Nesanica i pretjerana dnevna pospanost (EDS)

Autor: Richard J. Schwab, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Latica Friedrich, dr. med.

Insomnia and Excessive Daytime Sleepiness: A Manual of Patient Symptoms podcast

Poremećaji spavanja se mogu manifestirati nesanicom ili pretjeranom dnevnom pospanošću (EDS).

  • Nesanica se očituje teškoćom usnivanja ili održavanja sna, ranim ustajanjem ili osjećajem neosvježavajućeg spavanja.

  • Pretjdana dnevna pospanost - EDS je sklonost usnivanju tijekom uobičajenih sati budnosti.

(Vidi također Pristup pacijentu s poremećajem spavanja ili budnosti za općeniti pristup poremećajima spavanja i njihovu evaluaciju i liječenje.)

Nesanica može biti poremećaj, čak i ako postoji u kontekstu drugih bolesti, ili može biti simptom drugih poremećaja. EDS nije poremećaj nego simptom različitih poremećaja spavanja.

Osnovno o nesanici

Video credit: Osmosis (https://osmosis.org/)

Poteškoće s usnivanjem (nesanica prilikom usnivanja) treba se razlikovati od poteškoća sa održavanjem sna i ranim buđenjima (nesanica zbog otežanog održavanja spavanja) jer se radi o različitim uzrocima. Nesanica prilikom usnivanja može upućivati na sindrom odgođene faze spavanja, kroničnu psihofiziološku nesanicu, sindrom nemirnih nogu, ili fobije dječje dobi. Nesanica održavanja spavanja upućuje na veliku depresivnu epizodu, centralnu apneju u spavanju, opstruktivnu apneju u spavanju, poremećaj periodičkih kretnji udova, ili starenje. Rano usnivanje i rano buđenje upućuju na sindrom ranije faze spavanja.

Poremećaji spavanja mogu biti uzrokovani unutarnjim tjelesnim čimbenicima (intrinzični) ili vanjskim (ekstrinzičnim) čimbenicima.

Neodgovarajuća higijena spavanja

Određena ponašanja mogu poremetiti spavanje. Ona uključuju

  • Konzumacija kofeina ili simpatomimetika ili drugih stimulativnih lijekova (obično blizu vremena spavanja, ali i u popodnevnim satima kod ljudi koji su posebno osjetljivi)

  • Vježbanje ili uzbuđenja (npr, uzbudljiva TV emisija) u kasnim večernjim satima

  • Nepravilan raspored spavanja i budnosti

Ljudi koji nadoknađuju nedostatak spavanja kasnim ustajanjem ili poslijepodnevnim drijemanjem mogu dodatno fragmentirati noćni san.

Ljudi s nesanicom bi se trebali držati redovitog vremena buđenja i izbjegavati popodnevno spavanje bez obzira na to koliko su spavali noću.

Pravilna higijena spavanja može poboljšati spavanje.

Nesanica zbog poremećaja prilagodbe

Akutni emocionalni stres (npr. gubitak posla, hospitalizacija, smrt člana obitelji) može uzrokovati nesanicu. Simptomi se obično povlače ubrzo nakon što stresor nestane; nesanica je uglavnom prolazna i kratkotrajna. Unatoč tome, ako se javi dnevna pospanost ili iscrpljenost, posebno ako utječe na funkcioniranje tijekom dana, potrebno je uvesti kratkodjelujuće hipnotike. Trajna anksioznost zahtijeva specifično liječenje.

Psihofiziološka nesanica

Nesanica, bez obzira na uzrok, može trajati i nakon uklanjanja precipitirajućih čimbenika, obično zato što pacijenti osjećaju anksioznost zbog mogućnosti da se desi još jedna neprospavana noć i nakon čega će uslijediti još jedan iscrpljujući dan. Tipično, bolesnici provode sate u krevetu fokusirajući se na njihovu nesanicu i imaju veće poteškoće sa usnivanjem u vlastitom krevetu nego kada spavaju daleko od kuće.

Optimalno liječenje uključuje

  • Kognitivno-bihevioralne strategije

  • Hipnotike

Iako su kognitivno-bihevioralne strategije teže za implementiranje i proces traje duže, učinci su dugotrajniji, čak i do 2 godine nakon što je liječenje završeno.

