Afazija je poremećaj jezične funkcije koji može uključivati smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja riječi, odnosno njihovih neverbalnih ekvivalenata. Posljedica je oštećenja funkcije jezičnih centara u korteksu i bazalnim ganglijima ili u bijeloj tvari kroz koju prolaze putovi koji povezuju te centre. Dijagnoza se postavlja klinički, često uz neuropsihologijske testove te uz neuroslikovne metode (CT, MR) kako bi se otkrio uzrok. Prognoza ovisi o uzroku i veličini oštećenja te o dobi pacijenta. Ne postoji specifično liječenje, no logopedska terapija može potaknuti oporavak.
U dešnjaka te u oko dvije trećine ljevaka, jezična funkcija nalazi se u lijevoj hemisferi. U preostaloj trećini ljevaka, velik dio jezičnih funkcija nalazi se u desnoj hemisferi. Kortikalna područja odgovorna za jezičnu funkciju uključuju:
-
posterosuperiorni temporalni režanj (koji sadrži Wernickeovo područje)
-
susjedni inferiorni parijetalni režanj
-
posteroinferiorni dio frontalnog režnja ispred motoričkog korteksa (Brocino područje)
-
subkortikalne veze između tih regija
Oštećenje bilo kojeg dijela ovog približno trokutastog područja (npr. moždanim udarom, tumorom, traumom ili degeneracijom) ometa neke aspekte jezične funkcije.
Prozodija (kvaliteta ritma i naglaska koji dodaju značenje govoru) je pod utjecajem obje hemisfere, no katkad može biti oštećena i disfunkcijom samo nedominantne hemisfere.
Afaziju treba razlikovati od razvojnih jezičnih poremećaja, disfunkcije motoričkih puteva i mišića koji upravljaju govorom (dizartrija).
Etiologija
Etiologija afazije
Afazija je obično posljedica poremećaja koji ne uzrokuju progresivna oštećenja (npr. moždani udar, trauma glave, encefalitis); u takvim se slučajevima afazija ne pogoršava. Katkad je posljedica progresivnog poremećaja (npr. rastući tumor mozga, demencija); u takvim slučajevima, afazija se progresivno pogoršava.
Tipovi:
Vrste afazija
Afazija se dijeli na senzornu i motornu afaziju.
Senzorna afazija (receptivna, fluentna ili Wernickeova afazija): pacijenti ne mogu razumjeti riječi ili prepoznati slušne, vidne ili taktilne simbole. Uzrokovana je oštećenjem posterosuperiornog temporalnog režnja hemisfere dominantne za govor (Wernickeovo područje). Često je prisutna i aleksija (gubitak sposobnosti čitanja riječi).
Motorna (ekspresivna, nefluentna ili Brocina) afazija: oštećena je sposobnost govorne produkcije, ali razumijevanje i sposobnost konceptualiziranja su relativno očuvani. Razlog je poremećaj koji zahvaća dominantno lijevo frontalno ili frontoparijetalno područje, uključujući i Brocino područje. Ovaj poremećaj često prati i agrafija (gubitak sposobnosti pisanja) te čitanja naglas.
Postoje druge vrste afazija (vidi tablicu vrste afazija), koje se mogu značajno preklapati. Nijedan klasifikacijski sustav afazija nije idealan. Opisivanje vrsta deficita često je najprecizniji način opisa određene afazije.
