Zglobovi mogu biti samo bolni(artralgija) ili može biti prisutna i upala (artritis). Upalu zgloba obično prati i toplina, oticanje (zbog intraartikularne tekućine ili izljeva), a rijetko i eritem. Bol se može javljati samo pri kretnjama, ili i u mirovanju. Ponekad ono što pacijenti opisuju kao bol u zglobu može imati ekstrartikularno podrijetlo( npr. periartikularne strukture ili kost).
Poliartikularna bol(poliartralgija) uključuje više zglobova (bol u jednom zglobu opisana je na drugom mjestu). Poliartikularni zglobni poremećaji mogu zahvatiti različite zglobove u različito vrijeme. Kada je zahvaćeno više zglobova, sljedeća podjela može biti od koristi u razlikovanju različitih poremećaja, osobito artitisa:
Patofiziologija
Poliartralgija
Artikularni( zglobni) izvori boli imaju ishodište u samom zglobu. Periartikularni izvori boli imaju ishodište u strukturama koje okružuju zglob (npr. tetive, ligamenti, burze, mišići).
Poliartikularna bol zglobnog podrijetla može biti uzrokovana sljedećim:
Sinovija i zglobna čahura su glavni izvor boli unutar zgloba. Sinovijalna membrana najčešće je zahvaćena upalom(sinovitis). Bol u više zglobova u odsutnosti upale može biti uzrokovana povećanim laksitetom zglobova ili ekscesivnom traumom, kao što je to u benigom sindromu hipermobilnosti.
Poliartritis može zahvatiti periferne zglobove, aksijalne zglobove (npr sakroilijačni, apofizealni, diskovertebralni, kostovertebralni), ili oboje.
Etiologija
Poliartralgija
Periferni oligoartritis ili poliartritis češće je udružen sa sistemskom infekcijom( npr. virusna) ili sistemskom upalnom bolesti( npr. RA) nego li je to monoartritis. Obično se može utvrditi određeni uzrok (vidi tablicu) Neki uzroci boli u ≥ 5 zglobova i Neki uzroci boli u <4 zgloba); međutim, ponekad je artritis prolazan i nestaje prije nego je postavljena dijagnoza. Zahvaćanje aksijalnog skeleta ukazuje na seronegativnu spondiloartropatiju (također nazvanu spondiloartritis), ali se može pojaviti I kod reumatoidnog artritisa (zahvaća cervikalnu kralježnicu, ali ne I lumbalnu kralježnicu).
Akutni poliartritis je najčešće uzrokovan sljedećim:
Kronični poliartritis u odraslih najčešće je uzrokovan sljedećim:
Neupalna poliartralgija u odraslih najčešće je uzrokovana sljedećim:
Kronična poliartralgija u odraslih najčešće je uzrokovana reumatoidnim artritisom i osteoartritisom
Kronična poliartikularna artralgija u djece najčešće je uzrokovana:
Neki uzroci poliartikularne boli*
|
Uzrok
|
Indikativni nalazi
|
Dijagnostički pristup†
|
|---|
|
* Ovi se poremećaji također mogu manifestirati kao oligoartikularni (uključuju ≤ 4 zgloba).
|
|
†Pacijenti sa zglobnim izljevom ili upalom mogu zahtijevati artrocentezu (s brojanjem stanica, bojenjem po Gramu, kulturom i testiranjem kristala) i obično određivanjem SE i C-reaktivnog proteina( CRP). Standardni radiogram najčešće nije potrebit.
|
|
dsDNA = dvolančana DNA.
