koje većina odraslih osoba može uzimati svakodnevno, bez opasnosti od štetnih učinaka na zdravlje.

U razvijenim zemljama, nedostatak vitamina rezultat je uglavnom nečeg od niže navedenih razloga:

Blagi nedostatak vitamina je čest među nemoćnim i udomljenim starijim stanovništvom koje je pothranjeno proteinskim unosom.

U zemljama u razvoju, razlog nedostataka vitamina može biti u nemogućnosti pristupu hranjivim tvarima.

Nedostaci vitamina topljivih u vodi (osim vitamina B12) mogu se razviti nakon nekoliko tjedana ili mjeseci pothranjenosti. Da bi došlo do nedostatka vitamina topljivih u mastima i vitamina B12 treba proći više od jedne godine neadekvatne prehrane odsnosno pothranjenosti, jer ih tijelo pohranjuje u relativno velikim količinama. Unos vitamina dovoljan da spriječi klasične nedostatke vitamina (kao što su skorbut ili beriberi) ne može biti adekvatan za optimalno zdravlje. Ovo područje i dalje je jedna od kontroverzi i aktivnog istraživanja.

Potreba za vitaminima rezultat je genskog učinka na metabolizam vitamina. U nekim slučajevima, doze vitamina 1000 puta veće od preporučenog dnevnog unosa (engl. daily recommended intake = DRI) popravljaju funkciju promijenjenog metaboličkog puta.

Toksičnost vitamina (hipervitaminoza) obično nastaje zbog uzimanja megadoza vitamina A, D, C, B6 ili niacina.

Zbog toga što većina stanovništva se hrani neuravnoteženo, sama hrana može sadržavati suboptimalne količine nekih vitamina. U tim slučajevima može biti povećana opasnost od razvoja određenih malignih bolesti ili drugih bolesti. Međutim, rutinski dnevni multivitaminski dodaci nisu dokazali da mogu utjecati na manju pojavnost malignih bolesti. Suplementacija vitaminima nije dokazano da može spriječiti kardiovaskularne bolesti (1,2) Ili pogoršati (3,4,5,6).

Preporučeni dnevni unos vitamina

Dob (god.)

Folna kiselina (mcg)

Niacin (mg NE*)

Riboflavin (mg)

Tiamin (mg)

Vitamin A (mcg)

Vitamin B6(mg)

Vitamin B12(mcg)

Vitamin C (mg)

Vitamin D (IU)†

Vitamin E (mg)

Vitamin K (mcg)

Bilješka:Preporučeni dnevi unos u hrani (RDA) su prikazani u regularnom fontu. RDA je postavljen kako bi se zadovoljile potrebe 97 do 98% zdrave populacije.

Odgovarajući unos (AI) su prikazani u podebljanom fontu. Kada su podaci za izračun RDA nedostatni, AI se temelji na promatranim ili eksperimentalno određenim procjenama za unos hrane od strane zdravih ljudi.

* 1 niacin ekvivalent (NE) jednak je 1 mg niacina ili 60 mg triptofana u prehrani.

†200 IU vitamina D jednako je 5 mcg kolekalciferola.

‡800 IU vitamina D se preporučuje osobama ≥ 70 god.

§UL je najveći iznos hranjivom tvari koje većina odraslih može uzimati svakodnevno, bez opasnosti od štetnih učinaka. Što je više UL premašena, to je veći rizik od nuspojava.

ND = nije moguće utvrditi zbog nedostatka podataka (izvor unosa treba ograničiti na hranu); RAE = ekvivalenti aktivnosti retinola (1 mcg RAE od formiranog vitamina A = 3,33 IU).

Prilagođeno iz RDA, Food and Nutrition Board, Institute of Medicine. Washington DC: National Academy Press

Dojenčad

0-6 mjeseci

65

2

0.3

0.2

400

0.1

0.4

40

400

4

2.0

7-12 mj

80

4

0.4

0.3

500

0.3

0.5

50

400

5

2.5

Djeca:

