Kliničari moraju biti svjesni visoke učestalosti psihosocijalnih poremećaja do kojih dolazi u ovom uzburkanom životnom razdoblju. Probir poremećaja mentalnog zdravlja se smatra dijelom rutine zdravstvene skrbi adolescenata. Depresija je česta pa za njom treba aktivno tragati. Iako je samoubojstvo rijetka pojava (5/100000), suicidalne ideje su uobičajene, te je tako u nekim studijama zabilježeno čak 10% adolescenata, koji su izjavili kako su tijekom života imali suicidalne misli. Anksioznost se često manifestira tijekom adolescencije, kao i poremećaji raspoloženja i remetljivi poremećaji u ponašanju (npr, poremećaj protivljenja i odbijanja, poremećaja ponašanja u užem smislu). Pojedinci s poremećajima razmišljanja(psihozama) će se često prvo prezentirati "psihotičnim slomovima" za vrijeme adolescencije. Česti su poremećaji prehrane, osobito u djevojaka. Neke bolesnice poduzimaju nevjerojatne poteze kako bi sakrile simptome poremećaja u prehrani.

Kliničar koji je razvio otvoreni, povjerenjem ispunjeni odnos s adolescentom često može otkriti ove poteškoće, pružiti podršku i dati praktične savjete, te nagovoriti adolescenta da, ako je to potrebno, potraži još stručniju pomoć.