Kronični infektivni artritis

Autor: Steven Schmitt, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Marija Rogoznica, dr. med.

Bolest se razvija tjednima, a uzročnici su mikobakterije, gljive ili drugi niskopotentni mikroorganizmi.

Kronični oblik se javlja u 5% infektivnih artritisa. Može se javiti u zdravih, no bolesnici sa slijedećima stanjima su pod povećanim rizikom

Mogući uzročnici su Mycobacterium tuberculosis, M. marinum, M. kansasii, Candida sp, Coccidioides immitis, Histoplasma capsulatum, Cryptococcus neoformans, Blastomyces dermatitidis, Sporothrix schenckii, Aspergillus fumigatus, Actinomyces israelii, i Brucella sp.

Artritis u sklopu Lymske bolesti je obično akutan, ali zna biti kroničan i povratan.

Neobični oportunistički mikroorganizmi se mogu naći u bolesnika s hematološkim tumorima, HIV infekcijom ili kod primjene imunosupresiva. Dugotrajnost i refraktornost na konvecionalne antibiotike sugerira na mikobakterijsku ili gljivičnu etiologiju.

U kroničnom infektivnom artritisu, sinovija buja i nagriza zglobnu hrskavicu i subhondralnu kost. Početak je podmukao, s postupnim naticanjem, neznatnim crvenilom i toplinom te dubokim bolovima koji budu blagog intenziteta. Obično je zahvaćen samo jedan zglob.

Takvim bolesnicima treba uz rutinske pretrage tražiti i kulture sinovije ili zglobnog izljeva na gljive i mikobakterije. Molekularne tehnike mogu biti korisne, posebno za detekciju mikobakterija.

RTG znakovi kroničnog septičkog artritisa se razlikuju od akutnog po duljem očuvanju zglobnog prostora i pojavi rubnih erozija uz sklerozu kosti.

Mikobakterijske i gljivične infekcije zahtijevaju produljeno liječenje, obično s više lijekova, ovisno o antibiogramu.