Ove strategije uključuju

  • Higijenu spavanja (posebno restrikciju vremena provedenog u krevetu)

  • Edukaciju

  • Vježbe opuštanja

  • Kontrolu podražaja

  • Kognitivnu terapiju

Hipnotici su pogodni za pacijente kojima treba brz učinak i čija nesanica ima posljedice na dnevno funkcioniranje, npr dnevna pospanost i umor. Ovi lijekovi se u većini slučajeva ne smiju koristiti na neodređeno vrijeme.

Nesanica povezana s fizičkim poremećajima

Fizički poremećaji mogu utjecati na san i uzrokovati dnevnu pospanost. Poremećaji koji uzrokuju bol ili nelagodu (npr.artritis, tumor, hernijacija diska), posebno oni koji se pogoršavaju sa pokretom mogu uzrokovati kratkotrajna buđenja i lošu kvalitetu spavanja. Noćni epileptički napadaji također mogu ometati san.

Liječenje je usmjereno na podležeći poremećaj i smanjenje simpotma (npr. analgetici u vrijeme spavanja).

Nesanica povezana s mentalnim poremećajima

Većina velikih mentalnih poremećaja može uzrokovati nesanicu i pretjeranu dnevnu pospanost. Oko 80% pacijenata sa velikim depresivnim poremećajem javlja ove simptome. Obrnuto, 40% pacijenata sa kroničnom nesanicom ima veliki psihički poremećaj, najčešće poremećaj raspoloženja.

Pacijenti s depresijom mogu imati nesanicu kod uspavljivanja ili nesanicu s otežanim održavanjem sna. Povremeno u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja i u sezonskom afektivnom poremećaju, san je uredan, ali pacijenti se žale na uporan dnevni umor.

Ako je depresija praćena nesanicom, mogu se koristiti antidepresivi koji uzrokuju jaču sedaciju (npr. citalopram, paroksetin, mirtazapin). Ovi lijekovi se koriste u standardnoj, ne nižoj dozi da bi se izazvao efekt na depresiju. Međutim, kliničari trebaju imati na umu da ti lijekovi nisu predviđeni za sedaciju i da mogu imati aktivirajuća svojstva. Osim toga, izazvana sedacija može uzrokovati pretjeranu dnevnu pospanost i tako premašiti svoju korist, a ovi lijekovi mogu imati i druge nuspojave, poput debljanja. Alternativno, bilo koji antidepresivi mogu biti korišteni kao hipnotici.

Ako se uz depresiju javlja i pretjerana dnevna pospanost, mogu se koristiti i antidepresivi sa stimulirajućim djelovanjem (npr. bupropion, venlafaksin, određeni selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina - SSRI, npr. fluoksetin, sertralin).

Sindrom nedovoljnog sna (deprivacija sna)

Pacijenti sa sindromom nedovoljnog sna ne spavaju dovoljno noću da bi ostali alertni prilikom budnosti. Uzrok su većinom razne socijalne ili poslovne obaveze. Sindrom nedovoljnog spavanja je vjerojatno najčešći uzrok pretjerane dnevne pospanosti, koja nestaje onda kada se poveća vrijeme spavanja (npr. vikendom ili na godišnjem odmoru). Nakon dugog razdoblja deprivacije spavanja, potrebni su tjedni i mjeseci produljenog spavanja da bi se povratila dnevna budnost.

Poremećaji spavanja izazvani lijekovima:

Nesanica i pretjerana dnevna pospanost mogu biti posljedica kroničnog uzimanja SŽS stimulansa (npr. amfetamini, kofein), hipnotika (npr. benzodiazepini), ostalih sedativa, antimetabolitske kemoterapije, antiepileptika (npr. fenitoin), metildope, propranolola, alkohola, hormona štitnjače (vidi tablicu Neki lijekovi koji interferiraju sa spavanjem). Hipnotici koji se učestalo propisuju mogu uzrokovati iritabilnost, apatiju i smanjenu mentalnu alertnost. Mnogi psihoaktivni lijekovi mogu izazvati abnormalne pokrete tijekom spavanja.

Nesanica se može razviti tijekom ustezanja od depresora SŽS-a (npr. barbiturata, opioida, sedativa), tricikličkih antidepresiva, inhibitora monoamino oksidaze ili droga (npr. kokaina, heroina, marihuane, fenciklidina). Naglo ukidanje hipnotika ili sedativa može izazvati nervozu, tremor i epileptičke napadaje.