Hormonska interakcija u osovini hipotalamus, adenohipofiza i jajnik kontrolira ženski reproduktivni sustav. .

Hipotalamus izlučuje mali peptid, gonadotropin otpuštajući hormon, (GnRH), također poznat i kao hormon koji otpušta luteinizirajući hormon.

GnRH regulira otpuštanje gonadotropin luteinizirajućeg hormona (LH) i folikulostimulacijskog hormona (FSH) iz specijaliziranih (gonadotropnih) stanica u prednjem režnju hipofize(vidi sliku). Ovi hormoni se izlučuju u kratkim šubovima (pulsevima) svakih 1 do 4 h. LH i FSH izazivaju ovulaciju i potiču izlučivanje spolnih hormona estradiola (jednog od estrogena) i progesterona iz jajnika.

Estrogen i progesteroncirkuliraju u krvi skoro potpuno vezani za bjelančevine plazme. Čini se kako su samo slobodni estrogen i progesteron biološki aktivni. Oni stimuliraju ciljane organe reproduktivnog sustava (npr. dojku, maternicu, rodnicu). Oni obično sprječavaju, no u nekim okolnostima (npr. u doba ovulacije) mogu stimulirati izlučivanje gonadotropina.

Pubertet

Pubertet je posljedica zbivanja uslijed kojih dijete poprima tjelesne osobine odrasloga i sposobnost reprodukcije. Pri rođenju je razina cirkulirajućih LH i FSH povišena, ali tijekom nekoliko mjeseci pada na nisku razinu te ostaje niska do puberteta. Do puberteta se u ciljnim reproduktivnim organima zbiva malo kvalitativnih promjena.

Dob početka puberteta

Dob početka puberteta i brzina razvoja kroz različite faze pod utjecajem su različitih faktora. U posljednjih 150 godina životna dob u kojoj počinje pubertet se snižavala, ponajprije zbog poboljšanja zdravlja i prehrane, ali se ova pojava ustalila.

Kod umjereno pretilih djevojčica pubertet često nastupa ranije od prosjeka za razliku od djevojčica koje su pothranjene i čija je težina jako ispod normalne pubertet se pojavljuje kasnije od prosjeka(1). Ovo opažanje ukazuje kako je za pubertet nužna kritična tjelesna težina.

Mnogi drugi faktori mogu utjecati na to kada pubertet počinje i kako brzo napreduje. Na primjer, postoje neki dokazi da intrauterini zastoj rasta može doprinijeti ranijem i bržem razvoja puberteta, posebice kada dolazi do prekomjernog hranjenja nakon rođenja.

Pubertet nastupa ranije u djevojčica čije su majke ranije dosegle zrelost te, iz nepoznatih razloga, u djevojčica koje žive u urbanim područjima i u onih koje su slijepe.

Dob početka puberteta također varira među etničkim skupinama (npr incidencija je veća u ranijoj dobi kod crne rase i Latinoamerikanaca nego u Azijata i ne-Hispanskih bijelaca [2]).

Fizičke promjene u pubertetu

Karakteristične tjelesne promjene zbivaju se određenim redom tijekom puberteta (vidi vidi sliku).

Prve prepoznatljive promjene obično su rast dojki (vidi sliku [3]) i nagli rast u visinu.

Nakon toga, pojavljuje se pubična i pazušna dlakavost (vidi sliku), te nagli rast doseže vrhunac.

Menarha (prva menstruacija) nastupa oko 2 godine nakon rasta dojki. Menstrualni ciklusi za vrijeme manarhe su obično nepravilni, a može potrajati i do 5 godina da postanu pravilni Nagli rast ograničen je nakon menarhe. Tjelesni izgled se mijenja, zdjelica i kukovi se šire. Količina tjelesnog masnog tkiva se povećava i nakuplja se na bokovima i bedrima.

Mehanizmi koji potiču pubertet

Mehanizmi započinjanja puberteta nisu u potpunosti jasni.

