Spontani bakterijski peritonitis (SBP) je infekcija ascitesa bez jasnog uzroka. Manifestacije bolesti su vrućica, slabost i simptomi ascitesa i pogoršavanje zatajenja jetre. Dijagnoza se postavlja analizom tekućine ascitesa. Liječi se cefotaksimom ili nekim drugim antibiotikom.

(Vidi također Ascites.)

SBP je posebno čest kod ascitesa uzrokovanog cirozom jetre. Ova infekcija može izazvati teške posljedice ili smrt. Najčešći uzročnici SBP su bakterije i to gram–negativna Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, te gram–pozitivni Streptococcus pneumoniae; obično se radi samo o jednom uzročniku.

Simptomi i znakovi

Bolesnici imaju simptome i znakove ascites. Obično je prisutna nelagoda; uglavnom je difuzna, stalna i blaga do umjerena.

Znakovi SBP-a mogu biti vrućica, malaksalost, encefalopatija, pogoršavanje zatajenja jetre i neobjašnjivo kliničko pogoršanje. Peritonealni znakovi (npr. bolnost trbušne stijenke na palpaciju i peritonizam) mogu biti izraženi, ali su ublaženi zbog prisustva slobodne tekućine.

Dijagnoza

• Dijagnostička paracenteza

Postavljanje kliničke dijagnoze SBP-a može biti teško; dijagnoza zahtijeva jaku sumnju i izvođenje dijagnostičke paracenteze, uključujući kulture. Nasađivanje uzorka ascitesa na podloge za hemokulturu prije inkubacije povećava osjetljivost kulture na gotovo 70%. Broj polimorfonuklearnih leukocita (PMN) > 250 stanica/mcL (0.25 x 10⁹/L) je dijagnostički kriterij za SBP. PMN broj je ukupan broj bijelih krvnih stanica u ascites postotkom neutrofila. Hemokulture su također indicirane. Budući da je SBP najčešće uzrokovan jednom vrstom uzročnika, miješana flora ukazuje na perforaciju šupljeg organa ili kontaminaciju uzorka.

Liječenje

• Cefotaksim ili neki drugi antibiotik

• Albumin za prevenciju hepatorenalnog sindroma

Ako se postavi dijagnoza SBP-a, daje se antibiotik, npr. ceftriakson ili cefotaksim 2 g IV svakih 4–8 h (dok se čeka nalaz kulture) barem 5 dana, sve dok broj polimorfonukleara u ascitesu ne padne <250/mcl. Antibiotici povećavaju šansu preživljenja. Budući da se SBP ponovno javlja u roku od godine dana u oko 70% bolesnika, indicirana je profilaktička primjena antibiotika; kinoloni (npr norfloksacin 400 mg per os jedanput dnevno) se najčešće koriste.

Bolesnici sa SBP-om trebaju dobiti 1,5 grama/kg albumina (25%) 1. dana i 1 g/kg 3. dana kako bi se smanjio rizik od razvoja hepatorenalnog sindroma.

Antibiotska profilaksa u bolesnika s ascitesom koji krvare iz varikoziteta jednjaka smanjuje rizik za SBP.