Pregled poremećaja raspoloženja

Autor: William Coryell, MD
Urednik sekcije: prof. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med.
Prijevod: Marina Bježančević, dr. med.Krešimir Melnik, dr. med.

Poremećaji raspoloženja su emocionalni poremećaji koji se sastoje od duljih razdoblja pretjerane tuge, veselja ili oboje. Poremećaji raspoloženja mogu se javiti kod djece i adolescenata (vidi Depresivni poremećaji kod djece i adolescenata i Bipolarni poremećaj kod djece i adolescenata).

Poremećaji raspoloženja se dijele na:

Anksioznost i srodni poremećaji, iako nisu klasificirani kao poremećaji raspoloženja, često im prethode ili koegzistiraju s njima.

Tuga i radost (veselje) su dio svakodnevnog života. Tuga je općenita reakcija na poraz, razočarenje i druge obeshrabrujuće situacije. Radost je općenita reakcija na uspjeh, postignuće i druge ohrabrujuće situacije. Žalost, oblik tuge, se smatra normalnom emocionalnom reakcijom na gubitak. Žalovanje se specifično odnosi na emocionalni odgovor na smrt voljene osobe. Međutim, u nekim slučajevima reakcija na gubitak je trajnija i onesposobljavajuća te uključuje simptome koji se donekle preklapaju s onima posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i velikog depresivnog poremećaja (VDP) i traju duže od 12 mjeseci, čime se ispunjavaju kriteriji za nedavno opisani poremećaj produljenog žalovanja (1).

Dijagnoza poremećaja raspoloženja se postavlja kada su tuga ili veselje

  • Pretjerano intenzivni i dugotrajni

  • Popraćeni potrebnim brojem drugih simptoma poremećaja raspoloženja

  • Značajno narušavaju sposobnost funkcioniranja

U takvim se slučajevima intenzivna tuga naziva depresijom, a intenzivno veselje manijom. Depresivni poremećaji su obilježeni depresijom; bipolarni poremećaji su obilježeni različitim kombinacijama depresije i manije.

Suicid kod poremećaja raspoloženja

Cjeloživotni rizik od suicida za osobe s depresivnim poremećajem iznosi 2 do 15%, ovisno o težini poremećaja. Rizik je dodatno povećan u sljedećim slučajevima:

  • Na početku liječenja kada se psihomotorna aktivnost vraća u normalu, ali je raspoloženje još depresivno

  • Tijekom miješanih bipolarnih stanja

  • Na obljetnice osobno značajnih događaja

  • Kod teške anksioznosti ili psihomotorne agitacije

  • Kod zloporabe alkohola i sredstava ovisnosti

  • U tjednima ili mjesecima nakon pokušaja suicida, osobito ako je korištena nasilna metoda

Ostale komplikacije poremećaja raspoloženja

Ostale komplikacije poremećaja raspoloženja uključuju

Općenite reference

  • 1. Prigerson HG, Boelen PA, Xu J: Validation of the new DSM-5-TR criteria for prolonged grief disorder and the PG-13-Revised (PG-13-R) scale. World Psychiatry 20(1):96-106, 2021. doi: 10.1002/wps.20823