Seboroični dermatitis (SD) je upala dijelova kože koji sadrže mnoštvo žlijezda lojnica (lice, vlasište, gornji dio trupa). Uzrok je nepoznat, no određenu ulogu ima Malassezia, normalni mikroorganizam kože. SD se s povećanom učestalošću pojavljuje u bolesnika s HIV–om i u onih s nekim neurološkim bolestima. Seboroični dermatitis (SD) se prezentira povremenim svrbežom, peruti i masno žutim ljuskanjem na licu i vlasištu. Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom. Liječi se katranskim ili drugim medicinskim šamponima i lokalnom primjenom kortikosteroida i antimikotičkih sredstava.

(Vidi također Definicija dermatitisa.)

Usprkos imenu, sastav i izlučivanje sebuma su obično normalni. Patogeneza SD nije jasna, ali je njegova aktivnost povezana s brojem Malassezia kvasnica na koži. Seboreični dermatitis se najčešće javlja kod dojenčadi, obično unutar prva 3 mjeseca života, te u dobi od 30 do 70 god. Čini se kako na incidenciju i težinu bolesti utječu genski čimbenici, emocionalni ili tjelesni stres i klima (obično se pogoršava tijekom hladnog vremena). SD može prethoditi psorijazi ili biti s njom povezan (seborijaza). SD može biti češća i teža kod bolesnika s neurološkim poremećajima (osobito Parkinsonove bolesti) ili HIV / AIDS-a. Vrlo rijetko, dermatitis postaje generaliziran.

Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom. Seboroični dermatitis može se povremeno teško razlikovati od drugih bolesti, uključujući psorijazu, atopijski dermatitis ili kontaktni dermatitis, tineu, i rosaceu.

U odraslih se svakodnevno ili svaki drugi dan sve dok se perut ne stavi pod kontrolu, a potom 2×/tj. treba rabiti cink pirition, selenijev sulfid, sumpor i acetilsalicilna kiselina, ketokonazol (1% ili 2%) ili katranski šampon (dostupan OTC). U vlasište ili druga dlakava područja može se 2×/dan utrljavati kortikosteroidni losion (npr. 0,01% otopina fluocinolon acetonida, 0,025% otopina triamcinolon acetonida) sve dok se ljuskanje i crvenilo ne stave pod nadzor.

Za SD retroaurikularnih područja, nazolabijalnih brazdi, očnih kapaka i korijena nosa, utrljava se 1 do 2,5% hidrokortizon krema 2 ili 3 puta dnevno, uz smanjivanje do jednom dnevno kad je SD pod kontrolom; hidrokortizon krema je najsigurniji kortikosteroid za lice, jer fluorirani kortikosteroidi mogu izazvati neželjene učinke (npr. teleangiektazije, atrofiju, perioralni dermatitis). U nekih bolesnika 2%–tna ketokonazolska krema ili drugi imidazoli za lokalnu primjenu nanošeni 2×/dan tijekom 1–2 tj. izazivaju remisiju koja traje mjesecima. Imidazoli ili hidrokortizon se mogu koristiti kao prva linija terapije; ako je potrebno, mogu se koristiti istovremeno. Inhibitori kalcineurina (pimecrolimus i takrolimus) su također učinkoviti osobito kada je potrebno dugoročno korištenje. Kod seboreje ruba kapaka, nanosi se dječji šampon razrijeđen s vodom u omjeru 1:9, pomoću vatenog štapića.

U dojenčadi, dječji šampon se koristi svakodnevno, a 1-2,5% hidrokortizon krema ili fluocinolon 0,01% ulje se može koristiti jednom ili dva puta dnevno za crvenilo i ljuskanje na glavi ili licu. Lokalni antifungalni preparati kao što su ketokonazol 2% krema ili ekonazol 1% krema također mogu biti korisni u teškim slučajevima. Kod debelih naslaga na vlasištu malog djeteta, prije spavanja se nanosi 2%– tna salicilna kiselina u maslinovom ulju ili kortikosteroidni gel, i utrlja četkicom za zube. Vlasište se svakodnevno pere šamponom sve dok naslaga ne nestane.