Afazija je poremećaj jezične funkcije koji može uključivati smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja riječi, odnosno njihovih neverbalnih ekvivalenata. Posljedica je oštećenja funkcije jezičnih centara u korteksu i bazalnim ganglijima ili u bijeloj tvari kroz koju prolaze putovi koji povezuju te centre. Dijagnoza se postavlja klinički, često uz neuropsihologijske testove te uz neuroslikovne metode (CT, MR) kako bi se otkrio uzrok. Prognoza ovisi o uzroku i veličini oštećenja te o dobi pacijenta. Ne postoji specifično liječenje, no logopedska terapija može potaknuti oporavak.
U dešnjaka te u oko dvije trećine ljevaka, jezična funkcija nalazi se u lijevoj hemisferi. U preostaloj trećini ljevaka, velik dio jezičnih funkcija nalazi se u desnoj hemisferi. Kortikalna područja odgovorna za jezičnu funkciju uključuju:
-
posterosuperiorni temporalni režanj (koji sadrži Wernickeovo područje)
-
susjedni inferiorni parijetalni režanj
-
posteroinferiorni dio frontalnog režnja ispred motoričkog korteksa (Brocino područje)
-
subkortikalne veze između tih regija
Oštećenje bilo kojeg dijela ovog približno trokutastog područja (npr. moždanim udarom, tumorom, traumom ili degeneracijom) ometa neke aspekte jezične funkcije.
Prozodija (kvaliteta ritma i naglaska koji dodaju značenje govoru) je pod utjecajem obje hemisfere, no katkad može biti oštećena i disfunkcijom samo nedominantne hemisfere.
Afaziju treba razlikovati od razvojnih jezičnih poremećaja, disfunkcije motoričkih puteva i mišića koji upravljaju govorom (dizartrija).
Etiologija
Afazija je obično posljedica poremećaja koji ne uzrokuju progresivno oštećenje (npr. moždani udar, trauma glave, encefalitis); u takvim slučajevima, afazija se ne pogoršava. Katkad je posljedica progresivnog poremećaja (npr. rasta tumora mozga, demencije); u takvim slučajevima, afazija se progresivno pogoršava.
Tipovi:
Afazija se dijeli na senzornu i motoričku afaziju.
-
Senzorička afazija (receptivna, fluentna ili Wernickeova afazija): pacijenti ne mogu razumjeti riječi ili prepoznati slušne, vidne ili taktilne simbole. Uzrokovana je oštećenjem posterosuperiornog temporalnog režnja hemisfere dominantne za govor (Wernickeovo područje). Često je prisutna i aleksija (gubitak sposobnosti čitanja riječi).
-
Motorička (ekspresivna, nefluentna ili Brocina) afazija: oštećena je sposobnost govorne produkcije, ali razumijevanje i sposobnost konceptualiziranja su relativno očuvani. Razlog je poremećaj koji zahvaća dominantno lijevo frontalno ili frontoparijetalno područje, uključujući i Brocino područje. Ovaj poremećaj često prati i agrafija (gubitak sposobnosti pisanja) te čitanja naglas.
Postoje i druge vrste afazija (vidi tablicu), koje se mogu znatno preklapati. Nijedan klasifikacijski sustav afazija nije idealan. Opisivanje vrsta deficita često je najprecizniji način opisa određene afazije.
Vrste afazija
|
VRSTA
|
Lokalizacija uzročne lezije
|
ČESTI UZROCI
|
Uzorak govora
|
|
* Uzročna lezija nalazi se u jezično-dominantnoj (obično lijevoj) hemisferi.
|
|
†Parafazični govor (parafazija) označava korištenje pogrešnih ili pogrešno izgovorenih riječi ili riječi u besmislenim kombinacijama.
