Zglobovi mogu biti samo bolni(artralgija) ili može biti prisutna i upala (artritis). Upalu zgloba obično prati i toplina, oticanje (zbog intraartikularne tekućine ili izljeva), a rijetko eritem. Bol se može javljati samo pri kretnjama ili i u mirovanju. Ponekad ono što pacijenti opisuju kao bol u zglobu može imati ekstrartikularno podrijetlo( npr. periartikularne strukture ili kost).
Poliartikularna bol(poliartralgija) uključuje više zglobova (bol u jednom zglobu raspravljena je na drugom mjestu). Poliartikularni zglobni poremećaji mogu zahvatiti različite zglobove u različito vrijeme. Kada je zahvaćeno više zglobova, slijedeća podjela može biti od koristi u razlikovanju različitih poremećaja, osobito artitisa:
Patofiziologija
Artikularni( zglobni) izvori boli imaju izvor u samom zglobu. Periartikularni izvori boli imaju izvor u strukturama koje okružuju zglob( npr. tetive, ligamenti, burze, mišići).
Poliartikularna bol zglobnog podrijetla može biti uzrokovana slijedećim:
-
Upala (npr. infekcija, artritis uzrokovan odlaganjem kristala, sistemski upalni poremećaji kao što su RA i psorijatični artritis)
-
Mehanički ili drugi neupalni poremećaji (npr. osteoartritis, sindromi hipermobilnosti)
Sinovija i zglobna čahura su glavni izvor boli unutar zgloba. Sinovijalna membrana najčešće je zahvaćena upalom(sinovitis). Bol u više zglobova u odsutnosti upale može biti uzrokovana povećanim laksitetom zglobova ili ekscesivnom traumom, kao što je to u benigom sindromu hipermobilnosti.
Poliartritis može zahvatiti periferne zglobove, aksijalne zglobove (npr sakroilijačni, apofizealni, diskovertebralni, kostovertebralni), ili oboje.
Etiologija
Periferni oligoartritis ili poliartritis češe je udružen sa sistemskom infekcijom( npr. virusna) ili sistemskom upalnom bolesti( npr. RA) negoli je to monoartritis. Specifičan uzrok obično se ne može odrediti (vidi tablicu i vidi tablicu); međutim, ponekad je artritis prolazan i povlači se prije negoli se jasno utvrdi dijagnoza. Zahvaćenost aksijalnog skeleta ukazuje na seronegativnu spondiloartropatiju( koja se nazive i spondiloartritis), ali može biti prisutna i kod RA( pogađa vratni segment kralježnice, no ne i lumbalni).
Akutni poliartritis je najčešće uzrokovan slijedećim:
Kronični poliartritis u odraslih najčešće je uzrokovan slijedećim:
Neupalna poliartralgija u odraslih najčešće je uzrokovana slijedećim:
Kronična poliartralgija u odraslih je najčešće uzrokovana reumatoidnim artritisom i osteoartritisom
Neki uzroci poliartikularne boli*
|
UZROK
|
sugestivni nalazi
|
DIJAGNOSTIČKI PRISTUP†
|
|
* Ovi se poremećaji također mogu manifestirati kao oligoartikularni (uključuju ≤ 4 zgloba).
|
|
†Pacijenti sa zglobnim izljevom ili upalom mogu zahtjevati artrocentezu( s brojanjem stanica, bojanjem po Gramu, kulturom i testiranjem kristala) i obično određivanje SE i C-reaktivnog proteina( CRP). Standardni radiogram najčešće nije potreban.
|
|
ANA = antinuklearna antitijela; ANCA = antineutrofilna citoplazmatska antitijela; anti-CCP = anti-ciklički citrulinirani peptid; dsDNA = dvolančana DNA; RF = reumatoidni faktor; STD = spolno prenosive bolesti.