Vrste afazijaTip | Lokalizacija uzročne lezije | Uobičajeni uzroci | Govorni obrazac |
|---|
* Uzročna lezija nalazi se u jezično-dominantnoj (obično lijevoj) hemisferi. |
†Parafazični govor (parafazija) označava korištenje pogrešnih ili pogrešno izgovorenih riječi ili riječi u besmislenim kombinacijama. |
Nominalna | Lezija (obično mala) bilo gdje u jezičnim područjima lijeve hemisfere | Infarkt Krvarenje Trauma Tumor | Anomija (nedostatak sposobnosti imenovanja) u govornom jeziku (što dovodi do praznog, cirkumlokutornog, parafazičnog govora) i pisanom jeziku, fluentan govor, dobro slušno razumijevanje i razumijevanje čitanja, očuvano ponavljanje |
Brocina afazija (nefluentna, ekspresivna, motorna) | Velika lezija u lijevom frontalnom ili frontoparijetalnom području, uključujući i Brocino područje | Infarkt Krvarenje Trauma Tumor | Anomija u govornom i pisanom jeziku, nefluentni govor (sa sporom proizvodnjom govora uz mnogo napora, kratkim rečenicama, oštećenom prozodijom i smanjenom upotrebom prijedloga i veznika), dobro razumijevanje, oštećeno ponavljanje, oštećeno pisanje (nefluentna agrafija) |
Kondukcijska | Subkortikalna lezija u lijevoj hemisferi, često ispod gornjeg temporalnog girusa ili ispod donjeg parijetalnog režnja | Infarkt Krvarenje Tumor | Anomija (s istaknutim parafazijama), inače fluentan govor, dobro razumijevanje, otežano ponavljanje (s čestim parafazijama), dobro razumijevanje čitanja Sposobnost pisanja nije zahvaćena |
Globalno | Velika lezija u lijevom frontotemporoparijetalnom području, uključujući Brocino i Wernickeovo područje | Infarkt Krvarenje Trauma Tumor | Teška anomija u govornom i pisanom jeziku, nefluentan govor (često s oskudnim rječnikom), slabo razumijevanje, oštećeno ponavljanje, aleksija, agrafija |
Transkortikalna motorna afazija | Lezija u lijevom frontalnom području, osim Brocinog i Wernickeovog područja | Infarkt Encefalitis Krvarenje Trauma Tumor | Slično kao u Brocinoj afaziji, osim što je održano ponavljanje Sposobnost artikulacije je često nezahvaćena |
Transkortikalna senzorna afazija | Lezija u temporoparietalnom području, osim Brocinog i Wernickeovog područja | Infarkt Encefalitis Krvarenje Trauma Tumor | Slično kao u Wernickeovoj afaziji, osim što je održano ponavljanje |
Wernickeova afazija (fluentna, receptivna, senzorna) | Velika lezija u lijevom temporoparietalnom području, uključujući Wernickeovo područje | Infarkt Tumor | Anomija u govornom i pisanom jeziku, fluentan govor (s parafazijama, različitim gramatičkim oblicima, ali često prenosi malo značenja), otežano slušno i pisano razumijevanje, otežano ponavljanje, pogreške u čitanju (aleksija), fluentna agrafija |
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi afazije
Anomija (nemogućnost imenovanja objekata) obično se javlja u svim oblicima afazije.
Wernickeova afazija
Pacijenti s Wernickeovom afazijom govore fluentno, često izgovaraju besmislene foneme, no nisu svjesni značenja riječi niti njihovih međusobnih odnosa. Posljedica je zbrka riječi ili 'salata od riječi'. Ovi pacijenti najčešće nisu svjesni činjenice da je njihov govor nerazumljiv drugim ljudima.
Slušno i pisano razumijevanje su oštećeni. Pacijenti griješe u čitanju (aleksija). Pisanje je fluentno, ali s mnoštvom grešaka i nedostatkom ključnih riječi (fluentna agrafija).
Wernickeovu afaziju često prati i ispad desnog vidnog polja jer se vidni put nalazi vrlo blizu oštećenog područja.
Brocina afazija
Pacijenti s Brocinom afazijom mogu relativno dobro razumjeti i konceptualizirati, no njihova sposobnost stvaranja riječi je oštećena. Obično ovaj poremećaj utječe na govornu produkciju i pisanje (nefluentna agrafija, disgrafija) što uvelike frustrira pacijenta u njegovim pokušajima komunikacije. Međutim, u govorna i pismena komunikacija razumljive su za pacijenta.
Brocina afazija može uključivati poremećenu prozodiju i ponavljanje, uz anomiju. Sposobnost pisanja je oštećena.
Dijagnoza
Dijagnoza afazije
Razlikovanje od drugih komunikacijskih problema
Testiranje uz krevet bolesnika
Neuropsihologijsko testiranje
Neuroslikovne metode
Verbalna interakcija obično može ukazati na ozbiljnije afazije. Međutim, kliničar bi trebao pokušati razlikovati afazije od komunikacijskih problema koji proizlaze iz teške dizartrije ili oštećenja sluha, vida (npr. pri procjeni čitanja), ili motoričke sposobnosti pisanja.
