Crveno oko odnosi se na pojavu crvenila otvorenog oka, što je odraz dilatacije superficijalnih okularnih krvnih žila.
Patofiziologija
Patofiziologija crvenila oka
Dilatacija površnih očnih krvnih žila može nastati zbog:
Nekoliko slojeva oka može biti zahvaćeno, najčešće spojnica, ali i uvealni trakt, episklera, i sklera (bjeloočnica).
Etiologija
Etiologija crvenila oka
Najčešći uzroci crvenih očiju uključuju
Abrazije rožnice i strana tijela česti su uzroci (vidi tablicu Neki uzroci crvenog oka). Iako je oko crveno, pacijenti se obično žale na bol oka, ozljedu ili oboje. Međutim, kod male djece i dojenčadi, ovakve informacije su nedostupne.
Neki uzroci crvenog oka
|
Uzrok
|
Ukazujući nalazi
|
Dijagnostički pristup
|
|---|
|
* Ako nije drugačije navedeno, obično karakterizirano svrbežom ili osjećajem grebanja, suzenja, difuznim crvenilom, i često sa fotoosjetljivošću, ali bez promjena u vidnoj oštrini, bez boli i prave fotofobije.
|
|
††Osim ako nije drugačije navedeno, obično karakterizirano suzenjem, boli i pravom fotofobijom. Vidna oštrina je narušena ako je zahvaćena vidna osovina.
|
|
UV = ultraljubičasto; V1= Oftalmološka grana trigeminalnog živca.
|
|
Poremećaji spojnice i episkleritis
|
|---|
|
Alergijski ili sezonski konjunktivitis
|
Bilateralan, s izraženim svrbežom, moguće uz oticanje spojnice (kemoza)
Poznate alergije ili druge značajke alergije (npr. sezonska pojavnost, rinoreja)
Ponekad korištenje topikalnih oftalmoloških lijekova (posebice neomicin)
|
Klinička procjena
|
|
Kemijski (nadražujući) konjuktivitis
|
Izloženost potencijalnim iritansima (npr. prašina, dim, amonijak, klor, fozgen)
|
Klinička procjena
|
|
Episkleritis
|
Unilateralno fokalno (segmentalno) crvenilo, blaga iritacija, minimalno suzenje
|
Klinička procjena
|
|
Infektivni konjuktivitis
|
Osjećaj grebanja, fotoosjetljivost
Ponekad gnojni iscjedak, edem vjeđa, ili folikularna reakcija na tarzalnoj spojnici
|
Klinička procjena
|
|
Subkonjunktivalno krvarenje
|
Unilateralno, asimptomatsko fokalno crvenilo ili konfluirajuće crvenilo
Možda prije traume ili Valsalvinog manevra
Često anamnestički podatak korištenja antikoagulantne ili antitrombocitne terapije (npr. aspirin, nesteroidni protuupalni lijekovi, varfarin)
|
Klinička procjena
|
|
Vernalni (proljetni) konjunktivitis
|
Intenzivan svrbež, ljepljivi iscjedak
Obično muški spol, preadolescenti ili adolescenti
Drugi atopijski poremećaji
Žarište u proljeće i opadanje zimi
|
Klinička procjena
|
|
Bolesti rožnice†
|
|---|
|
Keratitis uzrokovan nošenjem kontaktnih leća
|
Dugotrajnije nošenje kontaktnih leća, suzenje, edem rožnice
|
Klinička procjena
|
|
Abrazija rožnice ili strano tijelo
|
Javlja se nakon ozljede (ali ta povijest bolesti može biti nejasna u dojenčadi i male djece)
Osjećaj stranog tijela
Lezije vidljive fluoresceinskim bojanjem
|
Klinička procjena
|
|
Ulkus rožnice
|
Često sivkasto zamućenje na rožnici, praćeno uočljivim kraterom
Moguća anamneza spavanja s kontaktnim lećama
|
Kultura ulkusa (obrisak uzet od strane oftalmologa)
|
|
Epidemijski keratokonjunktivitis (adenovirusni konjunktivitis sa keratitisom), ako je umjeren ili teški oblik
|
Obilan vodeni iscjedak
Često edem vjeđa, preaurikularna limfadenopatija, kemoza (oticanje spojnice)
Povremeno teži privremeni gubitak vida
Točkasti uzorci fluoresceinskim bojanjem
|
Klinička procjena
|
|
Herpes simplex keratitis
|
Javlja se nakon konjunktivitisa, s pojavom vezikula na vjeđi
Tipična dendritična rožnična lezija koja se boji fluoresceinom
Unilateralno
|
Klinička procjena
Ako je dijagnoza nejasna preporuča se kulturu virusa
|
|
Očni herpes zoster
|
Unilateralno vezikule i kruste na eritematoznoj promijenjenoj podlozi, koža vjeđe u V1 distribuciji, ponekad zahvaćaju vrh nosa
Edem vjeđa
Crveno oko
