Poremećaji spavanja se mogu manifestirati nesanicom ili pretjeranom dnevnom pospanošću (EDS).
-
Nesanica se očituje teškoćom usnivanja ili održavanja sna, ranim ustajanjem ili osjećajem neosvježavajućeg spavanja.
-
Pretjdana dnevna pospanost - EDS je sklonost usnivanju tijekom normalnih radnih sati.
Poremećaji spavanja mogu biti uzrokovani unutarnjim tjelesnim čimbenicima (intrinzični) ili vanjskim čimbenicima (vanjska). (Vidi također Pristup pacijentu s poremećajem spavanja i budnosti.)
Neodgovarajuća higijena spavanja
Spavanje je poremećeno određenim ponašanjima. Ona uključuju
-
Konzumacija kofeina ili simpatomimetika ili drugih stimulativnih lijekova (obično blizu vremena spavanja, ali i u popodnevnim satima kod ljudi koji su posebno osjetljivi)
-
Vježba ili uzbuđenja (npr, uzbudljiva TV emisija) u kasnim večernjim satima
-
Nepravilan raspored spavanja i budnosti
Ljudi koji nadoknađuju nedostatak spavanja kasnim ustajanjem ili poslijepodnevnim drijemanjem dodatno fragmentiraju noćni san.
Ljudi s nesanicom bi se trebali držati vremena buđenja i izbjegavati popodnevno spavanje bez obzira na to koliko su spavali noću.
Pravilna higijena spavanja može poboljšati spavanje.
Nesanica zbog poremećaja prilagodbe
Akutni emocionalni stres (npr. gubitak posla, hospitalizacija) može uzrokovati nesanicu. Simptomi se obično povlače ubrzo nakon što stresor nestane; nesanica je uglavnom prolazna i kratkotrajna. Unatoč tome, ako se javi dnevno spavanje ili iscrpljenost, posebno ako utječu na funkcioniranje tijekom dana, potrebno je uvesti kratkodjelujuće hipnotike. Trajna anksioznost zahtijeva specifično liječenje.
Psihofiziološka nesanica
Nesanica, bez obzira na uzrok, može trajati i nakon uklanjanja precipitirajućih čimbenika, obično zato što pacijenti osjećaju anksioznost zbog mogućnosti da se desi još jedna neprospavana noć i nakon čega će uslijediti još jedan iscrpljujući dan. Tipično, bolesnici provode sate u krevetu fokusirajući se na njihovu nesanicu i imaju veće poteškoće sa usnivanjem u vlastitom krevetu nego kada spavaju daleko od kuće.
Optimalno liječenje uključuje
Iako su kognitivno-bihevioralne strategije teže za implementiranje i proces traje duže, učinci su dugotrajniji, čak i do 2 godine nakon što je liječenje završeno.
Ove strategije uključuju
Hipnotici
su pogodni za pacijente kojima treba brz učinak i čija nesanica ima posljedice na dnevno funkcioniranje, npr dnevna pospanost i umor. Ovi lijekovi se ne smiju koristiti na neodređeno vrijeme u većini slučajeva.
Fizički poremećaji spavanja
Fizičke promjene mogu utjecati na san i uzrokovati dnevnu pospanost. Poremećaji koji uzrokuju boli ili nelagodu (npr.artritis, tumor, hernijacija diska), posebno oni koji se pogoršavaju sa pokretom mogu uzrokovati kratkotrajna buđenja i lošu kvalitetu spavanja. Noćni napadaji također mogu ometati san.
Liječenje je usmjereno na podležeći poremećaj i smanjenje simpotma (npr. analgetici u vrijeme spavanja).
Psihički poremećaji spavanja
Većina velikih mentalnih poremećaja može uzrokovati nesanicu i pretjeranu dnevnu pospanost. Oko 80% pacijenata sa velikim depresivnim poremećajem javlja ove simptome. Obrnuto, 40% pacijenata sa kroničnom nesanicom ima veliki psihički poremećaj, najčešće poremećaj raspoloženja.
Pacijenti s depresijom mogu imati početnu nesanicu ili nesanicu s otežanim održavanjem sna. Povremeno u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja i u sezonskom afektivnom poremećaju, san je uredan, ali pacijenti se žale na uporan dnevni umor.
Ako je depresija praćena nesanicom, mogu se koristiti antidepresivi koji uzrokuju jaču sedaciju (npr. citalopram, paroksetin, mirtazapin). Ovi lijekovi se koriste u standardnoj, ne nižoj dozi da bi se izazvao efekt na depresiju. Međutim, kliničari trebaju imati na umu da ti lijekovi nisu predviđeni za sedaciju i da mogu imati aktivirajuća svojstva. Osim toga, proizvedena sedacija može uzrokovati pretjeranu dnevnu pospanost i tako premašiti svoju korist, a ovi lijekovi mogu imati i druge nuspojave, poput debljanja. Alternativno, bilo koji antidepresivi mogu biti korišteni kao hipnotici.
Ako se uz depresiju javlja i pretjerana dnevna pospanost, mogu se koristiti i antidepresivi sa stimulirajućim djelovanjem (npr. bupropion, venlafaksin, određeni selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina - SSRI, npr. fluoksetin, sertralin).
Sindrom nedovoljnog sna (deprivacija sna)
Pacijenti sa sindromom nedovoljnog sna ne spavaju dovoljno noću da bi ostali alertni prilikom budnosti. Uzrok su većinom razne socijalne ili poslovne obaveze. Ovaj sindrom je vjerojatno najčešći uzrok pretjerane dnevne pospanosti, koja nestaje onda kada se poveća vrijeme spavanja (npr. vikendom ili na godišnjem odmoru). Nakon dugog razdoblja deprivacije spavanja, tjedni i mjeseci produljenog spavanja su potrebni da bi se povratila dnevna budnost.
Poremećaji spavanja izazvani lijekovima:
Nesanica i pretjerana dnevna pospanost mogu biti posljedica kroničnog uzimanja SŽS stimulansa (npr. amfetamini, kofein), hipnotika (npr. benzodiazepini), ostalih sedativa, antimetabolitske kemoterapije, antiepileptika (npr. fenitoin), metildope, propranolola, alkohola, hormona štitnjače (vidi tablicu Neki lijekovi koji interferiraju sa spavanjem). Hipnotici koji se učestalo propisuju mogu uzrokovati iritabilnost, apatiju i smanjenu mentalnu alertnost. Mnogi psihoaktivni lijekovi mogu izazvati abnormalne pokrete tijekom spavanja.
Nesanica se može razviti tijekom ustezanja od depresora SŽS-a (npr. barbiturata, opioida, sedativa), tricikličkih antidepresiva, inhibitora monoamino oksidaze ili droga (npr. kokaina, heroina, marihuane, fenciklidina). Naglo ukidanje hipnotika ili sedativa može izazvati nervozu, tremor i epileptične napadaje.