|
|
Akutna reumatska vrućica
|
Jaka, migrirajuća bol koja prvenstveno zahvaća velike zglobove noge, laktove i gležnjeve
Osjetjivost izraženija od otekline
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su vrućica, simptomi i znakovi srčane disfunkcije, koreja, potkožnih čvorići i osip
Prethodni streptokokni faringitis
|
Specifični (Jonesovi) klinički kriteriji
Testovi za infekciju streptokokom grupe A( npr. kultura, brzi test na streptokok, antistreptolizin O ( AST-O) i anti DNA-za B titra)
EKG i ponekad ehokardiografija
|
|
Hemoglobinopatije (npr. bolest srpastih stanica ili genetska predispozicija za nju, talasemije)
|
Bol obično blizu, ali ponekad i u samom zglobu, ponekad simetrična
Obično u djece ili mladih pacijenata afričkog ili mediteranskog podrijetla, često s poznatom dijagnozom
|
Elektroforeza Hb
|
|
Sindromi hipermobilnosti (npr. Ehlers-Danlosov, Marfanov, benigna hipermobilnost)
|
Poliartralgija, rijetko s artritisom
Rekurentna subluksacija zgloba
Ponekad povećan laksitet kože
Obično obiteljska anamneza hipermobilnosti zglobova
Kod Marfanovog i Ehlers-Danlosovog sindroma, mogućnost obiteljske anamneze na aneurizmu ili disekciju aorte u ranoj dobi ili tijekom srednjih godina
|
Klinička procjena
|
|
Infektivni bakterijski (septički) artritis (češće monoartikularni)
|
Akutni artritis s jakom boli i zglobnim izljevom
Ponekad imunosupresija ili faktori rizika za spolno prenosive bolesti
|
Artrocenteza
|
|
Infektivni virusni artritis (parvovirus B19, hepatitis B, hepatitis C, enterovirus, rubeola, zaušnjaci i HIV)
|
Akutni artritis
Zglobna bol i oteklina obično manje izraženi nego kod infektivnog bakterijskog artritisa
Ostali sustavni simptomi ovisno o virusu (npr. žutica kod hepatitisa B, često generalizirana limfadenopatija s HIV-om)
|
Artrocenteza
Serološko testiranje na viruse ukoliko postoji klinička indikacija( npr. hepatitis B površinski antigen( HBsAg) i antitijela klase IgM na antigen jezgre virusa hepatitis B( anti-HBc IgM) u slučaju sumnje na hepatitis B)
|
|
Juvenilni idiopatski artritis
|
Početak zglobnih simptoma u djetinjstvu
Manifestacija oligoartritisa s uveitisom ili sistemskim simptomima( Stillova bolest- vrućica, osip, adenopatija, splenomegalija, peluralni i/ili perikardijalni izljev)
|
Klinička procjena
ANA, RF i HLA-B27 testiranje
|
|
Druge reumatske bolesti (npr. Sjogrenov sindrom, polimiozitis / dermatomiozitis, reumatska polimialgija, sistemska skleroza [sklerodermija])
|
Bolest-specifične manifestacije, uključujući specifične dermatološke manifestacije (dermatomiozitis), disfagija (sistemska skleroza), mišićna bol( reumatska polimialgija) ili suhe oči i suha usta (Sjogrenov sindrom)
|
Klinička procjena
Ponekad standarni radiogram i/ ili serološko testiranje(npr. anti-SSA i anti-SSB u Sjogrenovom sindromu, anti-Scl-70 u sistemskoj sklerozi)
Ponekad biopsija kože ili mišića
|
|
Psorijatični artritis
|
Jedna od pet manifestacija zglobnih simptoma, koji uključuju poliartritis sličan RA i oligoartritis
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su psorijaza, onihodistrofija, uveitis, tendinitis i daktilitis (kobasičasti prsti)
|
Klinička procjena
Ponekad standardni radiogram
|
|
Reumatoidni artritis
|
Simetrični artritis malih i velikih zglobova
Ponekad u početku monoartikularni ili oligoartikularni
Češći u mlađih odraslih osoba, ali može se manifestirati u bilo kojoj dobi
Ponekad izražene deformacije zglobova u kasnim fazama
|
Klinička procjena
RF i anti-CCP testiranje
Standardni radiogram
|
|
Serumska bolest
|
Artralgija češće nego artritis
Vrućica, limfadenopatija i osip
Izloženost krvnim pripravcima unutar 21 dan prije nastupa simptoma
|
Klinička procjena
