Bulimija nervoza

Autori: Evelyn Attia, MD B. Timothy Walsh, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: Rogulj Maja, dr. med. Ivan Lozina, dr. med.

Bulimiju nervozu karakteriziraju ponavljajuće epizode prejedanja koje slijedi neprimjereno kompenzacijsko ponašanje, kao što je čišćenje (samoizazvanim povraćanjem, zlouporabom laksativa ili diuretika), post ili vježbanje; najmanje jednom tjedno kroz 3 mjeseca. Dijagnozu temeljimo na anamnezi i fizikalnom pregledu. Liječenje uključuje psihoterapiju i antidepresive.

(Vidi također Uvod u poremećaje hranjenja i jedenja)

Prevalencija bulimije nervoze tijekom života je oko 0,5% žena i 0,1% muškaraca (1). Oboljelima je svojstvena trajna i pretjerana zabrinutost za oblik i težinu tijela. Za razliku od bolesnika s anoreksijom nervozom, oni s bulimijom nervozom su obično normalne ili povećane tjelesne težine.

Sažeti pregled bulimije nervoze

Bulimia Nervosa (https://www.youtube.com/watch?v=hk0moXO7W74) by Osmosis (https://open.osmosis.org/) is licensed under CC-BY-SA 4.0 (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/).

Literatura

  • 1. Udo T, Grilo CM: Prevalence and correlates of DSM-5–defined eating disorders in a nationally representative sample of U.S. adults. Biol Psychiatry 1;84(5):345-354, 2018. doi: 10.1016/j.biopsych.2018.03.014.

Patofiziologija

Patofiziologija bulimije nervoze

Povremeno su mogući ozbiljni poremećaji u prometu tekućina kao i elektrolitni disbalansi, osobito hipokalijemija. Vrlo rijetko tijekom epizoda prejedanja ili čišćenja dolazi do rupture želuca ili jednjaka, s životno ugrožavajućim posljedicama.

Budući da ne dolazi do značajnog gubitka težine, nisu prisutne teže tjelesne komplikacije kao kod anoreksije nervoze. Međutim, dugotrajnom zloporabom sirupa ipekakuane za izazivanje povraćanja, moguć je razvoj kardiomiopatije.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi bulimije nervoze

Pacijenti s bulimijom nerovozom obično opisuju ponašanje karakterizirano prejedanjem-čišćenjem. Prejedanje podrazumijeva brzu potrošnju veće količine hrane nego bi većina ljudi pojela u sličnom vremenskom razdoblju i pod sličnim okolnostima (primjerice, iznos smatran pretjeranim za normalan obrok se razlikuje s blagdanskim obrokom) s pratećim osjećajem gubitka kontrole.

Tijekom prejedanja pacijenti su skloniji konzumaciji slatkiša, masne hrane (npr, sladoleda, torti). Količina unesene hrane je različita, ponekad sadržava tisuće kalorija. Prejedanja su epizodna, često su potaknuta psihosocijalnim stresom, mogu se pojaviti i po nekoliko puta na dan i izvode se u tajnosti.

Prejedanje slijedi kompenzacijsko ponašanje: samoizazvano povraćanje, korištenje laksativa ili diuretika, pretjerano vježbanje i/ili post.

Pacijenti su obično normalne težine; mali dio je povećane težine ili pretio. Pretjerano su zabrinuti za svoju tjelesnu težinu i / ili oblik tijela; često nezadovoljni svojim tijelima i smatraju da moraju smršaviti.

Pacijenti s bulimijom nervozom su svjesniji svog stanja, osjećaju zbog njega kajanje ili krivnju jače od onih s anoreksijom nervozom te češće priznaju zabrinutost empatičnom liječniku. Manje su socijalno izolirani, ali skloniji impulzivnom ponašanju, zloporabi droga i alkohola te depresivnoj epizodi. Depresija, anksioznost (npr. zabrinutost oko težine i/ili socijalna anksioznost) i anksiozni poremećaji su česti kod pacijenata s tim poremećajem.

Komplikacije

Većina simptoma i tjelesnih komplikacija nastaje uslijed čišćenja tijela. Samoizazvano povraćanje dovodi do erozije zubne cakline prednjih zuba, bezbolnog povećanja žlijezda slinovnica i upale jednjaka. Tjelesni znakovi uključuju

  • otečene parotidne žlijezde

  • ožiljke na hrptu šake (uslijed uzastopnog povraćanja provociranog prstima tako što se potakne refleks povraćanja)

  • zubnu eroziju

Dijagnoza

Dijagnoza bulimije nervoze

  • Klinički kriteriji

Klinički kriteriji (1) za dijagnozu bulimije nervoze uključuju sljedeće:

  • Ponavljajuće epizode prejedanja (nekontrolirane konzumacije izuzetno velike količine hrane) praćene osjećajem gubitka kontrole nad jedenjem; najmanje jednom tjedno kroz 3 mjeseca

  • Ponavljajuća neprimjerena kompenzacijska ponašanja koja utječu na tjelesnu težinu; najmanje jednom tjedno kroz 3 mjeseca

  • Samoprocjenu koja je prekomjerno uvjetovana izgledom tijela i zabrinutošću tjelesnom težinom

Literatura

  • 1. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fifth Edition Text Revision, DSM-5-TRTM, Feeding and eating disorders.

Liječenje

Liječenje bulimije nervoze

  • Kognitivno-bihevioralna terapija

  • Interpersonalna psihoterapija (IPT)

  • Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS)

Terapija izbora je KBT. Terapija obično uključuje 16 do 20 pojedinačnih seansi tijekom 4 do 5 mjeseci ili u vidu grupne terapije. Liječenje ima za cilj

  • motiviranje na promjenu

  • zamjenu disfunkcionalnog obrasca jedenja redovitim i fleksibilnim

  • smanjenje nepotrebne zabrinutosti oblikom tijela i tjelesnom težinom.

  • sprječavanje recidiva

KBT eliminira prejedanje i čišćenje kod 30 do 50% pacijenata. Većina ostalih pokazuju poboljšanje; neki odustaju od liječenja ili ne reagiraju. Poboljšanje je obično dugoročno.

Kod IPT naglasak je na prepoznavanju i promjeni interpersonalnih problema koji mogu utjecati na održavanje poremećaja prehrane. Tretman je nedirektivan, bez interpretacija te nije fokusiran na simptome poremećaja prehrane. IPT je alternativa kada KBT nije dostupan.

SIPPS korišteni kao monoterapija smanjuju učestalost prejedanja i povraćanja, nepoznatog dugoročnog učinka. Učinkoviti su u liječenju prateće tjeskobe i depresije. Fluoksetin je odobren za liječenje bulimije nervoze; preporučena doza je 60 mg dnevno (veća od one tipično korištene za depresiju).

Ključne točke

Politika privatnosti