Može biti udruženo sa uveitisom
Moguća i izrazita bolnost
|
Klinička procjena
Ako dijagnoza nije jasna preporuča se učiniti kulturu virusa
|
|
Druge bolesti
|
|---|
|
Akutni glaukom zatvorenog kuta
|
Izrazita bolnost oka
Glavobolja, mučnina, povraćanje, haloi oko izvora svjetla
Rožnica smanjene transparencije (uzrokovano edemom), izražen eritem spojnice
Smanjena vidna oštrina
Intraokularni tlak obično > 40 mm Hg
|
Gonioskopija učinjena od strane oftalmologa
|
|
Prednji uveitis
|
Očna bol, fotofobija
Cilijarna reakcija (crvenilo najviše izraženo koncentrirano i često konfluirajuće oko rožnice)
Česti čimbenici rizika (npr. autoimuni poremećaj, tupa ozljeda koja je prethodila nekoliko dana ranije)
Moguće smanjenje vidne oštrine ili gnoj u prednjoj očnoj sobici (hipopion)
Stanice i flare u prednjoj očnoj sobici na pregledu biomikroskopom
|
Klinička procjena
|
|
Skleritis
|
Izražena bol, često se opisuje kao uporna, dosadna
Fotofobija, suzenje
Crvene ili ljubičaste mrlje ispod bulbarne spojnice
Edem sklere (bjeloočnice)
Osjetljivost bulbusa prilikom palpacije
Anamnestički često povijest bolesti autoimunih poremećaja
|
Klinička procjena
Daljnja obrada oftalmologa ili u suradnji s oftalmologom
|
Procjena
Procjena crvenih očiju
Većinu poremećaja može dijagnosticirati liječnik obiteljske medicine.
Anamneza
Povijest bolesti treba sadržavati podatake o početku nastanka simptoma, duljini trajanja crvenila, eventualnoj promjeni vida, svrbežu, osjećaju grebanja, boli ili iscjetka. Priroda i ozbiljnost boli, podatak pogoršava li se bol na svjetlu (fotofobija), treba se notirati. Kliničar treba utvrditi je li iscjedak vodenast ili gnojan. Ostala pitanja procjenjuju povezanost podatka s ozljedama, uključujući i izloženost iritansima te korištenje kontaktnih leća (npr. moguće prekomjerno korištenje, najvjerojatnije tijekom spavanja). Ističu se prethodne epizode boli u oku ili crvenilo te njihovo vremensko pojavljivanje.
Pregledom treba potražiti simptome koji ukazuju na moguće uzroke, uključujući glavobolju, mučninu, povraćanje i aureole oko svjetla (akutni glaukom zatvorenog kuta); curenje nosa i kihanje (alergije, infekcija gornjih dišnih puteva); i kašalj, grlobolja i malaksalost (infekcija gornjih dišnih putova).
Povijest bolesti uključuje pitanja o poznatim alergijama i autoimunim bolestima. Anamnestički podatak o korištenju lijekova treba biti specificiran pitanjem o nedavnoj upoterbi topičkih oftalmoloških lijekova (uključujući i OTC lijekove), koji bi mogli razviti senzibilizaciju.
Fizikalni pregled
Opći pregled treba sadržavati pregled glave i vrata za znakove koji prate vodeće simptome (npr. URI, alergijski rinitis, zoster).
Oftalmološki pregled uključuje ispitivanje vidne oštrine te obično zahtijeva i upotrebu lampice, fluorescein bojila i biomikroskop.
Ispituje se najbolja korigirana vidna oštrina. Analiziraju se veličina zjenice i reakcija zjenice na svjetlost. Prava fotofobija (ponekad se naziva konsenzualna fotofobija) prisutna je ako lampica svijetli prema nezahvaćenom oku i uzrokuje bolnost zahvaćenog oka dok je ono zatvoreno. Ispituje se bulbomotorika te se pregledava inspekcijom okolina oka, periorbitalna tkiva radi lezija i otekline. Ispituje se tarzalna spojnica radi prisutnosti folikula. Rožnica se boji fluoresceinom te se pregledava pod povećanjem. Ako se utvrdi abrazija rožnice, vjeđa se evertira i pregledava radi mogućih skrivenih stranih tijela. Inspekcija očnih struktura i rožnice najbolje se obavlja pomoću biomikroskopa. Biomikroskop se koristi i za pregled prednje očne sobice radi prisustva stanica, flarea ili gnoja (hipopion). Očni tlak se mjeri tonometrijom, iako se ovaj dio pregleda može izostaviti ako nema znakova i simptoma koji bi ukazivali da ne postoji zahvaćenost ostalih struktura osim spojnice.
