Vaskularna demencija je karakterizirana akutnim ili kroničnim kognitivnim propadanjem zbog difuznog ili fokalnog moždanog infarkta koji je najčešće povezan s cerebrovaskularnom bolešću.

Vidi također: Pregled poglavlja 'Delirij i demencija i Demencija

Demencija je kronično, globalno, obično ireverzibilno propadanje kognicije.

Vaskularna demencija je 2. najčešći uzrok demencije kod starijih osoba. Učestalija je kod muškaraca i obično započinje poslije 70. godine života. Nastaje mnogo češće kod osoba koje imaju vaskularne čimbenike rizika (npr. hipertenziju, šećernu bolest, hiperlipidemiju, pušenje) i kod onih koji su imali nekoliko moždanih udara. Mnoge osobe imaju istodobno vaskularnu demenciju i Alzheimerovu bolest.

Demenciju treba razlikovati od delirija, iako je kognicija poremećena u oba poremećaja. Razlikovanje olakšava sljedeće:

• Demencija zahvaća prvenstveno pamćenje, obično je uzrokovana anatomskim promjenama u mozgu, ima sporiji početak i obično je ireverzibilna.

• Delirij zahvaća prvenstveno pažnju, obično je uzrokovan akutnom bolešću ili toksičnošću lijeka (katkad životno ugrožavajućom), a često je reverzibilan.

Druge specifične karakteristike također pomažu u razlikovanju dvaju poremećaja (vidi tablicu Razlike između delirija i demencije).

Vaskularna demencija nastaje kao rezultat mnogostrukih malih moždanih infarkta (ili katkad krvarenja). Iako svaki infarkt može biti samo minimalno simptomatičan sam po sebi, kombinacija višestrukih malih infarkta može uzrokovati gubitak neurona ili aksona u dovoljnoj mjeri da oslabi funkciju mozga.

Vaskularna demencija uključuje sljedeće:

• Višestruki lakunarni infarkti: zahvaćene su male krvne žile. Mnogostruki lakunarni infarkti pojavljuju se u bijeloj i sivoj tvari duboko u moždanim hemisferama.

• Multiinfarktna demencija: zahvaćene su srednje velike krvne žile.

• Strateška infarktna demencija: jedan infarkt dogodi se u nekom ključnom području mozga (npr. angularni girus, talamus).

• Binswangerova demencija (subkortikalna arteriosklerotska encefalopatija) je rijetki oblik demencije malih krvnih žila povezan s teškom, loše reguliranom hipertenzijom i sistemnom vaskularnom bolešću. To uzrokuje difuzni i nepravilni gubitak aksona i mijelina s raširenom gliozom, smrt tkiva zbog infarkta, ili gubitak opskrbe krvi u bijeloj tvari mozga.

• Nasljedna vaskularna demencija: Cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom (CADASIL) je bolest malih cerebralnih krvnih žila uzrokovana mutacijama u NOTCH3 (NOTCH receptor 3) genu, koji kodira transmembranski receptor smješten na vaskularnim glatkim mišićnim stanicama. Cerebralna autosomno recesivna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom (CARASIL) također je bolest malih krvnih žila; uzrokovana je mutacijama u HTRA1 genu.

Simptomi i znakovi vaskularne demencije su slični onima u drugim demencijama (npr. gubitak pamćenja, poremećaj izvršnih funkcija, otežano započinjanje radnji i zadataka, usporeno razmišljanje, promjene osobnosti i raspoloženja, deficiti jezika). Međutim, u usporedbi s Alzheimerovom bolešću, vaskularna demencija češće uzrokuje gubitak pamćenja kasnije, a zahvaća izvršne funkcije ranije. Također, simptomi mogu varirati ovisno o lokalizaciji infarkta.

Za razliku od drugih demencija, multiinfarktna demencija napreduje diskretnim koracima; svaku epizodu prati i intelektualno propadanje, nakon čega slijedi umjeren oporavak. Subkortikalna vaskularna demencija uzrokovana ishemijskim oštećenjem malih žila (što uključuje višestruke lakunarne infarkte i Binswangerovu demenciju) uzrokuje male, rastuće deficite; stoga se propadanje doima postupnim.

