Autor:
Melvin I. Roat, MD, FACS
Urednik sekcije:
prof. dr. sc.
Zoran Vatavuk, dr. med.
Prijevod:
Jelena Skunca Herman, dr. med.
Spojnica oblaže stražnju površinu vjeđa (palpebralna ili tarzalna spojnica), prostor između vjeđe i očne jabučice (spojnica forniksa) i bjeloočnicu sve do rožnice (bulbarna spojnica). Pomaže pri održavanju suznoga filma i štiti oko od stranih tijela i infekcije.
Bjeloočnica je debela bijela ovojnica gustog vezivnog tkiva koja daje oku oblik kugle. Sprijeda na limbusu spaja se s rožnicom, a sa stražnje strane, na mjestu gdje vidni živac ulazi u oko, spaja se s moždanim ovojnicama.
Episklera je tanka krvožilna ovojnica između spojnice i rožnice.
Najčešće bolesti upalnog su karaktera (konjunktivitis, episkleritis, skleritis). Konjunktivitis može biti akutni ili kronični. Uglavnom je infektivne, alergijske ili nadražujuće etiologije. Episkleritis i skleritis obično nastaju u sklopu imunološki posredovanih bolesti. Za razliku od episkleritisa koji uglavnom ne ugrožava vid, skleritis može oštetiti i vid i oko. Glavni simptomi različitih oblika konjunktivitisa uglavnom su slični (npr. hiperemija spojnice). Važno je pravovremeno postavljanje točne dijagnoze.
Odabrana klinička slika u bolestima spojnice
Edem bulbarne spojnice očituje se difuzno prozirnom, plavičastom i zadebljanom spojnicom. Jaki edem s napuhnućem spojnice, koji često dovodi do prolapsa spojnice poznat je kao kemoza.
Edem palpebralne spojnice (tipičan za alergijski konjunktivitis) dovodi do stvaranje nježnih, sitnih izbočenja (papila) dajući spojnici baršunast izgled.
Hiperplazija limfatičnih folikula spojnice može se razviti kod virusnog ili klamidijskog konjunktivitisa. Izgleda su poput sitnih kvržica s blijedim središtem, a podsjećaju na popločenu cestu. Najčešće nastaju na palpebralnoj spojnici donje vjeđe.