|
|
Akutna reumatska groznica
|
Jaka, migrirajuća bol koja prvenstveno zahvaća velike zglobove nogu, laktove i gležnjeve
Osjetljivost izraženija od otekline
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su vrućica, simptomi i znakovi srčane disfunkcije, koreja, potkožnih čvorići i osip
Prethodni streptokokni faringitis
|
Specifični (Jonesovi) klinički kriteriji
Testovi za infekciju streptokokom grupe A( npr. kultura, brzi test na streptokok, antistreptolizin O ( AST-O) i anti DNA-za B titar)
EKG i ponekad ehokardiografija
|
|
Hemoglobinopatije (npr.bolest srpastih stanicaili talasemije)
|
Bol obično blizu, ali ponekad i u samom zglobu, ponekad simetrična
Obično u djece ili mladih pacijenata afričkog ili mediteranskog podrijetla, često s poznatom dijagnozom
|
Elektroforeza hemoglobina
|
|
Sindrom hipermobilnosti (Ehlers-Danlos, Marfan, benigna hipermobilnost)
|
Poliartralgija, rijetko s artritisom
Rekurentna subluksacija zgloba
Ponekad povećan laksitet kože
Obično obiteljska anamneza hipermobilnosti zglobova
Kod Marfanovog i Ehlers-Danlosovog sindroma, mogućnost obiteljske anamneze na aneurizmu ili disekciju aorte u ranoj dobi ili tijekom srednjih godina
|
Klinička procjena
Ponekad genetsko testiranje
|
|
Infektivni bakterijski (septički) artritis (češće monoartikularni)
|
Akutni artritis s jakom boli i zglobnim izljevom
Ponekad imunosupresija ili faktori rizika za spolno prenosive bolesti
|
Artrocenteza
|
|
Infektivni virusni artritis (parvovirus B19, hepatitis B, hepatitis C, enterovirus, rubella, mumps, iHIV)
|
Akutni artritis
Zglobna bol i oteklina obično manje izraženi nego kod infektivnog bakterijskog artritisa
Ostali sustavni simptomi ovisno o virusu (npr. žutica kod hepatitisa B, često generalizirana limfadenopatija s HIV-om)
|
Artrocenteza
Serološko testiranje na viruse ukoliko postoji klinička indikacija( npr. hepatitis B površinski antigen( HBsAg) i antitijela klase IgM na antigen jezgre virusa hepatitis B( anti-HBc IgM) u slučaju sumnje na hepatitis B)
|
|
Juvenilni reumatoidni artritis JIA
|
Početak zglobnih simptoma u djetinjstvu
Manifestacija oligoartritisa s uveitisom ili sistemskim simptomima( Stillova bolest- vrućica, osip, adenopatija, splenomegalija, peluralni i/ili perikardijalni izljev)
|
Klinička procjena
Antinuklearna antitijela, reumatoidni faktor i HLA-B27 testiranje
|
|
Ostale reumatske bolesti (npr. Sjögrenov sindrom, autoimuni miozitis, reumatska polimialgija, sistemna skleroza [scleroderma])
|
Bolest-specifične manifestacije, uključujući specifične dermatološke manifestacije (dermatomiozitis), disfagija (sistemska skleroza), mišićna bol( reumatska polimialgija) ili suhe oči i suha usta (Sjogrenov sindrom)
|
Klinička procjena
Ponekad standarni radiogram i/ ili serološko testiranje(npr. anti-SSA i anti-SSB u Sjogrenovom sindromu, anti-Scl-70 u sistemskoj sklerozi)
Ponekad biopsija kože ili mišića
|
|
Psorijatični artritis
|
Jedna od pet manifestacija zglobnih simptoma, koji uključuju poliartritis sličan RA i oligoartritis
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su psorijaza, onihodistrofija, uveitis, tendinitis i daktilitis (kobasičasti prsti)
|
Klinička procjena
Reumatoidni faktor
Rendgenske slike
|
|
Reumatoidni artritis
|
Simetrični artritis malih i velikih zglobova
Ponekad u početku monoartikularni ili oligoartikularni
Češći u mlađih odraslih osoba, ali može se manifestirati u bilo kojoj dobi
Ponekad izražene deformacije zglobova u kasnim fazama
|
Klinička procjena
Reumatoidni faktor i anticitrulinska protutijela (anti-CCP) u RA
Rendgenske slike
|
|
Serumska bolest
|
Artralgija češće nego artritis
Vrućica, limfadenopatija i osip
Izloženost krvnim pripravcima unutar 21 dan prije nastupa simptoma
|
Klinička procjena
|
|
Sistemski eritemski lupus
|
Artralgija češća nego artritis
Jaccoud artropatija