1–3

150

6

0.5

0.5

300

0.5

0.9

15

600

6

30

4–8

200

8

0.6

0.6

400

0.6

1.2

25

600

7

55

Muškarci

9–13

300

12

0.9

0.9

600

1.0

1.8

45

600

11

60

14–18

400

16

1.3

1.2

900

1.3

2.4

75

600

15

75

19–70

400

16

1.3

1.2

900

1.3

2.4

90

600

15

120

> 70

400

16

1.3

1.2

900

1.7

2.4

90

800 ‡

15

120

Žene

9–13

300

12

0.9

0.9

600

1.0

1.8

45

600

11

60

14–18

400

14

1.0

1.0

700

1.2

2.4

65

600

15

75

19–70

400

14

1.1

1.1

700

1.3

2.4

75

600

15

90

≥ 70

400

14

1.1

1.1

700

1.5

2.4

75

800 ‡

15

90

Trudnice

19-50 godina

600

18

1.4

1.4

770

1.9

2.6

85

600

15

90

Dojilje

19-50 godina

500

17

1.6

1.4

1300

2.0

2.8

120

600

19

90

Gornja granica (UL)§

1000

35

ND

ND

3000

100

ND

2000

4000

1000

ND
Izvori, funkcije i učinci vitamina

Nutrijenti

Glavni izvori

Funkcije

Učinci nedostatka i toksičnosti

Folat (folna kiselina)

Sirovo zeleno lisnato povrće, voće, iznutrice životinja (npr. jetrica), obogaćene žitarice i kruh

Sazrijevanje eritrocita

Sinteza purina, pirimidina i metionina;

Razvoj fetalnog živčanog sustava

Nedostatak: Megaloblastična anemija, prirođeni defekti neuralne cijevi, smetenost

Niacin (nikotinska kiselina, nikotinamid)

Jetrica, crveno meso, riba, perad, mahunarke, cjelovite ili obogaćene žitarice i kruh

Oksidacijsko-redukcijske reakcije

Ugljikohidrati i metabolizam stanica

Nedostatak: Pelagra (dermatitis, glositis, disfunkcija probavnog sustava i SŽS–a)

Toksičnost: Crvenilo

Riboflavin (vitamin B2)

Mlijeko, sir, jetrica, meso, jaja, obogaćene žitne pahuljice

Mnogi oblici metabolizma ugljikohidrata i bjelančevina

Integritet sluznice i membrana

Nedostatak: Heiloza, angularni stomatitis, vaskularizacija rožnice

Tiamin (vitamin B1)

Cjelovite žitarice, meso (osobito svinjetina i jetrica), obogaćene žitne pahuljice, orašasti plodovi, mahunarke, krumpir

Metabolizam ugljikohidrata, masti, aminokiselina, glukoze i alkohola

Funkcija središnjih i perifernih živčanih stanica

Funkcija miokarda

Nedostatak: Beriberi (periferna neuropatija, zatajenje srca), Wernicke-Korsakoffljev sindrom

Vitamin A (retinol)

Previtamin A se nalazi u: riblje ulje, jetrica, žumanjak, maslac, vitamin A- suplementiranih proizvoda

Kao provitamin karotenoida: tamno zelena i žuta povrća, mrkva, voće žute i narančaste boje

Formiranje rodopsina (fosforeceptorni pigment u mrežnici)

Cjelovitost epitela

Stabilnost lizosoma

Sinteza glikoproteina

Nedostatak: Noćna sljepoća, perifolikularna hiperkeratoza, kseroftalmija, keratomalacija, povećani pobol i smrtnost u male djece

Toksičnost: Glavobolja, ljuštenje kože, hepatosplenomegalija, koštana zadebljanja, intrakranijska hipertenzija, edem papile vidnog živca, hiperkalcemija

Skupina vitamina B6 (piridoksin, piridoksal, piridoksamin)

Iznutrice (npr. jetra), cjelovite žitarice, riba, mahunarke

Mnogi oblici metabolizma dušika (npr. transaminacija, sinteza hema i porfirina, pretvorba triptofana u niacin)

Biositneza nukleinskih kiselina

Metabolizam masnih kiselina, masti, ugljikohidrata i aminokiselina

Nedostatak: Konvulzije, anemija, razne neuropatije, seboroični dermatitis

Toksičnost: Periferna neuropatija

Vitamin B12 (kobalamin)

Meso (osobito govedina, svinjetina i iznutrice [npr. jetra]), perad, jaja, obogaćene žitne pahuljice, mlijeko i mliječni proizvodi, školjke, kamenice, skuše, losos

Sazrijevanje eritrocita, funkcija živčanog sustava, sinteza DNK, sinteza i popravak mijelina

Nedostatak: Megaloblastična anemija, neurološki poremećaji (konfuzija, parestezije, ataksija)

Vitamin C (askorbinska kiselina)