Kako bolest napreduje, često se razvijaju žarišni neurološki deficiti:

• pojačani duboki tetivni refleksi

• ekstenzorni plantarni odgovor

• abnormalnosti hoda

• slabost ekstremiteta

• hemiplegija

• pseudobulbarna paraliza s patološkim smijehom i plačem

• ostali znakovi ekstrapiramidne disfunkcije

• afazije

Kognitivni gubitak može biti fokalan. Primjerice, kratkoročno pamćenje može biti manje zahvaćeno nego u drugih demencija. Budući da deficit može biti fokalan, pacijenti mogu zadržati više aspekata kognitivnih funkcija. Dakle, oni mogu biti svjesni svojih deficita i depresija može biti češća nego u drugim demencijama.

Pacijenti s CADASIL-om obično imaju kognitivni poremećaj, migrenske glavobolje i/ili moždani udar. CARASIL može izazvati alopeciju i spondilozu. Dob početka bolesti varira.

Diagnosis of vascular dementia is similar to the diagnosis of other dementias. Opća dijagnoza demencije zahtijeva sve od sljedećeg:

• Kognitivni ili bihevioralni (neuropsihijatrijski) simptomi ometaju sposobnost funkcioniranja na poslu ili izvođenja uobičajenih dnevnih aktivnosti.

• Ovi simptomi predstavljaju pad u usporedbi s prethodnim razinama funkcioniranja.

• Ovi simptomi ne mogu se objasniti delirijem ili velikim psihijatrijskim poremećajem.

Procjena kognitivne funkcije uključuje uzimanje anamneze od pacijenta i od nekoga tko poznaje pacijenta te ispitivanje mentalnog statusa uz krevet bolesnika, ili, ukoliko je ispitivanje uz krevet bolesnika inkonkluzivno, potrebno je učiniti formalno neuropsihologijsko testiranje.

Razlikovanje vaskularne demencije od drugih demencija temelji se na kliničkoj procjeni. Čimbenici koji ukazuju na vaskularnu demenciju (ili Alzheimerovu bolest s cerebrovaskularnom bolešću) uključuju sljedeće:

• dokazi o infarktima mozga

• visok rezultat u Hachinskijevoj ishemijskoj ljestvici

• klinička obilježja karakteristična za vaskularnu demenciju (npr. izrazita izvršna disfunkcija, blagi gubitak pamćenja ili bez gubitka pamćenja)

Potvrda vaskularne demencije zahtijeva anamnezu moždanog udara ili pokazatelje vaskularnog uzroka demencije detektiranom neuroslikovnim metodama. Ako su prisutni žarišni neurološki znakovi ili pokazatelji cerebrovaskularne bolesti, potrebno je provesti detaljnu procjenu moždanog udara.

CT i MR mogu prikazati:

• bilateralne višestruke infarkte u dominantnoj hemisferi i limbičkim strukturama

• višestruke lakunarne infarkte

• periventrikularne lezije bijele tvari koje se šire u duboku bijelu tvar

• kod Binswangerove demencije, leukoencefalopatiju u području centrum semiovale mozga blizu korteksa, često s multiplim lakunama koje zahvaćaju strukture duboko u sivoj tvari (npr. bazalnim ganglijima, talamičkim jezgrama).

• U CADASIL-u i CARASIL-u, difuzni hiperintenziteti bijele tvari s ishemijskim lezijama u subkortikalnim regijama, uključujući karakteristično zahvaćanje prednjeg temporalnog režnja

Hachinskijeva ishemijska ljestvica se katkad koristi kao pomoć u razlikovanju vaskularne demencije od Alzheimerove bolesti (vidi tablicu Modificirana Hachinskijeva ishemijska ljestvica).

Dijagnoza CADASIL-a i CARASIL-a može se potvrditi genetskim testovima, koji identificiraju karakteristične mutacije NOTCH3 gena za CADASIL i HTRA1 gena za CARASIL. Katkad se može učiniti biopsija kože za potvrdu dijagnoze CADASIL-a.