Nasilje u djece i adolescenata

Autor: Stephen Brian Sulkes, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med.
Prijevod: doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.

Djeca i adolescenti se mogu upuštati u povremene fizičke obračune, no većina ih ne razvija trajni obrazac nasilnog ponašanja niti se upušta u nasilna kriminalna djela. Oni koji postanu nasilni prije puberteta mogu biti u većoj opasnosti da će počiniti zločine.

Nasilno ponašanje djece i adolescenata je sve učestalije. Do jedne trećine djece mogu biti uključeni u nasilje kao nasilnici, žrtve, ili oboje. Socijalni stres (npr. nizak obiteljski prihod, niska razina obrazovanja roditelja) su faktori rizika za nasilničko ponašanje. U 2017. god., 24.2% muških srednjoškolaca u SAD-u je prijavilo korištenje vatrenog oružja minimalno jednom tijekom mjeseca prije nego što su ispitani u sklopu studije o rizicima za mlade (1).

Usprkos rastućem zanimanju za mogućnost povezanosti između nasilnog ponašanja i genskih poremećaja ili kromosomskih anomalija, o takvoj povezanosti postoje minimalni dokazi. No, nekoliko faktora rizika su povezani s nasilnim ponašanjem, uključujući

  • Intenzivno tjelesno kažnjavanje

  • Zlouporaba alkohola i droga

  • Članstvo u bandi

  • Razvojni problemi

  • Siromaštvo

  • Pristup vatrenom oružju

Čini se kako postoji povezanost nasilja i dostupnosti vatrenog oružja, izlaganja nasilju kroz medije i izlaganja djeteta zlostavljanju i kućnom nasilju. Zlostavljana djeca mogu doseći točku sloma, nakon koje uzvraćaju natrag s potencijalno opasnim ili katastrofičnim ishodima.

(Vidi također Pregled problema ponašanja u djece i Problema u ponašanju adolescenata)

Literatura

  • 1. Kann L, McManus T, Harris WA, et al: Youth risk behavior surveillance—United States, 2017. MMWR Surveill Summ 67(8):1–114, 2018. doi: 10.15585/mmwr.ss6708a1

Nasilničko ponašanje

Zlostavljanje je namjerno nanošenje psihološke ili tjelesne štete slabijoj djeci. Nasilničko ponašanje može imati više oblika, uključujući

  • Uporno zadirkivanje

  • Prijetnje

  • Zaplašivanje

  • Uznemiravanje

  • Nasilni napadi

  • Cyber-bullying (korištenje e-maila, SMS poruka, društvenih medija i drugih digitalnih komunikacijskih alata za prenošenje prijetnji i/ili širenje štetne informacije)

Zlostavljači djeluju kako bi povećali vlastiti osjećaj vrijednosti. Oni često opisuju kako im zastrašivanje daje osjećaj moći i kontrole. I zlostavljači i njihove žrtve su u opasnosti od lošeg ishoda. Žrtva često nikome ne priznaje da je zlostavljana zbog osjećaja bespomoćnosti, stida i straha od osvete. Oni su u opasnosti od tjelesne ozljede, niskog samopouzdanja, anksioznosti, depresije i izostajanja iz škole. Mnoge žrtve zlostavljanja i sami postaju nasilnici. Za zlostavljače je veća vjerojatnost da će završiti u zatvoru kasnije u životu, manja je vjerojatnost da će ostati u školi, zaposliti se ili kao odrasli stvoriti stabilne veze.

Sudjelovanje u bandi

Sudjelovanje u bandama je povezano s nasilnim ponašanjem. Mladenačke bande su samo–stvorene udruge s ≥3 člana, tipično u dobi od 13 do 24 godine. Bande obično uzimaju ime i identifikacijske simbole, poput osobitog načina odijevanja, korištenja određenih znakova na rukama ili grafita. Neke bande zahtijevaju od budućih članova da izvedu neka nasilna djela prije nego ih se primi u bandu. Sve veće nasilje u bandi mladih barem se djelomično pripisuje umiješanosti bandi u distribuciji droge i uporabi droge, posebice metamfetamina i heroina. Uporaba vatrenog oružja je česta osobina nasilništva bandi.

Prevencija

Prevencija bi trebala započeti u ranom djetinjstvu. Strategije uključuju

  • Discipliniranje male djece nenasilnim metodama

  • Ograničenje pristupa oružju i izlaganja nasilju kroz medije i video igre.

  • Kreiranje i održavanje sigurnog školskog okruženja za djecu školske dobi

  • Žrtve treba ohrabrivati da rasprave o svojim poteškoćama s roditeljima, školskim vlastima i svojim liječnikom.

  • U starije djece i adolescenata, naglasak treba staviti na strategije izbjegavanja visokorizičnih situacija (npr. mjesta i okolnosti gdje su drugi u posjedu oružja, ili uživaju alkohol ili droge) te reagiranju na napete situacije ili pokušavanju njihovog smirivanja.