|
|
Nominalna
|
Lezija (obično mala) bilo gdje u jezičnim područjima lijeve hemisfere
|
Različiti poremećaji
|
Anomija (nedostatak sposobnosti imenovanja) u govornom jeziku (što dovodi do praznog, zaobilaznog, parafazičnog govora) i pisanom jeziku, fluentan govor, dobro slušno razumijevanje i razumijevanje čitanja, očuvano ponavljanje
|
|
Brocina afazija (nefluentna, ekspresivna, motorička)
|
Velika lezija u lijevom frontalnom ili frontoparijetalnom području, uključujući i Brocino područje
|
Infarkt
Hemoragija
Trauma
Tumor
|
Anomija u govornom i pisanom jeziku, nefluentni govor (sa sporom proizvodnjom govora uz mnogo napora, kratko dužinom rečenica, oštećenom prozodijom i smanjenom upotrebom prijedloga i veznika), dobro razumijevanje, oštećeno ponavljanje, oštećeno pisanje (agrafija)
|
|
Kondukcijska
|
Subkortikalna lezija u lijevoj hemisferi, često ispod gornjeg temporalnog girusa ili ispod donjeg parijetalnog režnja
|
Infarkt
Hemoragija
Tumor
|
Anomija (s istaknutim parafazijama), inače fluentan govor, dobro razumijevanje, oštećeno ponavljanje (s čestim parafazijama), dobro razumijevanje čitanja
Sposobnost pisanja nije zahvaćena
|
|
Globalna
|
Velika lezija u lijevom frontotemporoparijetalnom području, uključujući Brocino i Wernickeovo područje
|
Infarkt
Hemoragija
Trauma
Tumor
|
Teška anomija u govornom i pisanom jeziku, nefluentan govor (često s oskudnim rječnikom), slabo razumijevanje, oštećeno ponavljanje, aleksija, agrafija
|
|
Transkortikalna motorna afazija
|
Lezija u lijevom frontalnom području, osim Brocinog i Wernickeovog područja
|
Infarkt
Encefalitis
Hemoragija
Trauma
Tumor
|
Slično kao u Brocinoj afaziji, osim što je održano ponavljanje
Sposobnost artikulacije je često nezahvaćena
|
|
Transkortikalna senzorna afazija
|
Lezija u temporoparietalnom području, osim Brocinog i Wernickeovog područja
|
Infarkt
Encefalitis
Hemoragija
Trauma
Tumor
|
Slično kao u Wernickeovoj afaziji, osim što je održano ponavljanje
|
|
Wernickeova afazija (fluentna, receptivna, senzorna)
|
Velika lezija u lijevom temporoparietalnom području, uključujući Wernickeovo područje
|
Infarkt
Tumor
|
Anomija u govornom i pisanom jeziku, fluentan govor (s parafazijama, različitim gramatičkim oblicima, ali često prenosi malo značenja), oštećeno slušno i pisano razumijevanje, oštećeno ponavljanje, greške u čitanju (aleksija), fluentna agrafija
|
Simptomi i znakovi
Anomija (nemogućnost imenovanja objekata) obično se javlja u svim oblicima afazije.
Wernickeova afazija
Pacijenti s Wernickeovom afazijom govore fluentno, često izgovaraju besmislene fraze, no nisu svjesni značenja riječi niti njihovih međusobnih odnosa. Posljedica je zbrka riječi ili 'salata od riječi'. Ovi pacijenti najčešće nisu svjesni činjenice da je njihov govor nerazumljiv drugim ljudima.
Slušno i pisano razumijevanje su oštećeni. Pacijenti griješe u čitanju (aleksija). Pisanje je fluentno, ali s mnoštvom grešaka i nedostatkom ključnih riječi (fluentna agrafija).
Wernickeovu afaziju često prati i ispad desnog vidnog polja jer se vidni put nalazi vrlo blizu oštećenog područja.
Brocina afazija
Pacijenti s Brocinom afazijom mogu relativno dobro razumjeti i konceptualizirati, no njihova sposobnost stvaranja riječi je oštećena. Često je ovaj poremećaj praćen smetnjama proizvodnje govora i pisanja (agrafija, disgrafija) koje uvelike deprimiraju pacijenta u njegovim pokušajima komunikacije. Međutim, u govorna i pismena komunikacija razumljive su za pacijenta.
Brocina afazija može uključivati i anomiju (nedostatak sposobnosti imenovanja objekata) te oštećenu prozodiju i ponavljanje. Sposobnost pisanja je oštećena.
Dijagnoza
Verbalna interakcija obično može ukazati na ozbiljnije afazije. Međutim, kliničar bi trebao pokušati razlikovati afazije od komunikacijskih problema koji proizlaze iz teške dizartrije ili oštećenja sluha, vida (npr. pri procjeni čitanja), ili motoričke sposobnosti pisanja.