|
|
Sistemski eritemski lupus
|
Artralgija češće nego artritis
Sustavne manifestacije, kao što su osip (npr. malarni osip), oštećenja sluznice (npr. oralne ulceracije), serozitis (npr. pleuritis, perikarditis), manifestacije glomerulonefritisa
Češći među ženama
|
Klinička procjena
ANA, anti-dsDNA, CBC, analiza urina, biokemija s bubrežnim nalazima i jetrenim enzimima
|
|
Sistemski vaskulitisi (npr. imunoglobulin A vaskulitis [ranije zvan Henoch-Schönleinova purpura], poliartritis nodosa, granulomatoza s poliangitisom)
|
Artralgije, osobito kod IgA vaskulitisa
Ekstraartikularni simptomi koji često uključuju više organskih sustava (npr.bol u trbuhu, zatajenje bubrega, manifestacije pneumonitisa, sinonazalni simptomi, lezije kože koje mogu uključivati osip, purpuru, čvoriće i ulceracije)
|
Serološko ispitivanje prema kliničkoj indikaciji(npr. ANCA testiranje kod sumnje na granulomatozu s poliangitisom)
Biopsija prema indikaciji (npr. bubrega, kože ili pluća)
|
Uzroci boli u ≤ 4 zgloba (oligoartrlagija)
|
UZROK
|
sugestivan nalaz
|
DIJAGNOSTIČKI PRISTUP
|
|
* Pacijenti sa zglobnim izljevom ili upalom zahtjevaju artocentezu (s brojanjem stanica, bojenjem po Gramu, kulturom i ispitivanjem kristala), a obično i SE i C-reaktivni protein.
|
|
†U ovim poremećajima može biti zahvaćen aksijalni skelet.
|
|
‡Artritis uzrokovan odlaganjem kristala najčešće je monoartikularan, ali ponekad oligoartikularan.
|
|
DIP = distalni interfalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni; STD = spolno prenosive bolesti.
|
|
Ankilozantni spondilitis
†
|
Obično aksijalna bol i zakočenost, izraženiji ujutro, popuštaju pri aktivnosti
Ponekad izljev u velike periferne zglobove
Ponekad ekstraartikularne manifestacije( npr. uveitis, entezitis, aortalna insuficijencija)
Češći kod mlađih odraslih muškaraca
|
Standardni radiogram lumbosakralne kralježnice
Ponekad MRI ili CT, krvne pretrage (SE, C-reaktivni protein i KKS) i / ili specifični (modificirani New York) klinički kriteriji
|
|
Behcetov sindrom
|
Artralgija ili artritis
Ekstraartikularne manifestacije, kao što su rekurentne oralne i / ili genitalne lezije ili uveitis
Obično započinje tijekom 20-ih godina
|
Specifični (internacionalni) klinički kriteriji
|
|
Artritis uzrokovan odlaganjem kristala‡, obično uzrokovan kristalima mokraćne kiseline (giht), kristalima Ca pirofosfata (pseudogiht) ili kristalima Ca hidroksiapatita
|
Akutni napadaj artritisa s toplinom i oteklinom zgloba
Klinički možđe biti jednak infektivnom(septičkom) artritisu
Ponekad vrućica
|
Artrocenteza
|
|
Infektivni endokarditis
|
Artralgija ili artritis
Sustavni simptomi, kao što su vrućica, noćno znojenje, osip, gubitak težine, srčani šum
|
Hemokultura
Ehokardiografija (ultrazvuk srca)
|
|
Osteoartritis
†
|
Kronična bol koja najčešće zahvaća bazu nožnog palca, PIP i DIP zglobove, koljena i kukove
Ponekad Heberdenovi čvorići
|
Standardni radiogram
|
|
Reaktivni artritis i enteropatski artritis†
|
Asimetrični artritis koji najčešće zahvaća velike zglobe donjih ektremiteta
Reaktivni artritis: gastrointestinalna ili genitourinarna infekcija 1-3 tjedana prije nastupa akutnog artritisa
Enteropatski artritis: istodobni gastrointestinalni poremećaji( npr. upalne bolesti crijeva, crijevni bypass) s kroničnim artritisom
|
Klinička procjena
Ispitivanje na spolno prenosive bolesti prema kliničkoj indikaciji
|
Evaluacija
Evaluacijom se treba odrediti da li je uzrok simptoma zglob, periartikularne strukture ili oboje te da li je prisutna i upala. Ekstraartikualrni simptomi i znakovi, koji ukazuju na specifičnu sistemsku upalnu bolest, trebaju biti evaluirani, posebice ukoliko je prisutna upala zgloba.
