Atipični madeži

Autor: Denise M. Aaron, MD
Urednica sekcije: akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Prijevod: Nika Franceschi, dr. med.

Atipični madeži su dobroćudni melanocitni nevusi s nepravilnim i neoštro ograničenim rubovima, različitih boja, obično raznih nijansa smeđe boje te makularnim ili papularnim sastavnicama. Bolesnici s atipičnim madežima imaju povećan rizik razvoja melanoma. Potrebno je redovito kliničko praćenje i biopsija izrazito atipičnih ili promijenjenih madeža. Bolesnici trebaju smanjiti izlaganje suncu i redovito se sami pregledavati kako bi uočili nove madeže ili mijenjanje postojećih.

Atipični madeži (AM) su nevusi s nešto drugačijom kliničkom i histološkom slikom (poremećaj građe i atipija melanocita). Većina melanoma nastaje de novo. Rizični čimbenici za razvoj melanoma uključuju povećan broj AM i povećana izloženost ultraljubičastom zračenju i suncu. Neki bolesnici imaju samo jedan ili nekoliko, dok drugi imaju mnogo AM.

Razvoj AM može biti nasljedan (autosomno dominantan) ili sporadičan bez očite obiteljske povezanosti. Obiteljski sindrom atipičnih madeža–melanoma se odnosi na postojanje brojnih AM i melanoma u 2 ili više rođaka u 1. koljenu. Ovi bolesnici imaju izrazito povećan rizik (25 puta) za razvoj melanoma.

Simptomi i znakovi

AM su često veći od drugih madeža (r >6 mm), ponajprije okrugli (za razliku od mnogih melanoma) ali s nejasnim rubovima i blagom asimetrijom. Za razliku od AM, melanomi imaju veću nepravilnost boje i mogu imati područja koja su crvena, plava, bjelkasta ili depigmentirana uz ožiljkast izgled.

Dijagnoza

  • klinička slika

  • ponekad biopsija

  • redoviti klinički pregledi

Važno je razlikovati AM od melanoma. Značajke koje ukazuju na melanom, poznate kao abeceda melanoma, su:

  • A (engl. asymmetry): asimetrija - asimetričan izgled

  • B (engl. borders): rubovi - nepravilni rubovi (tj. nisu okrugli ili ovalni)

  • C (engl. color): boja - različite boje unutar madeža, neobične boje, ili boja koja se bitno razlikuje ili je tamnija od boje ostalih madeža bolesnika

  • D (engl. diameter): promjer - > 6 mm

  • E (engl. evolution): evolucija, promjena - novi madež u bolesnika > 30 godina ili mijenjanje postojećih madeža

Premda klinička slika može ukazivati na dijagnozu AM (vidi tablicu), kliničko razlikovanje AM i melanoma je izazovno; potrebno je učiniti biopsiju promjena koje imaju najsumnjiviji izgled kako bi se postavila dijagnoza i utvrdio stupanj atipije. Prilikom uzimanja biopsije, potrebno je obuhvatiti čitavu dubinu i širinu lezije; najčešće je najbolje učiniti ekscizijsku biopsiju.

Bolesnike s brojnim AM ili s melanomom u obiteljskoj anamnezi potrebno je redovito pregledavati (npr. jednom godišnje kod pozitivne obiteljske anamneze, češće kod melanoma u vlastitoj anamnezi). Dermatolozi pregledavaju kožu pomoću ručnog instrumenta (dermatoskopija) kako bi vidjeli strukture koje nisu vidljive golim okom. Dermatoskopijom se mogu prikazati određene visokorizične karakteristike (npr. plavo-bijeli veo, nepravilne točke i globuli, atipična ili negativna pigmentna mrežica).

Liječenje

  • ekscizija ili "shaving" po želji bolesnika

  • ekscizija visokorizičnih promjena

Preventivno uklanjanje svih AM nije učinkovito u prevenciji melanoma te se ne preporuča. Međutim, atipične madeže je opravdano ukloniti ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

  • Visokorizična anamneza (npr. pozitivna osobna ili obiteljska anamneza za melanom).

  • Bolesnika se ne može redovito pratiti.

  • Madež ima visokorizičan dermatoskopski nalaz.

  • Madež se nalazi na mjestu koje čini praćenje otežanim ili nemogućim za bolesnika.

Prevencija

  • zaštita od sunca (npr. odjeća s UV zaštitom, krema za sunčanje, izbjegavanje izlaganja najjačem suncu, boravak u hladu)

  • redoviti samopregledi

  • fotografiranje cijelog tijela

  • kliničko praćenje članova obitelji u određenim slučajevima

Bolesnici s AM trebaju izbjegavati pretjerano izlaganje suncu te koristiti sredstva za zaštitu od sunca. Bolesnici koji se štite od sunca savjetuju se uzimati vitamin D u dovoljnim količinama. Nadalje, bolesnike je potrebno podučiti samopregledu kako bi uočili promjene na postojećim madežima i prepoznali osobine melanoma. Fotografiranje cijelog tijela može pomoći u otkrivanju novih nevusa i praćenju postojećih nevusa. Preporučuje se redovito kliničko praćenje bolesnika.

Ako je bolesnik imao melanom (bilo da je nastao od AM ili de novo) ili drugi oblik raka kože, potrebno je pregledati rodbinu u 1. koljenu. Bolesnici iz obitelji sa sklonošću melanomu (odnosno oni čija 2 ili više rođaka 1. koljena imaju kožne melanome) imaju visoki rizik za razvoj melanoma do kraja života. Kod svih članova obitelji s visokim rizikom potrebno je učiniti pregled kože cijelog tijela (uključujući vlasište) kako bi se utvrdio rizik i postupak praćenja.

Ključne informacije

  • Rizik nastanka melanoma je veći ako bolesnici imaju povećan broj AM, ako se učestalo izlažu suncu ili ako imaju obiteljski sindrom atipičnih madež-melanoma.

  • Budući da je ponekad teško klinički razlikovati AM i melanom, potrebno je učiniti biopsiju AM najsumnjivijeg izgleda.

  • Potrebno je redovito praćenje bolesnika s AM, osobito onih s povećanim rizikom razvoja melanoma, uz fotografiranje cijelog tijela.

  • Preporučiti zaštitu od sunca (uz uzimanje vitamina D) i samopreglede radi otkrivanja visokorizičnih promjena.

  • Učiniti klinički pregled cijelog tijela svih rođaka u 1. koljenu bolesnika s melanomom.