Režanj češnjaka (Allium sativum) je ekstrahiran te je napravljen u tablete, prah i ulje; glavni aktivni sastojak je alicin ili S-alilcistein, aminokiselina koja je nusproizvod. Češnjak se također može jesti sirov ili kuhan. Budući da su aktivni sastojci hlapljivi i uništeni drobljenjem, količina aktivnog sastojka u raznim oblicima češnjaka uvelike varira. Dodaci su najbolje standardizirani po količini aktivnog sastojka. Star ekstrakt češnjaka (engl. AGE - aged garlic extract), izrađen od češnjaka koji je odležao najmanje 20 mjeseci, ima više stabilnih aktivnih spojeva od većine drugih oblika. Čini se da konzumiranje dodataka češnjaka u tom obliku daje najveće zdravstvene prednosti i izostanak neželjenih učinaka.
(Vidjeti također Pregled dodataka prehrani.)
Tvrdnje
Smatra se kako češnjak ima povoljne učinke na nekolicinu srčanih rizičnih faktora, uključujući smanjenje krvnog tlaka te razinu serumskih lipida i glukoze; češnjak inhibira trombocite in vitro. Također se smatra kako češnjak štiti od malignih oboljenja grkljana, želuca, debelog crijeva i endometrija, kao i od adenomatoznih kolorektalnih polipa.
Dokaz
Najjači dokaz dostupan za dodatak češnjaka, prvenstveno za AGE, je snižavanje krvnog tlaka. Dvostruko slijepo, randomizirano, placebom-kontrolirano, odgovor ovisan o dozi ispitivanje 79 bolesnika iz obiteljske medicine, s nekontroliranim povišenim sistoličkim krvnim tlakom, ocijenilo je utjecaj dodatka AGE kroz 12 tjedana. Istraživanje je pokazalo da je dnevni dodatak od 240, 480 i 960 mg AGE, koji sadrži 0.6, 1.2 i 2.4 mg S-alilcisteina, značajno smanjio sistolički krvni tlak u odnosu na placebo (1).
Nedosljedni su rezultati učinaka dodatka češnjaka na snižavanje lipida. U meta-analizi 39 randomiziranih kontroliranih studija (2298 sudionika) iz 2013. godine utvrđeno je da je češnjak snizio ukupni kolesterol za 17 mg/dL i LDL za 9 mg/dL (2).
Meta-analiza 7 studija (513 ispitanika) iz 2015. godine potvrdila je učinkovitost češnjaka u snižavanju glukoze natašte (3). Za procjenu utjecaja na hemoglobin A1c potrebne su druge studije. Znanstveni dokaz bilo unosa češnjaka ili njegovog dodatka pokazuje ograničenu ili nikakvu zaštitu od maligne bolesti. Sustavni pregled i meta analiza iz 2016. godine, koji ocjenjuju odnos unosa češnjaka i incidenciju kolorektalnog karcinoma, nisu pronašli nikakav zaštitni učinak (4). Procjena dodatka češnjaka i regulacije glukoze ograničena je s malo do ništa placebom kontroliranih ispitivanja na ljudima.
Češnjak konzumiran u visokim dozama ima opći antimikrobni učinak in vitro (5).
Većina tih studija nema konkretne podatke vezano uz dodatak i/ili koncentraciju aktivnog sastojka u dodatku, koji može biti odgovoran za različite rezultate.
Neželjeni učinci
Mogu se pojaviti miris tijela i zadaha; visoke doze mogu izazvati pečenje u ustima, jednjaku i želucu.
Interakcije s lijekovima
Češnjak je teoretski kontraindiciran u bolesnika sa sklonošću krvarenju ili u onih koji uzimaju antihipertenzive, antitrombotike ili varfarin. Češnjak može sniziti serumske razine sakvinavira. Češnjak može ući u interakciju s lijekovima koji smanjuju razinu šećera u krvi, uzrokujući moguću hipoglikemiju.
Češnjak reference
-
Ried K, Frank OR, Stocks NPRied K, Frank OR, Stocks NP. Stari ekstrakt češnjaka snižava krvni tlak u osoba s hipertenzijom: ispitivanje doza-odgovor. Eur J Clin Nutr 67(1):64-70, 2013. doi: 10.1038/ejcn.2012.178.
-
Ried K, Toben C, Fakler P: Učinak češnjaka na serumske lipide: ažurirana meta-analiza. Nutr Rev 71(5):282-299, 2013. doi: 10.1111/nure.12012.
-
Hou LQ, Liu YH, Zhang YY: Unos češnjaka snižava glukozu u krvi natašte: meta-analiza randomiziranih kontroliranih ispitivanja. Asia Pac J Clin NutrAsia Pac J Clin Nutr 24(4):575-582, 2015. doi: 10.6133/apjcn.2015.24.4.15.
-
Chiavarini M, Minelli L, Fabiani R: Potrošnja češnjaka i rizik od kolorektalnog karcinoma u muškarca: sustavni pregled i meta-analiza. Public Health Nutr 19(2):308-317, 2016. doi: 10.1017/S1368980015001263.
-
Filocamo A, Nueno-Palop C, Bisignano C, et alFilocamo A, Nueno-Palop C, Bisignano C, et al. Utjecaj češnjaka u prahu na rast komensalnih bakterija iz gastrointestinalnog sustava. Phytomedicine. Fitomedicina. 19(8-9):707-711, 2012. doi: 10.1016/j.phymed.2012.02.018.
Više informacija