Anamneza
Anamneza sadašnje bolesti treba utvrditi obilježja zglobne boli, pridružene zglobne i sistemske simptome. Među važnim obilježjima zglobnih simptoma je brzina nastupa bolova( npr. naglo, postupno), vremenski obrazac (npr. dnevne varijacije, perzsitentni ili inermitetni), trajanje (npr. akutni ili kronični) i čimbenici koji pogoršavaju i ublažavaju bol(npr. odmor, aktivnost). Pacijenti trebaju biti specifično ispitani prakticiraju li nezaštićene spolne odnose( ukazuje na rizik za razvoj infektivnog bakerijskog artritisa kod diseminirane gonokokne infekcije), da li ih je ugrizao krpelj te imaju li prebivalište ili su putovali u podneblje gdje je endemska Lajmska bolest.
Fizikalnim pregledom uvrđuju se ekstraartikularni simptomi koji mogu upućivati na specifične poremećaje(vidi tablicu, vidi tablicu, i vidi tablicu).
Anamneza ranijih bolesti i obiteljska anamneza trebaju utvrditi poznate sistemske upalne bolesti i druga stanja koja mogu uzrokovati zglobne simptome(vidi tablicu i vidi tablicu). Neki sistemski upalni poremećaji učestaliji su u obiteljima sa specifičnim genetskim profilom.
Fizikalni pregled
Fizikalni pregled treba biti razumno vođen, evaluirati sve glavne organske sustave( npr. kožu i nokte, oči, genitalije, mukozne površine, srce, pluća, abdomen, nos, vrat, limfne čvorove i neurološki sustav), kao i lokomotorni sustav. Od vitalnih znakova potrebno je odrediti tjelesnu temperaturu.
Pri pregledu glave treba se utvrditi prisutnost znakova upale oka ( npr. uveitis, konjuktivitis) te nazalnih i oralnih lezija. Kožu treba pregledati na prisutstvo osipa i lezija (npr. ekhimoze, kožne ulceracije, psorijatični plakovi, purpura, malarni osip). Također se procjenjuje prisutnost limfadenopatije ili splenomegalije.
Pregled srca i pluća treba otkriti znakove koji upućuju na peluritis, perikarditis ili valvularnne abnormalnosti( npr. šum, perikardijalno trenje, prigušeni srčani tonovi, muklina obostrano bazalno koja odgovara pleuralnom izljevu).
Genitalni pregled treba utvrditi postojanje iscjetka, ulceracija ili drugi nalaz koji ide u prilog spolno prenosivnim bolestima.
Pregled mišićno-koštanog sustava treba započeti razlikovanjem artikularnog od periartikluranom ili drugog vezivnog tkiva ili mišićne osjetljivost. Pregled započinje inspekcijom kojom se utvrđuje postojanje deformiteta, eritema, otekline ili izljeva, potom se nastavlja palpacijom kojom se otkriva zglobni izljev, toplina ili lokalizirana osjeljivost. Treba procijeniti pasivni i aktivni opseg pokreta. Krepitacije se mogu osjetiti prilikom fleksije i/ili ekstenzije u zglobu. Usporedba s kontralateralnom neaficiranom stranom pomaže u otkrivanju suptilnijih promjena. Pregledom se treba utvrditi dali su zglobovi zahvaćeni simetrično ili asimetrično. Bolni zglob se može pritisnuti, bez istovremene fleksije ili ekstenzije.
