Anizokorija

Autor: Christopher J. Brady, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, dr. med.
Prijevod: Ante Vukojević, dr. med.
Anizokorija zbog Hornerovog sindroma

Ova fotografija prikazuje anizokoriju, što je vidljiva nejednakost u promjeru zjenice. U ovom slučaju, anizokorija je posljedica Hornerovog sindroma. IU fiziološkoj anizokoriji, najčešćem uzroku anizokorije, razlika između veličine zjenice je mnogo manja, obično ≤ oko 1 mm.

© Springer Science+Business Media

Anizokorija je neujednačena veličina zjeničnog otvora. Anizokorija kao takva ne uzrokuje simptome.

Etiologija

Etiologija anizokorije

Najčešći uzrok anizokorije je

  • Fiziološki (prisutna u oko 20% osoba): Razlika u veličini zjeničnog otvora u fiziološkoj anizokoriji je obično ≤ oko 1 mm.

Vidi tablicu Neki od uobičajenih uzroka anizokorije za ostale uroke anizokorije

Neki od uobičajenih uzroka anizokorije

Uzrok

Ukazujući nalazi

Adie tonična zjenica (idiopatski oslabljenja konstrikcija)

Zjenice reagiraju više na akomodaciju nego na svjetlosni podražaj; vrlo spora zjenična redilatacija

Argyll Robertsonova zjenica (zbog sifilisa)

Zjenice koje reagiraju više na akomodaciju nego na svjetlosni podražaj; moguć nalaz koji ukazuje na sifilis

Urođeni defekti šarenice

Pridruženi očni poremećaji, kromosomski poremećaji, neoftalmološke kongenitalne mane, kronicitet

Lijekovi (npr. skopolamin flaster, kokain, pilokarpin, sprejevi ili pripravci protiv životinjskih buha, organofosfati ili ipratropij ako je u kontaktu sa očima, cikloplegici, midrijatik, klonidin, ili apraklonidin kapi za oči)

Anamneza uporabe ili izloženosti

Horner sindrom (npr. kongenitalni, traumatski, postoperativni, uslijed migrene ili tumora pluća)

Ptoza, anhidroza, usporena redilatacija nakon konstrikcije, obilježa uzročnih poremećaja

Šarenica ili ostale očne disfunkcije nakon operacije

Anamneza

Fiziološka anizokorija

Kronicitet, odsutnost simptoma ili pridruženih nalaza, razlika od < 1 mm (obično < 0,4 mm) između veličine zjenica, normalne zjenična reakcija na svjetlosni podražaj

Paraliza trećeg moždanog živaca (npr. zbog aneurizme ili tumora)

Oslabljena bulbomotorika, ptoza

Traumatska midrijaza

Anamnestički podaci ili dokazi o traumi

Mnogi poremećaji imaju anizokoriju kao prateći simptom zbog šarenične ili neurološke disfunkcije, ali obično se manifestiraju s drugim neugodnim simptomima (npr. uveitis, moždani udar, subarahnoidno krvarenja, akutni glaukom zatvorenog kuta ).

Procjena

Procjena anizokorije

Cilj procjene je da se razjasni fiziološki mehanizam anizokorije. Tijekom utvrđivanja određenog mehanizma (npr. Horner sindrom, paraliza 3. moždanog živca), liječnici povremeno mogu dijagnosticirati i ozbiljne skrivene poremećaje (npr. tumor, aneurizme) koji se manifestiraju sa anizokorijom.

Anamneza

Povijest bolesti sadašnje dijagnoze uključuje prisutnost, karakter i trajanje simptoma. Bilo kakav anamnestički podatak o traumi glave ili oka treba biti naveden.

Pregled sustava traži simptome koji mogu upućivati na uzrok, kao što su urođene mane ili kromosomske abnormalnosti (urođene mane); spušteni kapak, kašalj, bol u prsima ili dispneja (Hornerov sindrom); genitalne lezije, adenopatija, osip ili groznica. (sifilis); i glavobolje ili druge neurološke simptome (Hornerov sindrom ili paraliza trećeg moždanog živca).

Povijest bolesti uključuje poznate očne bolesti i kirurške zahvate te izloženost lijekovima.

Fizikalni pregled

Veličina zjenice te reakcija zjenice na svjetlo treba se ispitivati u osvijetljenoj i u tamnoj prostoriji. Akomodacija i bulbomotorika treba biti ispitana. Očne strukture se pregledavaju pomoću biomikroskopa ili pomoću drugih povećala radi utvrđivanja strukturne patologije i ptoze. Ostali očni simptomi se procijenjuju kako je klinički indicirano. Stara fotografija pacijenta ili pacijentova vozačka dozvola treba biti pogledana (uvećana ako je to moguće) da se vidi da li anizokorija bila prisutna i ranije.

Upozoravajući znakovi

Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:

  • Ptoza

  • Anhidroza

  • Zjenice koje više reagiraju prilikom akomodacije nego na svjetlosni podražaj

  • Oslabljena bulbomotorika

Interpretacija nalaza

Ako je razlika u veličini zjenica izraženija u mraku, manja zjenica je patološka; Common causes include Horner syndrome and physiologic anisocoria. Oftalmolog ih moze izdiferencirati jer manja zjenica u Hornerovom sindromu se na primjenu midrijatika ne širi (dilatira) (npr,. 10% kokaina). U fiziološkim anizokorijama, razlika u veličini zjenica može biti jednaka na svjetlu i u mraku.

Ako je razlika u veličini zjenica izraženija na svjetlu, patološka je šira zjenica. Ako su ekstraokularni pokreti oslabljeni, osobito s ptozom, vjerojatna je paraliza 3. kranijalnog živca. Ako je bulbomotorika uredna, daljnju dijagnostičku obradu radi oftalmolog kapajući miotik ( pupilarni konstriktor) (npr,. 0,1% pilokarpin). Ako je veća zjenica suzi (kontrahira), uzrok je najvjerojatnije Adieova tonična pupila, ako se veća zjenica ne suzi, uzrok su najvjerojatnije lijekovi ili strukturalna oštećenja (npr. trauma, nakon operativnog zahvata) šarenice.

Testiranje

Testiranje je obično nepotrebno, ali je indicirano kod klinički indikativnih poremećaja. Pacijenti s Hornerovim sindromom ili paralizom 3. moždanog živca obično zahtijevaju MRI ili CT mozga i, s Hornerovim sindromom, CT prsnog koša.

Liječenje

Liječenje anizokorije

Liječenje anizokorije kao simptoma nije potrebno. Poremećaje u podlozi (npr. Hornerov sindrom) treba dijagnosticirati i liječiti kao što je indicirano.

Ključne poruke

  • Fiziološka anizokorija je vrlo česta, pri čemu je razlika veličine zjenica < 1 mm.

  • Zjenice se pregledavaju u tami i na svjetlu te se provjeravaju stare fotografije ili vozačka dozvola te na taj način se dobivaju značajne informacije za postavljanje ispravne dijagnoze.

  • Ozbiljini poremećaji bi se trebali razmotriti u pacijenata s Hornerovim sindromom ili paralizom 3. moždanog živca.