U početku se Wernickeova afazija može pogrešno zamijeniti s delirijem. Međutim, Wernickeova afazija je čisti jezični poremećaj bez drugih značajki delirija (npr. fluktuirajuće stanje svijesti, halucinacije, poremećaj pažnje).
Testiranje uz krevet bolesnika kako bi se identificirali specifični deficiti trebalo bi uključiti procjenu sljedećeg:
Spontani govor: procjenjuje se fluentnost, broj izgovorenih riječi, sposobnost započinjanja govora, prisutnost spontanih grešaka, stanke kako bi se našle prave riječi, oklijevanje, prozodija.
Imenovanje: Pacijenta se zamoli da imenuje predmete. Oni koji imaju poteškoće imenovanja često koriste cirkumlokucije (npr. "ono što koristite za pokazivanje vremena" umjesto "sat").
Ponavljanje: Pacijenta se zamoli da ponovi gramatički složene rečenice (npr. "nema ako, i, ili ali").
Razumijevanje: Pacijenta se zamoli da pokaže na objekte koje imenuje kliničar, da provodi naredbe od jednog ili više koraka te da odgovara na jednostavna i složena da-ili-ne pitanja.
Čitanje i pisanje: Pacijenta se zamoli da piše spontano i čita naglas. Procjenjuju se čitanje s razumijevanjem, pravopis i pisanje kao odgovor na diktat.
Formalno neuropsihologijsko testiranje od strane neuropsihologa ili logopeda može otkriti finije razine disfunkcije i pomoći u planiranju liječenja i procjeni potencijala za oporavak. Za dijagnosticiranje afazije dostupan je niz različitih formalnih testova (npr. Boston Diagnostic Aphasia Examination, Western aphasia Battery, Boston Naming Test, Token test, Action Naming Test).
Neuroslikovne metode (npr. CT, MR s ili bez angiografskog protokola) potrebno je učiniti kako bi se karakterizirala lezija (npr. moždani udar, krvarenje, ekspanzivna tvorba). Daljnji se testovi rade kako bi se otkrila etiologija lezije (npr. procjena moždanog udara) ukoliko su indicirani.
Prognoza
Prognoza afazije
Na oporavak utječu:
Djeca dobi <8 godina često povrate jezičnu funkciju nakon težeg oštećenja bilo koje hemisfere. Nakon dobi od 8 godina, najveći dio oporavka očekuje se u prva 3 mjeseca, no promjenjiv stupanj poboljšanja se nastavlja i do godinu dana.
Liječenje
Liječenje afazije
Liječenje određenih lezija može biti vrlo učinkovito (npr. kortikosteroidi ako ekspanzivna lezija uzrokuje vazogeni edem). Učinkovitost liječenja same afazije je nejasna, ali većina liječnika smatra da terapija od strane kvalificiranog logopeda pomaže te da se oni pacijenti koji se počnu liječiti brzo nakon pojave poremećaja najbolje oporave.
Pacijenti kod kojih se ne mogu oporaviti osnovne jezične vještine i skrbnici takvih pacijenata katkad mogu komunicirati augmentativnim komunikacijskim uređajima (npr. knjiga ili komunikacijska ploča koja sadrži slikovne prikaze ili simbole pacijentovih dnevnih potreba, uređaji na računalu).
Ključne točke
Jezična funkcija nalazi se u lijevoj hemisferi u dešnjaka te u dvije trećine ljevaka.
Preporučuje se opisati određenu vrstu afazije opisujući vrste deficita, budući da se vrste afazija preklapaju te nema idealnog klasifikacijskog sustava.
Uz krevet bolesnika, potrebno je procijeniti pacijentovu sposobnost imenovanja, ponavljanja, razumijevanja, čitanja i pisanja, potrebno je učiniti neuroslikovnu obradu mozga te razmotriti neuropsihologijsko testiranje.
Potrebno je liječiti uzrok kada je to moguće te preporučiti logopedsku terapiju.