Autor:
Michael J. Smith, MD, MSCE
Urednik sekcije:
doc. prim. dr. sc.
Joško Markić, dr. med.
Prijevod:
dr. sc.
Antonia Jeličić Kadić, dr. med.,
doc. prim. dr. sc.
Joško Markić, dr. med.
Cijepljenje je učinkovito u prevenciji ozbiljnih bolesti (vidi tablicu). S obzirom na svoju skromnu cijenu (pogotovo u odnosu na lijekove koji se dugoročno koriste), cjepiva su jedan od najisplativijih farmaceutskih proizvoda. O učinkovitosti cjepiva najbolje govori podatak da mnogi zdravstveni djelatnici u praksi uopće nisu vidjeli ili su vidjeli mali broj bolesti koje su nekada bile vrlo česte i smrtonosne. Kako su bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem obično rijetke u SAD-u i zato jer se cijepe inače zdrava djeca, cjepiva moraju izuzetno sigurna.
Incidencije nekih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem
Bolest
|
Prosječni broj oboljelih/ godini prije razvoja cjepivo (20. stoljeće)
|
Broj slučajeva u 2017. ili 2015. godini*
|
*Brojevi se odnose na 2015. godinu
|
Prilagođeno iz Dodatka E: Podaci i statistika: Utjecaj cjepiva u 20. i 21. stoljeću U Epidemiology and Prevention of Vaccine-Preventable Diseases: The Pink Book, edited by Hamborsky J, Kroger A, and Wolfe S. Centers for Disease Control and Prevention, Washington D.C. Public Health Foundation, 2015., str. E-5. Dostupno na adresi Centers for Disease Control and Prevention.
|
Difterija
|
21.053
|
0
|
Haemophilus influenzae tipa b:
|
20.000 (procjena)
|
22
|
Hepatitis A
|
117.333
|
2.500*
|
Hepatitis B (akutni)
|
66.232
|
19.200*
|
Morbili
|
503.217
|
122
|
Zaušnjaci
|
162.344
|
5.629
|
Hripavac
|
200.752
|
15.808
|
Pneumokokna infekcija (invazivna, svi uzrasti)
|
63.067
|
29.000*
|
Pneumokokna infekcija (invazivna, <5 god)
|
16.069
|
1.800*
|
Polio (paralitički)
|
16.316
|
0
|
Rotavirus (hospitalizacije <3 god)
|
62.500
|
11.250*
|
Rubeola
|
47.745
|
9
|
Boginje
|
29.005
|
0
|
Tetanus
|
580
|
31
|
Vodene kozice
|
4.085.120
|
126.639*
|
Prije upotrebe, cjepiva (kao i svaki medicinski proizvod) testirani su u randomiziranim kontroliranim istraživanjima (RCT) koji su uspoređivali novo cjepivo s placebom (ili već postojećim cjepivom ukolikopostoji). Takve istraživanja dizajnirana su prvenstveno za procjenu učinkovitosti cjepiva i prepoznavanje nuspojava (npr. vrućica, lokalne reakcije poput crvenila, oticanja i boli). Ipak, neke nuspojave se javljaju toliko rijetko da bi se uočile i prijavile tijekom RCT-a, bez obzira na broj ispitanika uključenih u istraživanje i mogu se primjetiti tek nakon što cjepivo bude u rutinskoj uporabi. Zbog svega navedenog, dva nadzorna sustava, Vaccine Adverse Event Reporting System (VAERS), i Vaccine Safety Datalink (VSD), prate sigurnost cjepiva i nakon licenciranja.
VAERS je sigurnosni program sponzoriran od strane FDA i CDC; VAERS prikuplja izvješća pojedinih pacijenata koji vjeruju da su imali nuspojave cijepljenja. Zdravstveni djelatnici su dužni izvijestiti o događajima nakon cijepljenja te ih mogu prijaviti, čak i ako nisu sigurni da su isti posljedica cijepljenja. VAERS prikuplja podatke iz cijele zemlje te pruža brzu procjenu potencijalnih sigurnosnih problema. Međutim, VAERS izvješća mogu pokazati samo vremensku povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja; oni ne dokazuju uzročnost. Dakle, VAERS izvješća moraju biti dodatno vrednovana pomoću drugih metoda. Jedna takvu metodu koristi VSD, koji koristi podatke iz 9 velikih centara za pružanje skrbi (MCOs) te time predstavlja više od 9 milijuna ljudi. Podaci uključuju primjenu cjepiva (navedeno u medicinski zapis kao dio rutinske njege), kao i povijest bolesti, uključujući i nuspojave. Za razliku od VAERS, VSD uključuje podatke osoba koje nisu cijepljene određenim cjepivom, kao i oni koji jesu. Rezultat toga je da VSD može pomoći razlikovati nuspojave od simptoma i poremećaja koji su nastali slučajno nakon cijepljenja i na taj način odrediti stvarnu učestalost nuspojava.
Za određene štetne učinke određenih cjepiva, vidi: Pregled imunizacija.