Središnji čimbenici koji reguliraju otpuštanje GnRH uključuju neurotransmitere i peptide (npr gama-amino maslačna kiselina [GABA], kispeptini). Moguće je kako središnji čimbenici tijekom djetinjstva sprječavaju otpuštanje GnRH, te započinju s njegovim izlučivanjem kako bi inicirali pubertet tijekom rane adolescencije. U ranom pubertetu, otpuštanje GnRH iz hipotalamusa postaje manje osjetljivo na inhibiciju estrogenom i progesteronom. Povećano otpuštanje GnRH koje nastaje potiče izlučivanje LH i FSH, koji stimuliraju stvaranje spolnih hormona, ponajprije estrogena. Estrogen potiče razvoj sekundarnih spolnih osobina.

Pubična i aksilarna dlakavost mogu se stimulirati androgenima iz nadbubrežnih žlijezda, dehidroepiandrosteronom (DHEA) i DHEA sulfatom; proizvodnja navedenih androgena povećava se nekoliko godina prije puberteta, u procesu koji se zove adrenarha.

Reference za pubertet

• 1. Rosenfield RL, Lipton RB, Drum MLRosenfield RL, Lipton RB, Drum ML: Thelarche, pubarche, and menarche attainment in children with normal and elevated body mass index Pediatrics 123(1):84-8, 2009. doi: 10.1542/peds.2008-0146.

• 2. Herman-Giddens ME, Slora EJ, Wasserman RC, et alHerman-Giddens ME, Slora EJ, Wasserman RC, et al: Secondary sexual characteristics and menses in young girls seen in office practice: A study from the Pediatric Research in Office Settings network Pediatrics 99:505–512, 1997.

• 3. Marshall WA, Tanner JMMarshall WA, Tanner JM: “Variations in patterns of pubertal changes in girls.” Arch Dis Child 44:291–303, 1969.

Razvoj folikula jajnika

Žena se rađa s konačnim brojem prekursora jajne stanice (zametnih stanica). Zametne stanice započinju kao primordijalne oogonije koje proliferiraju mitozom do 4. mjeseca gestacije. Tijekom 3. mjeseca gestacije neke oogonije podliježu mejozi, čime se broj kromosoma smanjuje za polovicu.

Krajem 7 mjeseca gestacije, sve vijabilne zametne stanice razvijaju sloj granuloza stanica stvarajući na taj način primordijalni folikul koji ostaje u profazi mejotičke diobe; ove stanice nazivaju se primarnim oocitama. Nakon 4. mjeseca gestacije oogonije (a kasnije oocite) počinju spontano nestajati procesom atrezije; nestane ih 99.9% U starijih majki, oocita koja dugo porvede u profazi mejoze može utjecati na povećanu incidenciju genetski abnormalnih trudnoća.

FSH potiče rast folikula u jajnicima. Tijekom svakog menstruacijskog ciklusa regrutira se 3 do 30 folikula za ubrzani rast. Obično se u svakom ciklusu izdvoji jedan folikul koji ovulira. Ovaj dominantni folikul izbacuje svoju oocitu te promiče atreziju drugih unovačenih folikula.

Menstruacijski ciklus

Menstruacija je periodički gubitak krvi i ljuštenja endometrija (zajedno zvanih menzesom ili menstrualnim krvarenjem) kroz rodnicu; To je uzrokovano naglim padom proizvodnje progesterona i estrogena u jajnicima što se ciklički ponavlja u svakom ciklusu u odsutnosti trudnoće. Menstruacija se, u odsutnosti trudnoće, ponavlja tijekom čitavog reproduktivnog života žene.

Menopauza je trajni prestanak menstrualnog krvarenja.

Menstrualno krvarenja prosječno traje 5 (± 2) dana. Prosječni gubitak krvi po ciklusu iznosi 30 ml (normalno od 13 do 80 ml) a obično je najveći gubitak 2. dana. Higijenski uložak ili tampon apsorbira 5 do 15 ml menstrualne krvi. Menstruacijska krv se ne zgrušava (osim kod izrazito obilnog krvarenja), vjerojatno stoga što fibrinolizin i drugi čimbenici sprječavaju zgrušavanje.