Sustavne manifestacije, kao što su osip (npr. malarni osip), oštećenja sluznice (npr. oralne ulceracije), serozitis (npr. pleuritis, perikarditis), manifestacije glomerulonefritisa
Češći među ženama
|
Klinička procjena
Antinuklearna protutijela, anti-dsDNA, kompletna krvna slika (leukopenija ili trombocitopenija), analiza urina, biokemijski profil s kreatininom i jetrenim enzimima
|
|
Sistemni vaskulitisi (npr. imunoglobulinom A– povezan vaskulitis [ranije nazvan Henoch-Schönleinova purpura], polyarteritis nodosa, granulomatoza s poliangitisom)
|
Artralgija češće nego artritis
Ekstraartikularni simptomi koji često uključuju više organskih sustava (npr. bol u trbuhu, zatajenje bubrega, manifestacije pneumonitisa, sino-nazalni simptomi, lezije kože koje mogu uključivati osip, purpuru, čvoriće i ulceracije)
|
Serološko ispitivanje prema kliničkoj indikaciji(npr. ANCA testiranje kod sumnje na granulomatozu s poliangitisom)
Biopsija prema indikaciji (npr. bubrega, kože ili pluća)
|
Uzroci boli u ≤ 4 zgloba (oligoartrlagija)
|
Uzrok
|
Indikativni nalazi
|
Dijagnostički pristup*
|
|---|
|
* Pacijenti sa zglobnim izljevom ili upalom zahtijevaju artocentezu (s brojanjem stanica, bojenjem po Gramu, kulturom i ispitivanjem kristala), a obično i SE i C-reaktivni protein. X- zrake obično nisu korisne u ranom dijagnosticiranju bolesti.
|
|
†U ovim poremećajima može biti zahvaćen aksijalni skelet.
|
|
‡Artritis uzrokovan odlaganjem kristala najčešće je monoartikularan, ali ponekad i oligoartikularan.
|
|
=IP= distalni interfalangealni; MCP =metakarpofalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni.
|
|
Ankilozantni spondilitis†
|
Obično aksijalna bol i zakočenost, izraženiji ujutro, popuštaju pri aktivnosti
Ponekad izljev u velikim perifernim zglobovima
Ponekad ekstraartikularne manifestacije( npr. uveitis, entezitis, aortalna insuficijencija)
Češći kod mlađih odraslih muškaraca
|
Standardni radiogram lumbosakralne kralježnice
Ponekad MRI ili CT, krvne pretrage (SE, C-reaktivni protein i KKS) i / ili specifični (modificirani New York) klinički kriteriji
|
|
Behçetov sindrom
|
Artralgija ili artritis
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su rekurentne oralne i / ili genitalne lezije ili uveitis
Obično započinje tijekom 20-ih godina
|
Specifični (internacionalni) klinički kriteriji
|
|
Kristalima- induciran artritis‡, tipično uzrokovan kristalima urične kiseline (giht), kalcij pirofosfatnim kristalima (kalcij pirofosfatni artitis, ili pseudogiht), ili kalcij hidroksiapatitni kristali
|
Akutni napadaj artritisa s toplinom i oteklinom zgloba
Klinički možđe biti jednak infektivnom(septičkom) artritisu
Ponekad povišena temperatura
|
Artrocenteza
|
|
Infektivni endokarditis
|
Artralgija ili artritis
Sustavni simptomi, kao što su vrućica, noćno znojenje, osip, gubitak težine, srčani šum
|
hemokulture
Ehokardiografija (ultrazvuk srca)
|
|
Osteoartritis†
|
Kronična bol koja najčešće zahvaća bazu nožnog palca, PIP i DIP zglobove, koljena i kukove
Ponekad Heberdenovi čvorići
|
Rendgenske slike
|
|
Reaktivni artritis i enteropatski artritis†
|
Asimetrični artritis koji najčešće zahvaća velike zglobove donjih ektremiteta
Reaktivni artritis: gastrointestinalna ili genitourinarna infekcija 1-3 tjedna prije nastupa akutnog artritisa
Enteropatski artritis: istodobni gastrointestinalni poremećaji( npr. upalne bolesti crijeva, crijevni bypass) s kroničnim artritisom
|
Klinička procjena
Ispitivanje na spolno prenosive bolesti prema kliničkoj indikaciji
|
Evaluacija
Poliartralgija
Evaluacijom se treba odrediti je li uzrok simptoma zglob, periartikularne strukture ili oboje te je li prisutna i upala. Ekstraartikualrni simptomi i znakovi koji ukazuju na specifičnu sistemsku upalnu bolest, trebaju biti evaluirani, posebice ukoliko je prisutna upala zgloba.
