Prijelomi proksimalnog humerusa proksimalni su od kirurškog vrata (vidi sliku Ključne anatomske točke u proksimalnom humerusu). Većina su s minimalnim pomakom ili angulacijom. Dijagnoza se postavlja RTG snimcima ili CT-om. Većina tih prijeloma može se liječiti konzervativno, zavojem ili maramom, uz ranu imobilizaciju.
(Vidi Pregled prijeloma.)
Prijelomi proksimalnog humerusa su učestali prijelomi starije populacije. Rijetko se javljaju ozljede aksilarnih živaca (oslabljen osjet srednje deltoidne regije) ili oštećenje aksilarne arterije. Nakon samo nekoliko dana imobilizacije mogu se razviti kontrakture, osobito u starijih osoba.
Ključni anatomski orijentiri proksimalnog humerusa
|
Prijelom kirurškog vrata humerusa
|
 |
Etiologija
Etiologija prijeloma proksimalnog humerusa
Većina tih prijeloma je rezultat pada na ispružene ruke; rjeđe, izravnog udaraca.
Klasifikacija
Prijelomi se dijele prema broju dijelova koji nastaju; dio je definiran kao ključna anatomska struktura koja je odvojena (> 1 cm) i kutova (> 45 °) u odnosu na svoj normalan anatomski položaj. 4 ključne anatomske strukture proksimalnog humerusa su
-
Anatomski vrat
-
Kirurški vrat
-
Veliki tuberkul
-
Mali tuberkul
Ukoliko nema pomaka ili angulacije radi se o jednodijelnom prijelomu. Ako je jedna struktura pod kutem ili pomaknuta, prijelom ima 2 dijela (vidi sliku Jednodijelni i dvodijelni prijelomi proksimalnog humerusa). Gotovo 80% prijeloma proksimalnog humerusa imaju samo jedan dio; oni su obično stabilni, drže se zajedno zglobnom čahurom, rotatornom manžetom i/ ili periostom. Frakture s ≥ 3 dijela su rijetkost.
Jednodijelni i dvodijelni prijelomi proksimalnog humerusa
|
Ukoliko nema pomaka ili angulacije radi se o jednodijelnom prijelomu. Ako postoji angulacija ili pomak ulomka radi se o dvodijelnom prijelomu.
 |
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi prijeloma proksimalnog humerusa
Rame i nadlaktica su bolni i otečeni; pacijenti imaju poteškoća pri podizanju svoje ruke.
Dijagnoza
Dijagnoza prijeloma proksimalnog humerusa
RTG treba sadržavati najmanje
-
Pravu anteroposteriornu unutarnju rotacijsku projekciju
-
Trans-skapularnu Y (kosu) projekciju
-
Aksilarnu projekciju radi procjene glenohumeralnog zgloba
Prijelom proksimalnog dijela humerusa
Ovaj prijelom zahvaća kirurški vrat. Budući da nema značajnog pomaka ili angulacije > 45°, riječ je o jednodijelnom prijelomu.
ZEPHYR/SCIENCE PHOTO LIBRARY
CT je potreban ukoliko se radi o kompleksnim prijelomima ili loše prikazanim prijelomima na RTG snimcima.
Liječenje
Liječenje proksimalnih prijeloma humerusa
Jednodijelni prijelomi rijetko zahtijevaju repoziciju; većina (gotovo 80%) liječi se imobilizacijom zavojem, ponekad maramom (vidi sliku Imobilizacija zgloba kao akutno liječenje: neke često korištene tehnike), i ranom mobilizacijom, npr. koristeći Codman vježbe. Ove vježbe su posebno korisne za starije osobe. Zbog visokog rizika od kontraktura potrebna je rana mobilizacija unatoč lošijem anatomskom položaju.
Codman vježbe
|
Pacijent se savija u struku, a zahvaćena ruka visi okomito na pod. Ruka i rame trebaju biti opušteni, a koljena savijena. Pacijenti bi trebali
-
Polako ljuljati svoju ruku iz jedne strane na drugu, od nazad prema naprijed, te u krugovima u smjeru kazaljke na satu i suprotno
-
Prebacivati svoju težinu s noge na nogu u istom smjeru u kojem im se ruka ljulja
-
Postupno povećavati opseg kretnji
Ove vježbe bi trebale izazvati minimalnu bol. Pacijenti bi trebali izvoditi vježbe 2 puta po setu i napraviti nekoliko setova po danu. Pacijenti bi trebali postupno povećati trajanje vježbe.
 |
Frakture s ≥ 2 dijela se imobiliziraju, a pacijenti upućuju kirurgu. Ovi prijelomi mogu zahtijevati ORIF ili plasman proteze ramena.
Ključne poruke
-
Klasifikacija prijeloma proksimalnog humerusa na temelju broja ključnih struktura (anatomski vrat, kirurški vrat, veliki i mali tuberkul) koji su razmaknuti ili angulirani.
-
Gotovo 80% zahtijeva samo imobilizaciju u marami.
-
Bolesnici, osobito starije osobe, trebaju započeti razgibavanje u najkraćem mogućem roku.