Menstruacijski ciklus prosječno traje 28 dana (uobičajeni raspon je od 25 do 36 dana). Općenito, razlike su najveće, a razmaci između menstruacija najdulji, u godinama neposredno nakon menarhe i prije menopauze, kada se ovulacija rjeđe pojavljuje. Menstruacijski ciklus započinje i završava s 1. danom menstrualnog krvarenja (1. dan).

Na osnovi statusa jajnika menstrualni ciklus može se podijeliti u nekoliko faza. Jajnik prolazi kroz slijedeće faze:

• Folikularna (predovulacijska)

• Ovulacijska

• Lutealna (postovulatorna-vidi sliku)

Endometrij se ciklički mijenja kroz faze menstrualnog ciklusa.

Folikularna (preovulacijska) faza:

Trajanje folikularne faze mijenja se više od duljine ostalih faza.

U ranoj folikularnoj fazi(prva polovica folikularne faze), primarni događaj je:

• Rast i regrutacija folikula

U ovom periodu gonadotropne stanice adenohipofize sadrže malo LH i FSH, a stvaranje estrogena i progesterona je oskudno. Zbog toga, sveukupno izlučivanje FSH se malo povećava, potičući regrutirane folikule. Razina cirkulirajućeg LH polako se povećava s početkom 1 do 2 dana nakon porasta FSH. Regrutirani folikuli jajnika uskoro povećavaju proizvodnju estradiola; estradiol potiče sintezu LH i FSH ali inhibira njihovo izlučivanje.

Tijekom kasne folikularne faze (2. polovica folikularne faze), selektirani folikuli za ovulaciju sazrijevaju i akumulirajugranuloza stanice koje luče hormone; antrum folikula se povećava pomoću folikularne tekućine i doseže 18 do 20 mm prije ovulacije. Razina FSH se smanjuje; razina LH uglavnom je stalna. Razina FSH i LH se razlikuje dijelom zbog toga što estradiol sprječava izlučivanje FSH jače nego izlučivanje LH. Također, folikul u razvoju stvara inhibin koji sprječava izlučivanje FSH ali ne i izlučivanje LH. Ostali čimbenici koji pridonose tome odnose se na različito poluvrijeme raspada (20 do 30 min. za LH; 2 do 3 h za FSH) i na nepoznate čimbenike. Razina estrogena, osobito estradiola eksponencijalno raste.

Ovulacijska faza:

Ovulacija rezultira izbacivanjem jajne stanice.

Razina estradiola obično doseže vrhunac s početkom ovulacijskog razdoblja. Razina progesterona se također počinje povećavati.

Pohranjeni LH se oslobađa u velikim količinama (LH skok) obično tijekom 36 do 48 h, uz manji porast FSH. Skok LH se pojavljuje zbog toga što visoke doze estradiola potiču sekreciju LH iz gonadotropnih stanica (pozitivna povratna sprega). GnRH i progesteronstimuliraju skok LH. Tijekom skoka LH, razina estradiola pada, ali razina progesterona i dalje raste. Skok LH stimulira enzime koji razaraju stijenku folikula i omogućava izbacivanje zrele jajne stanice unutar otprilike 16 do 32 h. Skok LH omogućuje završetak 1. mejotičke diobe oocite unutar otprilike 36 h.

Lutealna (postovulacijska) faza:

Dominantni folikul pretvara se u žuto tijelo nakon otpuštanja jajne stanice.

Duljina ovog razdoblja je konstantna, prosječno traje 14 dana, nakon čega žuto tijelo propada u odsutnosti trudnoće.

Žuto tijelo izlučuje ponajprije progesteron u sve većim količinama, s vrhuncem od oko 25 mg/dan 6 do 8 dana nakon ovulacije. Progesteron potiče razvoj sekrecijskog endometrija koji je neophodan za implantaciju embrija. Budući da je progesteron termogeničan, bazalna tjelesna temperatura se tijekom ovog razdoblja povećava za oko 0,5° C.