U početku se Wernickeova afazija može zamijeniti s delirijem. Međutim, Wernickeova afazija je čisti jezični poremećaj bez drugih značajki delirija (npr. fluktuirajuće stanje svijesti, halucinacije, poremećaj pažnje).
Testiranje uz krevet bolesnika kako bi se identificirali specifični deficiti trebalo bi uključiti procjenu sljedećeg:
-
Spontani govor: procjenjuje se fluentnost, broj izgovorenih riječi, sposobnost započinjanja govora, prisutnost spontanih grešaka, stanke kako bi se našle prave riječi, oklijevanje, prozodija.
-
Imenovanje: Pacijenta se zamoli da imenuje predmete. Oni koji imaju poteškoće imenovanja često koriste cirkumlokucije (npr. "ono što koristite za pokazivanje vremena" umjesto "sat").
-
Ponavljanje: Pacijenta se zamoli da ponovi gramatički složene rečenice (npr. "nema ako, i, ili ali").
-
Razumijevanje: Pacijenta se zamoli da pokaže na objekte koje imenuje kliničar, da provodi naredbe od jednog ili više koraka te da odgovara na jednostavna i složena da-ili-ne pitanja.
-
Čitanje i pisanje: Pacijenta se zamoli da piše spontano i čita naglas. Procjenjuju se čitanje s razumijevanjem, pravopis i pisanje kao odgovor na diktat.
Neuropsihologijsko testiranje od strane neuropsihologa ili logopeda mogu otkriti nijanse disfunkcije te omogućiti bolje daljnje planiranje terapije i procijeniti mogućnost oporavka. Za dijagnosticiranje afazije dostupan je niz različitih formalnih testova (npr. Boston Diagnostic Aphasia Examination, Western aphasia Battery, Boston Naming Test, Token test, Action Naming Test).
Neuroslikovne metode (npr. CT, MR s ili bez angiografskog protokola) potrebno je učiniti kako bi se karakterizirala lezija (npr. moždani udar, krvarenje, ekspanzivna tvorba). Ukoliko je indicirano, provode se dodatna testiranja kako bi se odredila etiologija lezije (npr. procjena moždanog udara).
Prognoza
Na oporavak utječu:
-
uzrok
-
veličina i lokalizacija lezija
-
opseg jezičnog oštećenja
-
odgovor na terapiju
-
u manjoj mjeri, dob, obrazovanje i opće zdravlje pacijenta
Djeca dobi <8 godina često povrate jezičnu funkciju nakon težeg oštećenja bilo koje hemisfere. Nakon dobi od 8 godina, najveći dio oporavka očekuje se u prva 3 mjeseca, no promijenjiv stupanj poboljšanja se nastavlja i do godinu dana.
Liječenje
Liječenje određenih lezija može biti vrlo učinkovito (npr. kortikosteroidi ako ekspanzivna lezija uzrokuje vazogeni edem). Učinkovitost liječenja same afazije je nejasna, ali većina liječnika smatra da terapija od strane kvalificiranog logopeda pomaže te da se oni pacijenti koji se počnu liječiti brzo nakon pojave poremećaja najbolje oporave.
Pacijenti kod kojih se ne mogu oporaviti osnovne jezične vještine i skrbnici takvih pacijenata katkad mogu komunicirati augmentativnim komunikacijskim uređajima (npr. knjiga ili komunikacijska ploča koja sadrži slikovne prikaze ili simbole pacijentovih dnevnih potreba, uređaji na računalu).
Ključne točke
-
Jezična funkcija nalazi se u lijevoj hemisferi u dešnjaka te u dvije trećine ljevaka.
-
Preporučuje se opisati određenu vrstu afazije opisujući vrste deficita, budući da se vrste afazija preklapaju te nema idealnog klasifikacijskog sustava.
-
Uz krevet bolesnika, potrebno je procijeniti pacijentovu sposobnost imenovanja, ponavljanja, razumijevanja, čitanja i pisanja, potrebno je učiniti neuroslikovnu obradu mozga te razmotriti neuropsihologijsko testiranje.
-
Potrebno je liječiti uzrok kada je to moguće te preporučiti logopedsku terapiju.