Anamneza
Anamneza sadašnje bolesti treba utvrditi obilježja zglobne boli, pridružene zglobne i sistemske simptome. Među važnim obilježjima zglobnih simptoma je brzina nastupa bolova( npr. naglo, postupno), vremenski obrazac (npr. dnevne varijacije, perzsitentni ili inermitetni), trajanje (npr. akutni ili kronični) i čimbenici koji pogoršavaju i ublažavaju bol (npr. odmor, aktivnost). Pacijente treba pitati prakticiraju li nezaštićene spolne odnose( ukazuju na rizik za razvoj infektivnog bakerijskog artritisa kod diseminirane gonokokne infekcije), te je li ih ugrizao krpelj i imaju li prebivalište, ili su putovali u podneblje gdje je prisutna endemska Lajmska bolest.
Pregled sustava treba biti potpun kako bi se identificirali izvanzglobni simptomi koji mogu upućivati na specifične poremećaje (vidi tablicu Neki uzroci boli u ≥ 5 zglobova, neki uzroci boli u ≤ 4 zgloba, i neki sugestivni nalazi kod poliartikularne boli u zglobovima).
Prošla medicinska povijest i obiteljska anamneza trebaju identificirati poznate sustavne autoimune poremećaje i druga stanja koja mogu uzrokovati zglobne simptome (vidi tablicu Neki uzroci boli u ≥ 5 zglobova i neki uzroci boli u ≤ 4 zgloba). Neki sistemski upalni poremećaji učestaliji su u obiteljima sa specifičnim genetskim profilom.
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled treba biti detaljan, potrebno je evaluirati sve glavne organske sustave( npr. kožu i nokte, oči, genitalije, mukozne površine, srce, pluća, abdomen, nos, vrat, limfne čvorove i neurološki sustav), kao i lokomotorni sustav. Od vitalnih znakova potrebno je izmjeriti tjelesnu temperaturu.
Pri pregledu glave treba se utvrditi prisutnost znakova upale oka (npr. uveitis, konjuktivitis) te nazalnih i oralnih lezija. Kožu treba pregledati te utvrditi prisustvo osipa i lezija (npr. ekhimoze, kožne ulceracije, psorijatični plakovi, purpura, malarni osip). Također se procjenjuje prisutnost limfadenopatije ili splenomegalije.
Pregled srca i pluća treba otkriti znakove koji upućuju na peluritis, perikarditis ili valvularnne abnormalnosti( npr. šum, perikardijalno trenje, prigušeni srčani tonovi, muklina obostrano bazalno koja odgovara pleuralnom izljevu).
Genitalni pregled treba utvrditi postojanje iscjetka, ulceracija ili drugi nalaz koji ide u prilog spolno prenosivnih bolesti.
Pregled mišićno-koštanog sustava treba započeti razlikovanjem artikularnog od periartikluranog ili drugog vezivnog tkiva ili mišićne osjetljivosti. Pregled započinje inspekcijom kojom se utvrđuje postojanje deformiteta, eritema, otekline ili izljeva, potom se nastavlja palpacijom kojom se otkriva zglobni izljev, toplina ili lokalizirana osjeljivost. Treba procijeniti pasivni i aktivni opseg pokreta. Krepitacije se mogu osjetiti prilikom fleksije i/ili ekstenzije u zglobu. Usporedba s kontralateralnom neaficiranom stranom pomaže u otkrivanju suptilnijih promjena. Pregledom se treba utvrditi jesu li zglobovi zahvaćeni simetrično ili asimetrično. Bolni zglob se može pritisnuti, bez istovremene fleksije ili ekstenzije.
Potrebno je pregledati i periartikularne strukture kako bi se utvrdili znakovi zahvaćenosti tetiva, burzi ili ligamenata, kao što su diskretna oteklina na mjestu burze( burzitis) ili lokalizirana osjetljivost na mjestu tetivnog hvatišta (tendinitis).
