Akutni transverzalni mijelitis je akutna upala sive i bijele tvari u jednom ili više susjednih segmenata kralježnične moždine, obično torakalnih. Uzroci su multipla skleroza, optički neuromijelitis, infekcije, autoimuna ili postinfektivna upala, vaskulitis i određeni lijekovi. Simptomi su obostrani motorički ispadi, poremećaji osjeta i deficiti sfinktera ispod razine lezije. Dijagnosticira se obično MR-om, analizom likvora i krvnim pretragama. U ranom stadiju mogu pomoći intravenski kortikosteroidi i plazmafereza. U suprotnom, provodi se suportivno i simptomatsko liječenje.
(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine.)
Akutni transverzalni mijelitis se najčešće javlja uslijed multiple skleroze, ali može se pojaviti u bolesnika s vaskulitisom, SLE, antifosfolipidnim sindromom, drugim autoimunim bolestima, mikoplazmatskim infekcijama, Lyme-ovom bolesti, sifilisom, TBC ili virusnim meningoencefalitisom te u bolesnika koji uzimaju amfetamine, IV heroin, antiparazitarne ili antigljivične lijekove. Transverzalni mijelitis događa se s optičkim neuritisom kod optičkog neuromijelitisa (Devic-ova bolest), bolešću koja je ranije razmatrana kao varijanta multiple skleroze, a sada se razmatra kao zasebna bolest.
Mehanizam nastanka transverzalnog mijelitisa često je nepoznat, a neki slučajevi javljaju se nakon virusne infekcije ili cijepljenja, sugerirajući autoimunu reakciju. Upala teži difuznom zahvaćanju kralježnične moždine na jednoj ili više razina, utječući na sve funkcije kralježnične moždine.
Simptomi i znakovi
Može se javiti bol u vratu, leđima ili glavi. Stezanje poput obruča oko prsnog koša ili abdomena, slabost, trnci, utrnutost stopala i nogu te otežano mokrenje razviju se tijekom nekoliko sati ili dana. Deficiti mogu napredovati kroz nekoliko narednih dana do potpune transverzalne osjetno–motoričke mijelopatije uzrokujući paraplegiju, gubitak osjeta ispod razine lezije, urinarnu retenciju i fekalnu inkontinenciju. Ponekad su osjet pozicije i vibracije pošteđeni, barem na početku.
Sindrom se povremeno ponovo javlja u bolesnika s multiplom sklerozom, SLE ili antifosfolipidnim sindromom.
Dijagnoza
Na dijagnozu akutnog transverzalnog mijelitisa upućuje pojava osjetno-motoričke mijelopatije sa segmentalnim ispadima. Guillain–Barréov sindrom se može razlikovati jer on ne ostaje lokaliziran na određenom segmentu moždine.
Dijagnoza se postavlja MR-om i analizom likvora. MR tipično pokazuje oteklinu kralježnične moždine kod transverzalnog mijelitisa i može pomoći pri isključenju drugih lječivih uzroka disfunkcije kralježnične moždine (npr. kompresija kralježnične moždine). Likvor najčešće sadrži monocite, blago povišene proteine te povišen IgG indeks (normala, ≤0,85).
Test na marker za optički neuromijelitis IgG (NMO-IgG) - autoantitijelo koja cilja vodeni proteinski kanal astrocita aquaporin-4 vrlo je specifično i pomaže razlikovati optički neuromijelitis od multiple skleroze.
Pretrage za lječive uzroke trebale bi uključivati RTG prsišta; PPD; serološke testove na mikoplazme, Lyme-sku bolest, i HIV; ESR; antinuklearna antitijela; kao i u likvoru i krvi testove za spolne bolest (VDRL). Anamneza može sugerirati zlouporabu droga/lijekova kao uzrok.
Diferencijalna dijagnoza akutnog transverzalnog mijelitisa uključuje i druge transverzalne mijelopatije zbog nutritivnih nedostataka (npr. nedostatak vitamina B12, folata, cinka ili bakra), vaskularnu insuficijenciju i intraspinalne tumore.
Radi se i MR mozga; multipla skleroza se razvija u 50% bolesnika koji imaju više periventrikularnih T2 "svijetlih" lezija i u 5% onih koji ih nemaju.
Prognoza
Općenito, što je napredovanje brže, prognoza je lošija. Bol sugerira intenzivniju upalu. Otprilike 1/3 bolesnika se oporavi, kod 1/3 zaostaje određena mišićna slabost i nagon za žurno mokrenje, a 1/3 bolesnika je ograničena na krevet i inkontinentna.
Konačno, u oko 10 do 20% pacijenata kod kojih je uzrok u početku bio nepoznat, razvija se multipla skleroza.
Liječenje
-
Liječenje uzroka
-
Ponekad kortikosteroidi
Liječenje akutnog transverzalnog mijelitisa je usmjereno na uzrok ili pridruženi poremećaj, dok je u protivnom suportivno.
U idiopatskim slučajevima, često se daju visoke doze kortikosteroida s plazmaferezom nakon njih, jer uzrok može biti autoimunosni. Učinkovitost takvog režima je nesigurna.
Ključne točke
-
Autoimune i demijelinizacijske bolesti, infekcije i lijekovi mogu izazvati upalu tkiva u segmentima kralježnične moždine, uzrokujući transverzalni mijelitis koji može napredovati do kompletne transverzalne senzomotoričke mijelopatije.
-
Učinite MR kralježnične moždine, analizu likvora, testiranje na optički neuromijelitis IgG i na druge lječive uzroke (npr, infekcije).
-
Liječite uzrok ako je identificiran, a ako uzrok nije dokazan, razmislite o primjeni kortikosteroida i plazmaferezi.