Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje prehranu isključivo majčinim mlijekom tijekom prvih 6. mj. a nakon toga postupno uvođenje krute hrane. Preporuke drugih udruženja su uvođenje krute hrane od 4-6 mj. dok dijete nastavlja dojiti ili hraniti se formulom adaptiranim mlijekom na bočicu. Do 4 mj. života dijete dobiva sve iz mlijeka, kruta hrana nije potrebna i može biti povezana s rizikom od alergija na hranu. Refleks izbacivanja jezikom otežava prehranu krutom hranom u ovoj dobi.

Postoje i dokazi koji upućuju da rano uvođenje nekih vrsta namirnica (npr. jaja, kikiriki, pšenica) može biti zaštitno protiv razvoja alergije na hranu (1). U 2008. godini Američka Pedijatrijska Akademija objavila je smjernice navodeći da nema dokaza kako odgađanje uvođenja krute hrane (uključujući jaja i kikiriki) nakon 4 do 6 mjeseci ima protektivni učinak za razvoj alergije (2). Ipak, još uvijek ne postoji dovoljno dokaza za rano uvođenje ovih namirnica i sprječavanje razvoja alergije. Dakle, uvođenje određene krute hrane nije potrebno odgađati nakon 4-6 mj. u većine djece. Iznimke mogu biti djeca koja imaju stariju braću alergičnu na kikiriki, u tom slučaju mlađa djeca imaju 7 puta veći rizik za razvoj alergije na kikiriki. Potrebno je razmisliti o kožnom alergijskom testu kožnom alergijskom testu kod mlađeg djeteta prije uvođenja kikirikija (3).

Kod uvođenja krute hrane započinje se nuđenjem namirnice nakon podoja ili obroka na bočicu kako bi se osigurao dovoljan unos hrane. Tradicionalno, prva hrana koja se uvodi su rižine žitarice s dodatkom željeza jer ne izazivaju alergiju, lako su probavljive i predstavljaju dobar izvor željeza.

Preporučuje se uvođenje jedne namirnice tjedno kako bi se lakše prepoznale potencijalne reakcije na hranu. Namirnice nije potrebno uvoditi posebnim redoslijedom, običnose postupno uvode namirnice sve grublje konzistencije, npr. od rižinih žitarica do mekane i napokon sjeckane hrane.

Meso je dobar izbor krute hrane jer predstavlja odličan izvor željeza i cinka koje djeca hranjena isključivo dojenjem ne dobivaju u dovoljnoj količini. U početku ga je potrebno propasirati kako bi se spriječila aspiracija.

Djeca na vegetarijanskoj prehrani mogu dobiti dovoljnu količinu željeza iz žitarica s dodatkom željeza, graška i graha. Odgovarajuću količinu cinka nudi punozrnati kruh dizan kvascem i žitarice s dodatkom cinka.

Hrana za dojenčad koja se sprema kod kuće jednako je vrijedna kao i hrana koja se posebno priprema za dojenčad, ipak daje se prednost kupljenim pripravcima koji sadrže mrkvu, repu, ciklu, raštiku i špinat prije navršene godine dana jer se u njima ispituje koncentracija nitrata. Visoka razina nitrata može uzrokovati methemoglobinemiju kod male djece. Nitrati su prisutni kada se povrće zalijeva vodom koja je kontaminirana gnojivima.

Namirnice koje treba izbjegavati su:

• Med do 1. god zbog rizika od botulizma.

• Namirnice koje se mogu aspirirati i uzrokovati opstrukciju dišnog puta (npr. cijeli orasi, okrugli bomboni, kokice, hrenovke, meso koje se ne usitni, grožđe).

Orahe treba izbjegavati do 3. godine jer se žvakanjem ne usitnjavaju do kraja. Sitni se komadići mogu aspirirati, ne moraju značajno uzrokovati opstrukciju bronha ali mogu dovesti do pneumonije i drugih komplikacija.

Nakon 1. god može se davati cjelovito kravlje mlijeko. Mlijeko reducirane masti treba izbjegavati do 2 god. kada prehrana djeteta postaje slična ostatku obitelji. Roditelje treba savjetovati o ograničenju unosa mlijeka od 480 do 720 ml/dan kod male djece jer veći unos može smanjiti unos drugih važnih namirnica i doprinijeti manjku željeza.

Voćni sok nije dobar izvor hranjivih tvari i pogoduje zubnom karijesu, unos je potrebno ograničiti na 120–180 ml/dan ili potpuno izbjegavati.

Oko prve godine brzina rasta se smanjuje. Djeci je potrebna manja količina hrane te povremeno odbijaju obroke. Roditelje treba umiriti i savjetovati da procijene djetetov unos hrane kroz tjedan dana, a ne samo prilikom jednog obroka ili jednog dana. Nedovoljan unos krute hrane je zabrinjavajući tek ako dijete ne postigne očekivanu tjelesnu težinu.

Prehrana novorodenčadi)