Upozoravajući znakovi
Sljedeći nalazi su od posebne važnosti:
-
Toplina, oteklina i crvenilo zgloba
-
Bilo koji ekstraartikularni simtpom (npr. vrućica, osip, groznica, plakovi, ulceracije sluznice, konjunktivitis, uveitis, šum, purpura, gubitak tjelesne težine)
Interpretacija nalaza
U početku je potrebno utvrditi, većinom, temeljem pažljivog fizikalnog pregleda, ima li bol podrijetlo u zglobu ili susjednim strukturama( npr. kostima, tetivama, burzama, mišićima), oboje( npr. kod gihta) ili drugim strukturama. Osjetljivost ili oteklina na samo jednoj strani zgloba ili dalje od zglobne linije ukazuju na ekstraaartikularno podrijetlo(npr. tetive ili burze); lokalizirana osjetljivost duž zglobne linije ili difuzna zglobna bol ukazuje na intraartikularni uzrok boli. Palpacija zgloba bez fleksije ili ekstenzije nije osobito bolna kod pacijenata s tendinitisom ili bursitisom, ali je prilično bolna kod onih s artritisom. Bol koja se pogoršava pri aktivnim, ali ne i pasivnim pokretima u zglobu ukazuje na tendinitis ili burzitis( ekstraartikularni); inrtaartikularna upala općenito značajno ograničava aktivni i pasivni opseg pokreta u zglobu.
Također je važno utvrditi je li prisutna upala zgloba. Bol tijekom mirovanja i na početku aktivnosti ukazuje na upalu zgloba, dok bol koja se pogoršava pokretom i smanjuje mirovanjem ukazuje na mehaničke ili ne upalne poremećaje (npr. osteoartritis). Pojačana toplina i eritem također upućuju na prisutstvo upale, no ovi nalazi su često neosjetljivi, stoga njihovo odsutstvo ne isključuje prisutnost upale.
Klinički nalaz produljene jutarnje zakočenosti, zakočenosti nakon produljene aktivnosti( gel fenomen), netraumatske otekline zgloba i vrućice te nenamjernog gubitka tjelesne težne upućuju na sisitemsku upalnu bolest koja zahvaća zglobove. Bol koja je difuzna, nejasno opisana i zahvaćamiofascijalne strukture bez znakova upale upućuje na fibromialgiju.
Obrazac zahvaćenosti zglobova pomaže u postavljanju dijagnoze. Simetričnost zahvaćanja zglobova može biti putokaz. Simetrično zahvaćanje karakteristično je za reumatoidni artritis, dok je asimetrično zahvaćanje sugestivno za psorijatični artritis, giht, i reaktivni artritis ili enteropatski artitis.
Pregled zglobova ruku može dati druge naznake (vidi tablicu Neki sugestivni nalazi kod poliartikularne boli u zglobovima) koji pomažu u razlikovanju osteoartritisa od reumatoidnog artritisa (vidi tablicu Diferencijalne karakteristike šake kod reumatoidnog artritisa i osteoartritisa) ili to može upućivati na druge poremećaje.
Bol u kralježnici uz prisustvo perifernog artritisa sugestivno je za seronegativnu spondiloartropatiju (ankilozantni spondilitis, reativni artritis, psorijatični artritis, ili enteropatski artrtis) ali može uključivati i reumatoidni artritis (često udružena sa boli u cervikalnoj kralježnici). Novonastali oligoartritis uz bol u leđima ponajprije upućuje na seronegativnu spondiloartropatiju, ukoliko postoji pozitivna obiteljska anamneza. Crvenilo i bolnost oka uz bolove u kralježnici sugestivni su za ankilozantni spondilitis.
Sugestivni nalazi kod poliartralgije
|
Nalaz
|
Mogući uzrok
|
|---|
|
=IP= distalni interfalangealni; MCP =metakarpofalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni.
