Simptomatski difuzni spazam jednjaka je dio spektra poremećaja motiliteta kojeg karakteriziraju različite nepropulzivne kontrakcije i hiperdinamične kontrakcije, koje su ponekad povezane s povišenim tlakom donjeg jednjačkog sfinktera. Simptomi su bol u prsima i ponekad disfagija. Dijagnoza se postavlja gutljajem barijeve kaše ili manometrijom. Liječenje je teško, ali uključuje nitrate, blokatore kalcijevih kanala, injekciju botulinum toksina, kiruršku ili endoskopsku miotomiju te antirefluksnu terapiju.

(Vidi također Pregled bolesti jednjaka i poremećaja gutanja.)

Abnormalnosti u motilitetu jednjaka slabo koreliraju sa simptomima pacijenta; slični poremećaji mogu uzrokovati različite ili nikakve simptome kod različitih ljudi. Štoviše, niti simptomi niti abnormalne kontrakcije nisu definitivno u vezi s patohistološkim poremećajima jednjaka.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi difuznog spazma jednjaka

Ponekad je difuzni spazam jednjaka asimptomatski i otkriva se slučajno.

Kada je simptomatski, difuzni ezofagealni spazam tipično uzrokuje bol ispod prsne kosti sa disfagijom za tekućine i krutu hranu. Vrlo hladne ili tople tekućine mogu pogoršati bol. Tijekom mnogo godina, ovaj poremećaj rijetko evoluira u ahalaziju (s oštećenom ezofagealnom peristaltikom i izostankom relaksacije donjeg sfinktera jednjaka tokom gutanja).

Ezofagealni spazmi mogu također prouzročiti oštru bol, bez disfagije. Ta se bol često opisuje kao stezajuća bol retrosternalno, a može se javiti u vezi s naporom. Takva bol može biti slična angini pektoris, a pacijenti se često javljaju hitnoj službi zabrinuti da imaju srčani udar.

Dijagnoza

Dijagnoza difuznog spazma jednjaka

• isključena koronarna ishemija

• gutljaj barijeve kaše

• manometrija jednjaka

Alternativne dijagnoze uključuju koronarnu ishemiju, koja uvijek mora biti isključena odgovarajućim testiranjem (npr. EKG, srčani biljezi, stres testiranje-vidjeti Dijagnoza akutnog koronarnog sindroma). Definitivna potvrda da je jednjak uzrok simptoma je teška.

Gutanje barijeve kaše može pokazati slabu progresiju bolusa i poremećene, istovremene kontrakcije ili tercijarne kontrakcije. Jaki spazmi mogu se radiološki zamijeniti s divertikulima, ali variraju u veličini i položaju. Obično se gutanje barija provodi prije manometrije jer se može koristiti za pronalaženje drugih uzroka simptoma i manje je invazivno.

Ezofagealna manometrija pruža najspecifičniji opis spazma. Najmanje 20% testa gutanja barijeve kaše mora imati kratku distalnu latenciju (<4,5 sekundi), kako bi se zadovoljili manometrijski kriteriji za difuzni spazam jednjaka. Međutim, kontrakcije se ne moraju javiti za vrijeme izvođenja testa.

Scintigrafija jednjaka i provokacijski testovi lijekovima (npr. edrofonijev klorid 10 mg IV) nisu se pokazali od pomoći.

Liječenje

Liječenje difuznog spazma jednjaka

• Blokatori kalcijevih kanala

• Ubrizgavanje botulinum toksina

• Ponekad kirurška ili endoskopska miotomija

Ezofagealni spazmi se obično teško liječe, a nedostaju i kontrolirane studije o liječenju. Antikolinergici, triciklički antidepresivi, nitroglicerin i dugodjelujući nitrati imaju ograničen uspjeh. Blokatori kalcijevih kanala koji se daju oralno (npr. verapamil 80 mg 3 puta na dan, nifedipin 10 mg 3 puta na dan) mogu biti korisni.

Rijetko se provodi proba ubrizgavanja botulinum toksina tipa A u jednjak i/ili donji ezofagealni sfinkter.

Obično je farmakoterapija dovoljna, premda se u tvrdokornim slučajevima može primijeniti kirurška ili endoskopska miotomija čitavom dužinom jednjaka.