Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO) i Američka akademija za pedijatriju (engl. AAP) preporučuju isključivo dojenje tijekom prvih 6 mjeseci, a nakon toga uvođenje krute hrane. Preporuke drugih udruženja su uvođenje krute hrane od 4-6 mj. dok dijete nastavlja dojiti ili hraniti se formulom adaptiranim mlijekom na bočicu. Do 4 mj. života dijete sve potrebe zadovoljava z mlijeka, kruta hrana nije potrebna i može biti povezana s rizikom od alergija na hranu. Refleks izbacivanja jezikom otežava prehranu krutom hranom u ovoj dobi. Uvođenje čvrste hrane prije dobi 4 mjeseca i nakon 6 mjeseci može biti povezano s povećanim rizikom razvoja alergija na hranu i celijakije.

Postoje i dokazi koji upućuju da rano uvođenje nekih vrsta namirnica (npr. jaja, kikiriki, pšenica) može biti zaštitno protiv razvoja alergije na hranu. U 2008. godini Američka akademija za pedijatriju objavila je smjernice navodeći da nema dokaza kako odgađanje uvođenja krute hrane (uključujući jaja i kikiriki) nakon 4 do 6 mjeseci ima protektivni učinak za razvoj alergije (1). Kasnije je nekoliko studija procijenilo potencijalnu dobrobit ranog uvođenja alergene hrane u dojenčadi (2–4). Dakle, uvođenje određene krute hrane nije potrebno odgađati nakon 4-6 mj. u većine djece. Prema trenutnim smjernicama za prevenciju alergije na kikiriki u SAD-u, djecu bi trebalo upoznati s hranom koja sadrži kikiriki primjerenu njihovoj dobi već u dobi od 4 do 6 mjeseci kako bi se smanjio rizik od alergije na kikiriki, pa čak i visokorizičnu djecu s teškim ekcemom ili alergijom na jaja ili oboje treba izložiti hranu koja sadrži kikiriki primjerenu dobi već u dobi od 4 do 6 mjeseci sve dok je IgE specifične za kikiriki i/ili kožni "prick" test negativan (5).

Kod uvođenja krute hrane započinje se nuđenjem namirnice nakon podoja ili obroka na bočicu kako bi se osigurao dovoljan unos hrane. Tradicionalno, prva hrana koja se uvodi su rižine žitarice s dodatkom željeza jer ne izazivaju alergiju, lako su probavljive i predstavljaju dobar izvor željeza.

Preporučuje se uvođenje jedne namirnice tjedno kako bi se lakše prepoznale potencijalne reakcije na hranu. Namirnice nije potrebno uvoditi posebnim redoslijedom, obično se postupno uvode namirnice sve grublje konzistencije, npr. od rižinih žitarica do mekane i napokon sjeckane hrane.

Meso je dobar izbor krute hrane jer predstavlja odličan izvor željeza i cinka koje djeca hranjena isključivo dojenjem ne dobivaju u dovoljnoj količini. U početku ga je potrebno propasirati kako bi se spriječila aspiracija.

Djeca na vegetarijanskoj prehrani mogu dobiti dovoljnu količinu željeza iz žitarica s dodatkom željeza, graška i graha. Odgovarajuću količinu cinka nudi punozrnati kruh dizan kvascem i žitarice s dodatkom cinka.

Hrana za dojenčad koja se sprema kod kuće jednako je vrijedna kao i hrana koja se posebno priprema za dojenčad, ipak daje se prednost kupljenim pripravcima koji sadrže mrkvu, repu, ciklu, raštiku i špinat prije navršene godine dana jer se u njima ispituje koncentracija nitrata. Visoka razina nitrata može uzrokovati methemoglobinemiju kod male djece. Nitrati su prisutni kada se povrće zalijeva vodom koja je kontaminirana gnojivima.

Namirnice koje treba izbjegavati su:

• Med prije prve godine života radi rizika od dojenačkog botulizma

• Namirnice koje se mogu aspirirati i uzrokovati opstrukciju dišnog puta (npr. cijeli orasi, okrugli bomboni, kokice, hrenovke, meso koje se ne usitni, grožđe).

Orahe treba izbjegavati do 3. godine jer se žvakanjem ne usitnjavaju do kraja. Sitni se komadići mogu aspirirati, ne moraju značajno uzrokovati opstrukciju bronha ali mogu dovesti do pneumonije i drugih komplikacija.

Nakon 1. god može se davati cjelovito kravlje mlijeko. Mlijeko sa smanjenima udjelom masti treba treba izbjegavati do 2 godine kada prehrana djeteta postaje slična ostatku obitelji. Roditelje treba savjetovati o ograničenju unosa mlijeka od 480 do 720 ml/dan kod male djece jer veći unos može smanjiti unos drugih važnih namirnica i doprinijeti manjku željeza.

Voćni sok nije dobar izvor hranjivih tvari i pogoduje zubnom karijesu, unos je potrebno ograničiti na 120–180 ml/dan ili potpuno izbjegavati.

Oko prve godine brzina rasta se smanjuje. Djeci je potrebna manja količina hrane te povremeno odbijaju obroke. Roditelje treba umiriti i savjetovati da procijene djetetov unos hrane kroz tjedan dana, a ne samo prilikom jednog obroka ili jednog dana. Nedovoljan unos krute hrane je zabrinjavajući tek ako dijete ne postigne očekivanu tjelesnu težinu.

Vidi također Prehrana novorodenčadi)

Literatura

• 1. Greer FR, Sicherer SH, Burks AW, American Academy of Pediatrics Committee on Nutrition; American Academy of Pediatrics Section on Allergy and Immunology Effects of early nutritional interventions on the development of atopic disease in infants and children: The role of maternal dietary restriction, breastfeeding, timing of introduction of complementary foods, and hydrolyzed formulas. Pediatrics 121:183–191, 2008. doi: 10.1542/peds.2007-3022

• 2. Du Toit G, Roberts G, Sayre PH, et al: Randomized trial of peanut consumption in infants at risk for peanut allergy. N Engl J Med 372:803–813, 2015. doi: 10.1056/NEJMoa1414850

• 3. Perkin MR, Logan K, Tseng A, et al: Randomized trial of introduction of allergenic foods in breast-fed infants. N Engl J Med 374:1733–1743, 2016. doi: 10.1056/NEJMoa1514210

• 4. Du Toit G, Sayre PH, Roberts G, et al: Effect of avoidance on peanut allergy after early peanut consumption. N Engl J Med 374:1435–1443, 2016. doi: 10.1056/NEJMoa1514209

• 5. Togias A, Cooper SF, Acebal ML, et al: Addendum guidelines for the prevention of peanut allergy in the United States: Report of the National Institute of Allergy and Infectious Diseases–sponsored expert panel. J Allergy Clin Immunol 139(1):29–44, 2017. doi: 10.1016/j.jaci.2016.10.010