Kronični infektivni artritis

Autor: Steven Schmitt, MD
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Srđan Novak, dr. med.
Prijevod: Karla Vurić, dr. med.

Bolest se razvija tjednima, a uzročnici su mikobakterije, gljive ili drugi niskopotentni mikroorganizmi.

Kronični oblik se javlja u 5 % infektivnih artritisa. Može se javiti u zdravih, no bolesnici sa slijedećima stanjima su pod povećanim rizikom

Uzročnici kroničnog infektivnog artritisa mogu biti: Mycobacterium tuberculosis, M. marinum, M. kansasii, Candida species, Coccidioides immitis, Histoplasma capsulatum, Cryptococcus neoformans, Blastomyces dermatitidis, Sporothrix schenckii, Aspergillus fumigatus, Actinomyces israelii i Brucella species.

Artritis u sklopu Lymske bolesti je obično akutan, ali zna biti kroničan i rekurentan.

Neobični oportunistički mikroorganizmi se mogu naći u bolesnika s hematološkim tumorima, HIV infekcijom ili kod primjene imunosupresiva. Dugotrajnost i refraktornost na konvencionalne antibiotike sugerira na mikobakterijsku ili gljivičnu etiologiju.

U kroničnom infektivnom artritisu, sinovija buja i nagriza zglobnu hrskavicu i subhondralnu kost. Početak je podmukao, s postupnim naticanjem, neznatnim crvenilom i toplinom te dubokim bolovima koji budu blagog intenziteta. Obično je zahvaćen samo jedan zglob.

Takvim bolesnicima treba uz rutinske pretrage tražiti i kulture sinovije ili zglobnog izljeva na gljive i mikobakterije. Molekularne tehnike mogu biti korisne, posebno za detekciju mikobakterija.

RTG znakovi kroničnog septičkog artritisa se razlikuju od akutnog po duljem očuvanju zglobnog prostora i pojavi rubnih erozija uz sklerozu kosti.

Mikobakterijske i gljivične infekcije zahtijevaju produljeno liječenje, obično s više lijekova, ovisno o antibiogramu.