Potrebno je pregledati i periartikularne strukture kako bi se utvrdili znakovi zahvaćenost tetiva, burza ili ligamenata, kao što su diskretna oteklina na mjestu burze( burzitis) ili lokalizirana osjetljivost na mjestu tetivnog hvatišta( tendinitis).
Upozoravajući znakovi
Slijedeći nalazi su od posebne važnosti:
-
Toplina, oteklina i crvenilo zgloba
-
Bilo koji ekstraartikularni simtpom( npr. vrućica, osip, groznica, plakovi, ulceracije sluznice, konjunktivitis, uveitis, šum, purpura, gubitak tjelesne težine)
Interpretacija nalaza
U početku je potrebno utvrditi, većinom temeljem pažljivog fizikalnog pregleda, da li bol ima podrijetlo u zglobu ili susjednim strukturama( npr. kostima, tetivama, burzama, mišićima), oboje( npr. kod gihta) ili drugim strukturama. Osjetljivost ili oteklina na samo jednoj strani zgloba ili dalje od zglobne linije ukazuju na ekstraaartikualrno podrijetlo(npr. tetive ili burze); lokalizirana osjetljivost duž zglobne linije ili difuznija zglobna bol ukazuje na intraartikularni uzrok boli. Pritisak na zglob, bez istovremene fleksije ili ekstenzije nije osobito bolna u pacijenata s tendinitisom ili burzitisom, no zato je poprilično bolna u onih s artritisom. Bol koja se pogoršava pri aktivnim, ali ne i pasivnim pokretima u zglobu ukazuje na tendinitis ili burzitis( ekstraartikularni), inrtaartikularna upala općenito značajno ograničava aktivni i pasivni opseg pokreta u zglobu.
Također je važno utvrditi dali je prisutna upala zgloba. Bol u mirovanju i kod započinjanja aktivnosti kad se bol pogoršava kretnjama sugerira mehaničku ili neupalnu bol (osteoartritis) Pojačana toplina i eritem također upućuju na prisutstvo upale, no ovi nalazi su često neosjetljivi, stoga njihovo odsutstvo ne isključuje prisutnost upale.
Klinički nalaz produljene jutarnje zakočenosti, zakočenosti nakon produljene aktivnosti( gel fenomen), netraumatske otekline zgloba i vrućice te nenamjernog gubitka tjelesne težne upućuju na sisitemsku upalnu bolest koja zahvaća zglobove. Difuzna bol, nejasnih karakteristika koja zahvaća i miofascijalne strukture bez istovremenih znakova upale ukazuje na fobromialgiju.
Simetričnost zahvaćanja zglobova može biti putokaz. Simterično zahvaćenje zglobova nalazi se u RA, dok je asimetrično češće kod psorijatičnog artritisa, gihta, reaktivnog artritisa i enteropatskog artritisa.
Pregled zglobova šake može pomoći pri diferencijaciji osteoartritisa od RA ili ukazati na druge poremećaje. (vidi tablicu)vidi tablicu .
Istovremeni bolovi u leđima i periferni artitis ukazuju na seronegativnu spondiloartropatiju( aniklozantni spondilits, reaktivni artritis, psorijatični artritis ili enteropatski artritis), ali se može javiti i kod RA( tada obično prisutna bol u vratnoj kralježnici). Novonastali oligoartritis uz bol u leđima ponajprije upućuje na seronegativnu spondiloartropatiju, ukoliko postoji pozitivna obiteljska anamneza.
Sugestivni nalazi kod poliartralgije
|
NALAZ
|
MOGUĆI UZROCI
|
|
=IP= distalni interfalangealni; MCP =metakarpofalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni.
