Respiratorni sincicijski virus (RSV) i humani metapneumovirus uzrokuju sezonske bolesti donjeg dišnog sustava, osobito u dojenčadi i male djece. Bolest može biti asimptomatska, blaga ili teška, uključujući bronhiolitis i upalu pluća. Premda se dijagnoza obično postavlja klinički, dostupna je i laboratorijska potvrda. Terapija je potporna.

Većina virusa koji zahvaćaju ljude mogu zaraziti odrasle i djecu te se o njima raspravlja u drugom dijelu priručnika. Virusi sa specifičnim utjecajem na novorođenčad su opisana u Infekcije novorođenčadi. Ovo poglavlje obuhvaća virusne infekcije koje se obično manifestiraju tijekom djetinjstva (iako mogu zahvaćati i odrasle osobe).

RSV je RNK virus, svrstan u pneumoviruse. Utvrđene su podskupine A i B. RSV je ubikvitaran, većina djece bude inficirana do 4. godine života. Izbijanja se događaju svake godine u zimu ili rano proljeće, u umjerenim klimama. Budući da imunološki odgovor na RSV ne štiti protiv reinfekcije, stopa obolijevanja za sve izložene iznosi oko 40%. Međutim, protutijela protiv RSV-a smanjuju težinu bolesti. RSV je najčešći uzrok bolesti donjeg respiratornog sustava male djece i odgovoran je za >50 000 hospitalizacija godišnje u SAD-u djece mlađe od 5 godina.

Humani metapneumovirus (hMPV) je sličan, ali izdvojen virus. Čini se kako je sezonska epidemiologija hMPV–a slična onoj RSV–a, no doima se kako je incidencija infekcije i bolesti značajno niža.

Simptomi i znakovi

Bolesti uzrokovane RSV-om i hMPV-om slično se manifestiraju. Najprepoznatljiviji klinički sindromi su bronhiolitis i pneumonija. Ove bolesti u pravilu započinju simptomima gornjeg dišnog sustava i vrućicom te napreduju kroz nekoliko dana do zaduhe, kašlja, piskanja i krepitacija prilikom auskultacije. Kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci prestanak disanja može biti početni simptom. U zdravih odraslih osoba i starije djece, bolest je obično blaga i može biti neupadna ili se manifestirati kao afebrilna, obična prehlada. Ipak, teška bolest može se razviti u sljedećim slučajevima:

• Bolesnici mlađi od 6 mjeseci, starije osobe ili imunokompromitirani

• Kardiopulmonalni i neuromuskularni bolesnici

Dijagnoza

• Klinička procjena

• Ponekad brzi antigenski testovi, reverzna transkripcija-lančana reakcija polimeraze (RT-PCR) ili kultura virusa- sve se radi na tekućinama od ispiranja nosa ili brisevima

Na infekciju RSV-om (a moguće i hMPV-om) se posumnja u dojenčadi i male djece s bronhiolitisom ili pneumonijom tijekom RSV sezone. Budući da se antivirusno liječenje općenito ne preporučuje, za liječenje oboljelih nisu potrebne specifične laboratorijske pretrage. Međutim, laboratorijska dijagnostika može olakšati nadzor infekcije u bolnicama, omogućujući odvajanje djece zaražene istim virusom. Brzi antigenski testovi s visokom osjetljivošću za RSV i druge respiratorne viruse su dostupni za uporabu kod djece; koriste se nosni ispirci ili brisevi. Ovi testovi su manje osjetljivi u odraslih. Molekularni dijagnostički testovi poput RT-PCR su poboljšali osjetljivost i općenito su dostupni kao pojedinačni ili multipleks testovi.

Liječenje

• Potporno liječenje

Liječenje infekcija RSV-om i hMPV-om je potporno, uključujući prema potrebi primjenu kisika i hidraciju (vidi liječenje bronhioloitisa).

Kortikosteroidi i bronhodilatatori uglavnom nemaju učinka i trenutno se ne preporučuju.

Antibiotici se primjenjuju u bolesnika s vrućicom, radiološki dokazanom pneumonijom i kliničkom sumnjom na bakterijsku koinfekciju.

Palivizumab (monoklonsko protutijelo na RSV) nije učinkovit u liječenju.

Ribavirin, antivirusni lijek s aktivnošću protiv RSV–a ima marginalnu učinkovitost uz potencijalnu toksičnost za zdravstvene radnike te se više ne preporučuje, osim kod infekcije u teško imunokompromitiranih bolesnika. Brojni lijekovi koji ciljaju na fuziju virusa, unos i replikaciju kod odraslih i djece trenutno su u razvoju i u kliničkim ispitivanjima (1).

Literatura

• 1. Domachowske JB, Anderson EJ, Goldstein M: The future of respiratory syncytial virus disease prevention and treatment. Infect Dis Ther 10(Suppl 1):47–60, 2021. doi: 10.1007/s40121-020-00383-6

Prevencija

Kontaktne mjere opreza (npr. pranje ruku, rukavice, izolacija) su važne, osobito u bolnicama.

Pasivna profilaksa palivizumabom smanjuje frekvenciju hospitalizacije zbog RSV-a u visokorizične djece. Isplativa je samo za dojenčad s visokim rizikom od hospitalizacije, uključujući one koji:

• su mlađi < 1 godine s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom bolešću

• su mlađi < 1 godine s kroničnom plućnom bolešću nedonoščadi (gestacijske dobi <32 tjedana + 0 dana s potrebom oksigenoterapije trajanja najmanje 28 dana nakon rođenja)

• su rođeni s < 29 tjedana gestacije i dobi < 1 godine na početku RSV sezone

• imaju kroničnu plućnu bolest nedonoščadi u 2. godini života i liječeni su (kronično kortikosteroidima ili diureticima ili kontinuiranom oksigenoterpijom) unutar 6 mjeseci od RSV sezone

Profilaksa također dolazi u obzir za:

• Dojenčadi u 1. godini života s anatomskim plućnim abnormalnostima koje ometaju sposobnost učinkovitog čišćenja gornjih dišnih putova

• Dojenčadi s neuromuskularnim poremećajima

• Djece mlađe <24 mjeseca koja su teško imunokompromitirana

Doza palivizumaba je 15 mg/kg intramuskularno. Prva se doza primjenjuje neposredno prije početka sezone RSV–a (u Sjevernoj Americi rano u studenom). Naknadne doze se daju u mjesečnim intervalima za vrijeme trajanja RSV sezone (obično ukupno 5 doza). (Također pogledaj 2014 policy statement od American Academy of Pediatrics o profilaksi palivizumabom za novorođenčad i malu djecu koja imaju povećan rizik za hospitalizaciju zbog RSV infekcije.)