Upozoravajući znakovi
Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:
-
Iznenadna, jaka bol i povraćanje
-
Zoster osip
-
Smanjena vidna oštrina
-
Krater rožnice
-
Dendritična, granajuća, rožnična lezija
-
Očni tlak > 40 mm Hg
-
Bezuspješno kapanje fenilefrina radi smanjenja crvenila
Interpretacija nalaza
Poremećaji spojnice i episkleritis se razlikuju od drugih uzroka crvenog oka radi odsutnosti boli, fotofobije, i bojanja rožnice. Među ovim poremećajima, episkleritis razlikuje se po žarišnosti, a subkonjunktivalno krvarenje obično se razlikuje po odsutnosti suzenja, svrbeža i fotosenzitivnosti. Klinički kriteriji točno ne razlikuju virusne od bakterijskih konjunktivitisa.
Poremećaji rožnice se razlikuju od drugih uzroka crvenog oka (i obično jedni od drugih) po fluoresceinskom bojenju. Ovi poremećaji također imaju tendenciju da se karakterizira bolnost i fotofobija. Ako kapanje očnih anestetskih kapi (npr. proparacaine 0,5%), prije tonometrije i idealno prije fluoresceinskog bojenja, u potpunosti ublaži bolnost, uzrok najvjerojatnije leži u rožnici. Ako je bol prisutna i ne ublažava se očnim anestetikom, uzrok može biti prednji uveitis, glaukom, ili skleritis. Budući da pacijenti mogu imati prednji uveitis sekundarno nastao nakon oštećenja rožnice, prisustvo boli nakon kapanja očnih anestetskih kapi ne isključuje prisutnost lezija rožnice.
Prednji uveitis, akutni glaukom zatvorenog kuta i skleritis, mogu se većinom diferencirati od ostalih uzroka crvenog oka prisustvom boli i odsutnošću fluorescein bojanja rožnice Prednji uveitis je vjerojatno kod bolesnika s boli, fotofobijom, nedostatkom bojanja rožnice fluoresceinom i normalnim očnim tlakom; dijagnoza se definitivno postavlja na temelju prisutnosti stanica i flarea u prednjoj očnoj sobici. Međutim, ove dijagnoze mogu biti teške za postaviti od strane liječnika obiteljske medicine. Akutni glaukom zatvorenog kuta može se prepoznati po naglom nastanku teških i karakterističnih simptoma, ali tonometrija je ključna.
Savjeti i zamke
-
Kod postojanja bolova unatoč kapanju očnog anestetika u pacijenata s normalnim fluorescein bojanjem, potrebno je razmatrati prednji uveitis, skleritis, ili akutni glaukom zatvorenog kuta.
|
Ukapavanje 2,5% fenilefrina uzrokuje blijeđenje u crvenom oku osim ako je uzrok skleritis. Fenilefrin se kapa za postizanje midrijaze (dilatacije zjenice) radi detaljnog pregleda očne pozadine. Međutim, ne bi se trebao koristiti u bolesnika koji imaju sljedeće:
Testiranje
Testiranje obično nije potrebno. Virusne kulture mogu pomoći ukoliko postoji sumnja na herpes simplex ili herpes zoster a dijagnoza nije klinički sigurna. Bris za kulturu ulkusa rožnica uzima oftalmolog. Gonioskopija se radi kod pacijenata sa glaukomom. Testiranje na autoimune poremećaje može biti korisno kod pacijenata s uveitisom koji nema očitog uzroka (npr. trauma). Pacijenti sa skleritis podvrgnuti su daljnjim ispitivanjima prema uputama oftalmologa.
Liječenje
Liječenje crvenila očiju
Uzrok se liječi. Crveno oko samo po sebi ne zahtijeva liječenje. Topički vazokonstriktori nisu preporučljivi.
Ključne poruke
-
Većina slučajeva je uzrokovana konjuktivitisom.
-
Bol i prava fotofobija upućuju na druge, ozbiljnije dijagnoze.
-
U bolesnika sa boli, pregled biomikroskopom sa fluoresceinom i tonometrija su ključ.
-
Postojanost boli unatoč okularnom anestetiku u bolesnika s normalnim fluoresceinskim pregledom ukazuje na prednji uveitis, skleritis, ili akutni glaukom zatvorenog kuta.