|
|
Nalaz
|
|
Istovremeni tendinitis
|
RA, diseminirana gonokokna infekcija, psorijatični artritis, giht, juvenilni idiopatski artritis (kada počinje u dobi ≤ 16)
|
|
Konjunktivitis, proljev, kožne i genitalne lezije
|
Reaktivni artritis
|
|
Vrućica
|
Infektivni artritis, giht, sistemski upalni poremećaji (npr.SLE, RA)
|
|
Slabost, gubitak tjelesnetežine i limfadenopatija
|
Akutna HIV infekcija, sistemski juvenilni idiopatski artritis (Stillova bolest)
|
|
Oralne i genitalne lezije
|
Behcetova bolest, reaktivni artritis
|
|
Uzdignuti srebrnkasti plakovi
|
Psorijatični artritis
|
|
Nedavi faringitis i migrirajući artritis
|
Reumatska vrućica
|
|
Nedavno cijepljenje ili korištenje krvnih preparata
|
Serumska bolest
|
|
Lezije kože, bol u trbuhu, respiratorni simptomi i lezije sluznice
|
Sistemski vaskulitis
|
|
Uretritis
|
Reaktivni artritis ili diseminirana gonokokna infekcija
|
|
Nalaz na šakamavidi tablicu)
|
|
Asimetrična zahvaćenost PIP i DIP zglobova s difuznim oticanjem prstiju (dactilitis) i / ili promjenama noktiju
|
Psorijatični artritis
|
|
Tofi uz asimetrično zahvaćanje zglobova šake neovisno o etaži
|
Kronični giht
|
|
Koštana zadebljanja PIP (Bouchardovi čvorovi) ili DIP (Heberdenovi čvorići) zglobova
Zahvaćenost prvog karpometakarpalnog( CMC) zgloba
|
Osteoartritis
|
|
Raynaudov fenomen
|
Sistemska skleroza, SLE ili miješana bolest vezivnog tkiva
|
|
Ljuskasti osip, često sa stvaranjem plakova na ekstenzornim stranama MCP i PIP zglobova( Gotronove papule)
|
Dermatomiozitis
|
|
Laksitet tetiva više prstiju koji može dovesti do nastanka deformacija prstiju( Jaccoudova artropatija)
|
SLE
|
|
Simetrična zahvaćenost PIP i MCP zglobova, osobito s deformacijama u obliku labuđeg vrata i rupice za dugme
|
Reumatoidni artritis
|
|
Zadebljanje kože prstiju (sklerodaktilija) i fleksijske kontrakture
|
Sistemska skleroza
|
Nalaz na šakama u diferencijalnoj dijagnostici RA i osteoartritisa
|
Kriteriji 1.
|
RA
|
Osteoartritis:
|
|
CMC = carpometakarpalnil; DIP= distalni interfalangealni; MCP = metakarpofalangealni; PIP = proksimalni interfalangealni.
|
|
Prilagođeno iz Bilka PJ: Fizikalni pregled pacijenta s artritisom. Bulletin on the Rheumatic Diseases 20:596–599, 1970.
|
|
Oticanje zglobova
|
Često
Sinovijalno, kapsularno, mekog tkiva
|
Rijetko
Moguće blago oticanje
|
|
Hipertrofija kosti
|
Samo u kasnim fazama
|
Učestalo, često s nepravilnim izdancima
|
|
Zahvaćenost DIP
|
Rijetko
|
Često
|
|
Zahvaćenost MCP
|
Često
|
Neuobičajeno
Moguće značajno zahvaćanje MCP zgloba kod hemokromatoze
|
|
Zahvaćenost PIP
|
Često
|
Često
|
|
Zahvaćanje ručnog zgloba
|
Često
|
Rijetko, međutim zahvaćanje prvog karpometakarpalnog zgloba( često) može biti interpretirano kao bol u ručnom zglobu
|
Dijagnostika
Sljedeća ispitivanja su od iznimne važnosti:
Artocenteza je obvezna u većine pacijenata s novonastalim izljevom kako bi se isključila infekcija ili pronašli kristali. Pregled sinovijalne tekućine uključuje ukupni broj leukocita s diferencijalnom slikom, bojenje po Gramu i kulturu te mikroskopsku analizu kristala pomoću polarizirajućeg svijetla. Nalaz kristala potvrđuje sumnju na artritis uzrokovan odlaganjem kristala, ali ne isključuje prateću infekciju. Neupalna sinovijalna tekućina( npr. ukupni broj leukocita < 1000/ul) primarno upućuje na osteoartritis ili traumu. Hemoragijska tekućine odgovara hemartozi. Ukupni broj leukocita u sinovijalnoj tekućini može biti vrlo visok( npr.> 50,000 / ul) kako u infektivnom artritisu, tako i u artritisu uzrokovanom odlaganjem kristala. Broj leukocita u sinovijalnoj tekućini u sistemskim upalnim bolestima koje uzrokuju poliartritis obično iznosi od 1,000 do 50,000 / ul.