|
|
Nalaz
|
|---|
|
Istovremeni tendinitis
|
Reumatoidni artritis, diseminirana gonokokna infekcija, psorijatični artritis, giht, juvenilni idiopatski artritis (kad počinje u dobi <16 godina)
|
|
Konjunktivitis, proljev, kožne i genitalne lezije
|
Reaktivni artritis
|
|
Povišena tjelesna temperatura
|
Infektivni artritis, giht, sustavne autoimune bolesti (npr.SLE, rematoidni artritis)
|
|
Slabost, gubitak tjelesne težine i limfadenopatija
|
Akutna HIV infekcija, sistemni juvenilni idiopatski artritis (Stilova bolest)
|
|
Oralne i genitalne lezije
|
Behcetova bolest, reaktivni artritis
|
|
Uzdignuti srebrnkasti plakovi
|
Psorijatični artritis
|
|
Nedavni faringitis i migrirajući artritis
|
Reumatska groznica
|
|
Nedavno cijepljenje ili korištenje krvnih preparata
|
Serumska bolest
|
|
Lezije kože, bol u trbuhu, respiratorni simptomi i lezije sluznice
|
Sistemski vaskulitis
|
|
Uretritis
|
Reaktivni artritis ili diseminirana gonokokna infekcija
|
|
Nalaz na šakama[XRef])
|
|---|
|
Asimetrična zahvaćenost PIP i DIP zglobova s difuznim oticanjem prstiju (daktilitis) i / ili promjene noktiju
|
Psorijatični artritis
|
|
Tofi uz asimetrično zahvaćanje zglobova šake neovisno o etaži
|
Giht
|
|
Koštana zadebljanja PIP (Bouchardovi čvorovi) ili DIP (Heberdenovi čvorići) zglobova
Zahvaćenost prvog karpometakarpalnog( CMC) zgloba
|
Osteoartritis
|
|
Raynaudov fenomen
|
Sistemska skleroza, SLE ili miješana bolest vezivnog tkiva
|
|
Ljuskasti osip, često sa stvaranjem plakova na ekstenzornim stranama MCP i PIP zglobova( Gotronove papule)
|
Dermatomiozitis
|
|
Laksitet tetiva više prstiju koji može dovesti do nastanka deformacija prstiju( Jaccoudova artropatija)
|
SLE
|
|
Simetrična zahvaćenost PIP i MCP zglobova, osobito s deformacijama u obliku labuđeg vrata i rupica za gumbe
|
Reumatoidni artritis
|
|
Zadebljanje kože prstiju (sklerodaktilija) i fleksijske kontrakture
|
Sistemska skleroza
|
Nalaz na šakama u diferencijalnoj dijagnostici RA i osteoartritisa
|
Kriteriji
|
Reumatoidni artritis
|
Osteoartritis
|
|---|
|
CMC = karpometakarpalni; DIP= distalni interfalangealni; MCP = metakarpofalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni.
|
|
Prilagođeno iz Bilka PJ: Fizikalni pregled pacijenta s artritisom. Bulletin on the Rheumatic Diseases 20:596–599, 1970.
|
|
Oticanje zglobova
|
Uobičajen
Sinovijalno, kapsularno, mekog tkiva
|
Rijetka
Moguće blago oticanje
|
|
Hipertrofija kosti
|
Samo u kasnim fazama
|
Učestalo, često s nepravilnim izdancima
|
|
Zahvaćenost DIP
|
Rijetko
|
Često
|
|
Zahvaćenost MCP
|
Često
|
Neuobičajeno, obično blago
Moguće značajno zahvaćanje MCP zgloba kod hemokromatoze
|
|
Zahvaćenost PIP
|
Često
|
Često
|
|
Zahvaćenost zgloba
|
Često
|
Rijetko, međutim zahvaćanje prvog karpometakarpalnog zgloba( često) može biti interpretirano kao bol u ručnom zglobu
|
Dijagnostika
Sljedeća ispitivanja su od iznimne važnosti:
Artocenteza je neophodna u puno pacijenata s novonastalim zglobnim izljevom za detekciju infekcije ili kristala (vidi Kako učiniti artrocentezu). Također može pomoći u razlikovanju upalnih i ne upalnih procesa. Pregled sinovijalne tekućine uključuje ukupni broj leukocita s diferencijalnom slikom, bojenje po Gramu i kulturu, te mikroskopsku analizu kristala pomoću polarizirajućeg svijetla. Nalaz kristala potvrđuje sumnju na artritis uzrokovan odlaganjem kristala, ali ne isključuje popratnu infekciju. Ne inflamirana sinovijalna tekućina (npr. koncentracija WBC < 1000/mcL [< 1 × 109/L]) izvjesna je za osteoartritis ili tramu. Hemoragijska tekućina odgovara hemartozi. Sinovijalna tekućina s visokom koncentracijom WBC (npr. > 50,000/mcL [> 50 × 109/L]) sugestivna je za infekciju i kristalima- induciran artritis. Koncentracija WBC u sinovijalnoj tekućini u sustavima autoimunim bolestima koje uzrokuju poliartritis obično se kreće između 1,000- 50,000/mcL (1 and 50 × 109/L).