Agrumi, rajčica, krumpir, brokula, jagode, slatka paprika

Stvaranje kolagena

Očuvanje kosti i krvnih žila

Stvaranje karnitina, hormona i aminokiselina

Zarastanje rana

Nedostatak: Skorbut (krvarenja, klimanje zuba, gingivitis, promjene na kostima)

Vitamin D (kolekalciferol, ergokalciferol)

Izravno ultraljubičasto (B) zračenje kože (glavni izvor), suplementirani mliječni proizvodi (glavni izvor u prehrani), riblje ulje, masne vrste ribe, jetrice

Apsorbcija kalcija i fosfata

Mineralizacija i popravak kosti

Tubularna reapsorpcija kalcija

Inzulin i funkcija štitnjače, poboljšanje imunološkog sustava, smanjuje rizik od autoimunih bolesti

Nedostatak: rahitis (ponekad s tetanijom), osteomalacija

Toksičnost: anoreksija, zatajenje bubrega, metastatske kalcifikacije

Skupina vitamina E (alfa–tokoferol, ostali tokoferoli)

Biljna ulja, orašasti plodovi

Unutarstanični antioksidans

Uništavač slobodnih radikala u biološkim membranama

Nedostatak: hemoliza crvenih krvnih stanica, neurološki deficiti

Toksičnost: Tendencija krvarenju

Skupina vitamina K (fitonadion, menaquinones)

Zeleno lisnato povrće (osobito blitva, špinat i zelena salata), soja, biljna ulja

Bakterije u probavnom sustavu nakon novorođenačkog razdoblja

Stvaranje protrombina, te drugih čimbenika koagulacije i bjelančevina kosti

Nedostatak: Krvarenje zbog manjka protrombina i drugih čimbenika zgrušavanja, osteopenija
Moguća interakcije između vitamina i lijekova

Nutrijent

Lijek

Biotin

Antibiotici, antikonvulzivi

Folat

Alkohol, 5–fluorouracil, metformin, metotreksat, oralni kontraceptivi, antikonvulzivi (npr. fenobarbital, fenitoin, primidon), sulfasalazin, triamteren, trimetoprim

Niacin

Alkohol, izonijazid

Riboflavin

Alkohol, barbiturati, fenotiazini, tiazidni diuretici, triciklički antidepresivi

Tiamin

Alkohol; oralni kontraceptivi; antagonisti tiamina u crnoj kavi; sirova riba i crveni kupus

Vitamin A

Kolestiramin, mineralno ulje

Vitamin B6

Alkohol, antikonvulzivi, kortikosteroidi, cikloserin, hidralazin, izoniazid, levodopa, oralni kontraceptivi, penicilamin

Vitamin B12

Antacidi, metformin, dušikov oksid (ponavljana izloženost)

Vitamin C

Kortikosteroidi

Vitamin D

Antipsihotici, kortikosteroidi, mineralno ulje, antikonvulzivi, rifampin

Vitamin E

Mineralna ulja, varfarin

Vitamin K

Antibiotici, antikonvulzivi, mineralno ulje, rifampin, varfarin

Literatura

  • 1. Myung SK, Ju W, Cho B, et al: Efficacy of vitamin and antioxidant supplements in prevention of cardiovascular disease: Systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. BMJ 346: f10, 2013.

  • 2. Sesso HD, Christen WG, Bubes V, et al: Multivitamins in the prevention of cardiovascular disease in men: The Physicians' Health Study II randomized controlled trial. JAMA 308 (17):1751–1756, 2012.

  • 3. Bischoff-Ferrari HA, Dawson-Hughes B, Orav EJ, et al: Monthly high-dose vitamin D treatment for the prevention of functional decline: A randomized clinical trial. JAMA Intern Med 176 (2):175–183, 2016.

  • 4. Cummings SR, Kiel DP, Black DM: Vitamin D supplementation and increased risk of falling: A cautionary tale of vitamin supplements retold. JAMA Intern Med 176(2):171–172, 2016.

  • 5. Uusi-Rasi K, Patil R, Karinkanta S, Kannus P, et al: Exercise and vitamin D in fall prevention among older women: A randomized clinical trial. JAMA Intern Med 75(5):703–711, 2015.

  • 6. LeBlanc ES, Chou R: Vitamin D and falls—Fitting new data with current guidelines. JAMA Intern Med 175(5):712–713, 2015.

Politika privatnosti