Ukoliko se ne može postaviti specifična dijagnoza temeljem anamneze i fizikalnog pregleda, potrebna je dodatna obrada. Može se odrediti SE i C- reaktivni protein kako bi se utvrdilo dali je artritis upalni. Ubrzana SE i povišen C- reaktivni protein ukazuju na upalu, no nisu specifični, osobito u odraslih. Nalazi su specifičniji ukoliuko su vrijednosti visoke tijekom upalne egzacerbacije, a normalne između.
Nakon što je klinički postavljena sumnja na dijagnozu sistemske upalne bolesti, dodatna serološka ispitivanja antinukelarnih antitijela, dvostruke uzvojnice DNA, reumatoidnog faktora, anti-cikličkih citruliniranih peptid antitijela i antineutrofilnih citoplazmatskih antitijela (ANCA) mogu biti od pomoći u postavljanju dijagnoze. Specifični testovi trebaju biti ordinirani samo onda kada je potrebno potvrditi specifičnu dijagnozu, kao što je SLE, ANCA vaskulitis ili RA.
Ukoliko se radi o kroničnom artritisu, standardni radiogram se radi kako bi se otkrili znakovi oštećenja zglobova.
Ostala ispitivanja mogu biti potrebna za utvrđivanje specifičnih poremećaja. vidi tablicu i vidi tablicu).
Liječenje
Kad je to moguće, liječi se osnovni poremećaj. Sistemske upalne bolesti mogu zahtijevati imunosupresiju ili primjenu antibiotika, ovisno o dijagnozi. Artritis se uobičajeno liječi simptomatski primjenom NSAR. Neupalna se bol obično jednako dobro liječi paracetamolom, koji ima sigurniji profil. Imobilizacija zgloba udlagom ili zavojem nekada može smanjiti bolove. Primjena topline ili hladnoće može imati analgetsko djelovanje kod upalnih bolesti zglobova. Potrebno je stalno poticati fizičku aktivnost, budući da kronični poliartrtitis može dovesti do inaktiviteta te sekundarne mišićne atrofije.
Osnove u gerijatriji
Osteoartritis je daleko najčešći uzrok artritisa u starijih ljudi. RA najčešće počinje u dobi između 30 i 40 godina, ali u jedne trećine pacijenata razvija se nakon 60. godine. Kako tumori mogu uzrokovati artritis u sklopu paraneopastičnog sindroma, kod starijih odraslih osoba kod kojih se sumnja na novonastali napad RA, osobito ako je akutnog nastupa, predominantno zahvaća zglobove donjih ekstremiteta ili ukoliko postoji bolna osjetljivost kosti potrebno je razmotriti i postojanje tumora u podlozi. Također treba razmotriti reumatsku polimailgiju kod pacijenata > 50 koji imaju bolove i zakočenost u kuku i ramenom obruču, čak i ako imaju periferni poliartritis( najčešće šaka).
Ključne činjenice
-
Diferencijalna dijagnoza poliartralgije može se suziti tako što se odredi koji i koliko je zglobova zahvaćeno, da li je prisutna upala te dali je distribucija zahvaćenih zglobova simetrična i dali su istovremeno prisutni ekstraartikularni simtpomi i znakovi.
-
Kronični poliartritis je najčešće uzrokovan juvenilnim idiopatskim artritisom u djece, dok je kronična poliartralgija u odraslih najčešće uzrokovana osteoartritisom i RA.
-
Akutni poliartritis najčešće nastaje kao posljedica infekcije, gihta ili egzacerbacije sistemske upalne bolesti.
-
Artrocenteza je obvezna u većini slučajeva novonastalog izljeva kako bi se isključila infekcija, artritis uzrokovan odlaganjem kristala, a od pomoći je i pri razlikovanju upalnih od neupalnih procesa.