Skleritis je teška, destruktivna upala dubokih dijelova episklere i bjeloočnice koja ugrožava vid. Simptomi uključuju umjerenu do jaku bol, hiperemiju očne jabučice, suzenje i fotofobiju. Dijagnoza se postavlja klinički. Liječi se sistemskom primjenom kortikosteroida uz moguću primjenu imunosupresivne terapije.

Scleritisa je najčešća kod žena u dobi od 30 do 50 godina, a mnoge imaju bolesti vezivnog tkiva, poput reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa eritematodesa, poliarteritis nodosa, granulomatoze s poliangiitisom (ranije nazvanom Wegenerova granulomatoza), ili ponavljajuće polihondritise. Rijetki su slučajevi infektivnog podrijetla. Oko polovica slučajeva skleritisa nepoznate su etiologije. Skleritis najčešće zahvaća prednji segment i pojavljuje se u 3 oblika—difuznom, nodularnom i nekrotizirajućem.

(Pogledajte također Pregled Poremećaji Spojnice i Bjeloočnice.)

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi SklertisaNodularni Skleritis

Nodularni scleritis karakterizira hiperemična, bolna, edematozna i podignuta kvržica.

© Springer Science+Business Media

Scleritis uzrokuje bol (često opisana kao duboka, tupa bol) dovoljno jaka da ometa san i apetit. Mogu se pojaviti fotofobija i suzenje. Hiperemična područja se razvijaju duboko ispod bulbarne spojnice i više su ljubičaste nego one kod episkleritisa ili konjunktivitisa. Palpebralna spojnica urednog je izgleda. Upala može biti žarišnog karaktera (obično jedan kvadrant očne jabučice) ili može biti zahvaćena čitava očna jabučica. Uglavnom se pojavljuje u dva oblika: hiperemični, edematozni, uzdignuti čvorići (nodularni skleritis) ili avaskularno područje (nekrotizirajući skleritis). Stražnji skleritis rjeđi je i uglavnom oko nije crveno. Međutim vid može biti mutan i vidna oštrina smanjena.

Skleritis (Nekrotizirajući)

Nekrotizirajući skleritis karakterizira ulcerozacija spojnice s nekrozom sklere. Plavkasto-sivo područje je žilnica, vidljivo gdje je došlo do teškog gubitka sklere. Manje, bijelo, trokutasto područje je avaskularno područje koje se nije prorijedilo.

© Springer Science+Business Media

U teškim slučajevima nekrotizirajućeg skleritisa može doći do perforacije očne jabučice i gubitka oka. Kod 20% bolesnika s difuznim ili nodularnim skleritisom i 50% bolesnika s nekrotizirajućim skleritisom pojavulje se bolest vezivnog tkiva. Nekrotizirajući skleritis kod bolesnika s bolešću vezivnog tkiva ukazuje na sistemski vaskulitis.

Dijagnoza

Dijagnoza skleritisa

• Klinička procjena

Dijagnoza skleritisa postavlja se klinički i pregledom na biomikroskopu. Za potvrdu infektivnog skleritisa potrebno je učiniti bris ili rijetko biopsiju. Kod stražnjeg skleritisa može biti indciran CT ili ultrazvuk.

Prognoza

Prognoza za skleritis

Značajno smanjenje vidne oštrine zabilježeno je kod 14% bolesnika sa skleritisom u prvoj godini te kod njih 30% u tri godine. Stopa smrtnosti kod bolesnika s nekrotizirajućim skleritisom i sistemskim vaskulitisom iznosi i do 50 % u 10 godina (uglavnom zbog infarkta miokarda).

Liječenje

Liječenje skleritisa

• Sistemski kortikosteroidi

Kod blagih slučajeva skleritisa, rijetko su dovoljni NSAIL. Liječenje uglavnom počinje primjenom sistemskih kortikosteroida (npr prednizon 1 do 2 mg/kg oralno 1x/dan tijekom 7 dana, uz postepeno smanjivanje do 10tog dana). U slučaju recidiva, u obzir dolazi produljenje doze oralnog kortikosteroida, također počevši od prednizona 1 do 2 mg/kg/dan ili primjena pulsne intravenske terapije kortikosteroidima, kao što je metilprednizolon 1000 mg/dan IV tijekom 3 dana. Ukoliko ne dođe do pozitivnog odgovora na sistemsku kortikosteroidnu terapiju ili se razvije intolerancija kao i u slučaju nekrotizirajućeg skleritisa i bolesti vezivnog tkiva, indicirana je sistemska imunosupresija ciklofosfamidom, metotreksatom, mikofenolat mofetiolm ili biološkom terapijom (rituksimab, adalimumab) uz prethodnu konzultaciju reumatologa. U slučaju prijeteće perforacije može biti indicirano presađivanje tkiva bjeloočnice.

Ključne poruke

• Skleritis je teška, destruktivna upala koja ugrožava vid.

• Simptomi uključuju duboku, tupu bol, fotofobiju i suzenje te žarišno ili difuzno crvenilo oka.

• Dijagnoza se postavlja klinički i pregledom na biomikroskopu.

• Većina bolesnika zahtijeva primjenu sistemskih kortikosteroida i/ili sistemsku imunosupresivnu terapiju, propisanu u dogovoru s reumatologom.

• U slučaju prijeteće perforacije može biti indicirano presađivanje tkiva bjeloočnice.