Budući da je razina cirkulirajućeg estradiola, progesterona i inhibina tijekom najvećeg dijela lutealne faze visoka, razina LH i FSH se smanjuje. Kad izostane trudnoća, razine estradiola i progesterona snižavaju se u kasnom periodu ove faze, a žuto tijelo degenerira u corpus albicans.

Ako dođe do implantacije, žuto tijelo ne propada već ostaje funkcionalno u ranoj trudnoći,a održava ga humanim korionski gonadotropin koji izlučuje embrij u razvoju.

Cikličke promjene drugih reproduktivnih organa

Sluznica maternice

Sluznica maternice sadrži žlijezde i stromu, bazalni sloj, intermedijarni spongiozni sloj i sloj kompaktnih epitelnih stanica koji oblažu šupljinu maternice. Spongiozni i epitelni sloj zajedno formiraju prolazni funkcionalni sloj koji se odbacuje tijekom menstrualnog krvarenja.

Tijekom menstrualnog ciklusa, sluznica maternice prolazi kroz određene faze:

• menstrualnu

• proliferativnu

• sekretornu

Nakon menstruačnog krvarenja, sluznica maternice je tanka s gustom stromom i uskim, ravnim, cjevastim žlijezdama koje su obložene niskim cilindričnim epitelom. Kako razina estradiola raste, neoštećeni bazalni sloj obnavlja sluznicu matenice do najveće debljine u kasnom folikularnom razdoblju (proliferacijska faza sluznice maternice). Sluznica se zadebljava, a žlijezde izdužuju i postaju izvijugane.

Ovulacija nastaje na početku sekrecijske faze ciklusa sluznice maternice. Tijekom lutealnog razdoblja, progesteron potiče žlijezde sluznice da se prošire, ispune glikogenom i postanu sekretorne, dok se vaskularnost strome povećava. Kako se u kasnom lutealnom razdoblju razina estradiola i progesterona smanjuje, stroma postaje edematozna, a sluznica maternice i njene krvne žile podliježu nekrozi, dovodeći do menstrualnog krvarenja (menstrualna faza ciklusa sluznice maternice). Fibrinolitička aktivnost sluznice maternice smanjuje krvne ugruške u menstrualnoj krvi.

Budući da su histološke promjene specifične za pojedino razdoblje menstruacijskog ciklusa, biopsijom sluznice maternice se može točno odrediti razdoblje ciklusa ili odgovor tkiva na spolne hormone.

Vrat maternice

Vrat maternice djeluje kao barijera koja ograničava pristup šupljini maternice.

Tijekom folikularnog razdoblja, povišena razina estradiola povećava prokrvljenost i edem vrata maternice i količinu cervikalne sluzi, njenu rastezljivost i koncentraciju soli (natrijev klorid ili kalijev klorid). Vanjsko se ušće blago otvari i u doba ovulacije ispuni sa sluzi.

Tijekom lutealnog razdoblja, povećana razina progesterona čini cervikalnu sluz gušćom i manje rastezljivom smanjujući uspješan transport spermija.

Menstrualna faza ciklusa ponekad se može identificirati mikroskopskim pregledom cervikalne sluzi osušene na staklenoj pločici; fenomen paprati (arborizacija sluzi u obliku palminog lišća) ukazuje na povećanje soli u cervikalnoj sluzi. Fenomen paprati postaje upadljiv neposredno prije ovulacije, kad je razina estrogena visoka; odsutan je ili minimalno prisutan tijekom lutealne faze. Viskoznost, rastezljivost (elastičnost) sluzi, povećava se kako raste razina estrogena (npr neposredno prije ovulacije); ta promjena može se koristiti za identifikaciju periovulatornih (plodnih) dana menstrualnog ciklusa.

Rodnica:

U ranom folikularnom razdoblju, kad je razina estradiola niska, epitel rodnice je tanak i blijed. U kasnijem folikularnom razdoblju, kako razina estradiola raste, pločaste stanice sazrijevaju i orožnjavaju, uzrokujući zadebljanje epitela.

Tijekom lutealne faze, broj neorožnjenih intermedijanih stanica se povećava kao i broj leukocita, količina staničnog debrisa i broj otpadnutih stanica zrelog pločastog epitela.