Ukoliko se ne može postaviti specifična dijagnoza temeljem anamneze i fizikalnog pregleda, potrebna je dodatna obrada. Može se odrediti SE i C- reaktivni protein kako bi se utvrdilo je li riječ o upalnom artritisu. Ubrzana SE i povišen C- reaktivni protein ukazuju na upalu, no nisu specifični, osobito u odraslih. Nalazi su specifičniji ukoliko su vrijednosti visoke tijekom upalne egzacerbacije, a normalne između.
Nakon što je klinički postavljena sumnja na dijagnozu sistemske upalne bolesti, dodatna serološka ispitivanja antinukelarnih antitijela, dvostruke uzvojnice DNA, reumatoidnog faktora, anti-cikličkih citruliniranih peptidnih antitijela i antineutrofilnih citoplazmatskih antitijela (ANCA) mogu biti od pomoći u postavljanju dijagnoze. Specifični testovi trebaju biti ordinirani samo onda kada je potrebno potvrditi specifičnu dijagnozu, kao što je SLE, ANCA vaskulitis ili RA.
Ukoliko se radi o kroničnom artritisu, standardni radiogram se radi kako bi se otkrili znakovi oštećenja zglobova. Ultrazvuk zglobova ima mnoge prednosti u odnosu na rendgenske snimke, uključujući omogućavanje bolje identifikacije tekućine oko zglobova, vizualizaciju tetiva i drugih periartikularnih struktura tijekom fizikalnog pregleda te smjernice za artrocentezu i injekcije u zglobove.
Ostali testovi su potrebni za identifikaciju specifičnih oboljenja (vidi tablicu neki uzroci boli u ≥ 5 zglobovs i neki uzroci boli u ≤ 4 zgloba).
Liječenje
Poliartralgija
Kad god je moguće, liječi se osnovni poremećaj. Sistemske upalne bolesti mogu zahtijevati imunosupresiju ili primjenu antibiotika, ovisno o dijagnozi. Artritis se uobičajeno liječi simptomatski primjenom NSAR. Neupalna bol se obično jednako dobro liječi paracetamolom, koji ima sigurniji profil. Imobilizacija zgloba udlagom ili zavojem nekada može smanjiti bolove. Primjena topline ili hladnoće može imati analgetsko djelovanje kod upalnih bolesti zglobova. Potrebno je stalno poticati fizičku aktivnost, budući da kronični poliartrtitis može dovesti do inaktiviteta te sekundarne mišićne atrofije.
Osnove u gerijatriji
Osteoartritis je najčešći uzrok artritisa u starijih ljudi. RA najčešće počinje u dobi između 30 i 40 godina, ali u jedne trećine pacijenata razvija se nakon 60. godine. Kako tumori mogu uzrokovati artritis u sklopu paraneopastičnog sindroma, kod starijih odraslih osoba kod kojih se sumnja na novonastali napad RA, osobito ako je akutnog nastupa, predominantno zahvaća zglobove donjih ekstremiteta ili ukoliko postoji bolna osjetljivost kosti potrebno je razmotriti i postojanje tumora u podlozi. Također treba razmotriti reumatsku polimialgiju kod pacijenata > 50 koji imaju bolove i zakočenost u zdjeličnom i ramenom obruču, čak i ako imaju periferni poliartritis( najčešće šaka). Giht u starijih žena ima sklonost distalnim interfalangealnim (DIP) zglobovima ruku.
Ključne činjenice
-
Diferencijalna dijagnoza poliartralgija može se suziti tako što se odredi koji i koliko je zglobova zahvaćeno, te je li prisutna upala i je li distribucija zahvaćenih zglobova simetrična i jesu li istovremeno prisutni ekstraartikularni simtpomi i znakovi.
-
Kronični poliartritis je najčešće uzrokovan juvenilnim idiopatskim artritisom u djece, dok je kronična poliartralgija u odraslih najčešće uzrokovana osteoartritisom i RA.
-
Akutni poliartritis najčešće nastaje kao posljedica infekcije, gihta ili egzacerbacije sistemske upalne bolesti.
-
Artrocenteza je obvezna u većini slučajeva novonastalog izljeva kako bi se isključila infekcija, artritis uzrokovan odlaganjem kristala, a od pomoći je i pri razlikovanju upalnih od neupalnih procesa.