Zlouporabe opojnih tvari među adolescentima se kreće u rasponu od povremenog izoliranog korištenja do teških poremećaja uzrokovanih korištenjem opojnih tvari. Posljedice se kreću od minimalnih, preko malih, do opasnih po život, ovisno o tvari te okolnostima i učestalosti korištenja. Međutim, čak i povremena primjena može povećati rizik od teških posljedica kod adolescenata, uključujući predoziranja, nesreće s motornim vozilima, nasilno ponašanje, te posljedice seksualnog kontakta (npr, trudnoća, spolno prenosive bolesti).
(Također pogledati pregled smetnji povezanih sa korištenje opojnih tvari)
Djeca i adolescenti rabe droge iz različitih razloga:
-
za dijeljenje društvenog iskustva ili zbog osjećaja pripadnosti nekoj društvenoj skupini
-
za oslobađanje od stresa
-
zbog novih doživljaja i preuzimanja rizika
-
za ublažavanje simptoma poremećaja mentalnog zdravlja (npr depresije, anksioznosti)
Dodatni čimbenici rizika uključuju lošu samokontrolu, nedostatak roditeljskog nadzora, te razne psihičke poremećaje (npr, poremećaj pažnje uzrokovan hiperaktivnošću i depresija). Moćan utjecaj predstavljaju stavovi roditelja i primjere koji oni sami pružaju o korištenju alkohola, duhana, lijekova na recept i drugih tvari.
Prema nacionalnim anketama u SAD-u, udio maturanata koji do tada nisu koristili opojne tvari je u stalnom porastu u proteklih 40 godina. Međutim, u isto vrijeme, širok raspon jačih i opasniijih proizvoda je postao dostupan (primjerice opiodni lijekovi na recept, čist tetrahidrokanabinol [THC], sintetski kanabinoidi, fentanil). Ovi proizvodi stavljaju adolescenate koji započnu sa zlouporabom opojnih tvari u veću opasnost od razvoja akutnih i dugoročnih posljedica.
Specifične tvari
Alkohol
Upotreba alkohola je uobičajena te je to tvar koju najčešće koriste adolescenti. Do kraja srednje škole, više od 70% adolescenata u SAD-u su pokušali alkohol,a gotovo polovica ga trenutno konzumira (konzumacija alkohola u posljednjih mjesec dana). Teška konzumacija alkohola je također česta i adolescenati koji konzumiraju alkohol mogu biti izloženi značajnim toksičnim učincima alkohola. Gotovo 90% svih alkohola konzumiraju adolescenata javlja tijekom epizoda ekstremnog opijanja (tzv. binge drinking), izlažući ih riziku od nezgoda, ozljeda i neželjene seksualne aktivnosti te drugih loših psoljedica.
Društvo i mediji često prikazuju ispijanje alkohola kao prihvatljivo ili čak pomodno. Unatoč tim utjecajima, utjecaj roditelja može ovdje činiti razliku postavljanjem jasnih očekivanja od njihovih adolescenta vezano za piće, dosljednim postavljanjem granica te nadzorom. S druge strane, mladi čiji članovi obitelji pretjerano piju mogu misliti kako je takvo ponašanje prihvatljivo. Neki adolescenti, koji konzumiraju alkohol, kasnije razviju poremećaje vezane uz upotrebu alkohola. Poznati čimbenici rizika za razvoj poremećaja uključuju rani početak konzumiranja alkohola te genetiku. Adolescenti koji imaju člana obitelji s poremećajem vezanih uz upotrebu alkohola moraju biti svjesni vlastitog povećanog rizika od razvoja istog.
Duhan
Učestalost korištenja duhana među adolescentima je dramatično pala 1990-ih i 2000-ih, ali trenutno stagnira. Američki Centar za kontrolu i prevenciju (CDC) je izvjestio kako je u 2015. godini, oko 11% učenika srednjih škola izjavilo kako trenutno puše cigarete (pušenje cigarete u prethodnih 30 dana), za razliku od 27,5% u 1991; samo oko 2% puši svaki dan. Međutim, većina odraslih osoba koje puše cigarete počinju pušiti tijekom adolescencije. Ako adolescenti ne probaju cigarete prije 19. godine, vrlo je malo vjerojatno da će postati pušači kao odrasli. S pušenjem cigareta eksperimentiraju već djeca u dobi od 10 godina (1).
Najveći faktori rizika za početak pušenja adolescenata su roditelji koji puše (najveći prediktivni faktor) ili vršnjaci i uzori (npr slavne osobe) koji puše. Ostali faktori rizika uključuju:
-
loša izvedba u školi
-
visokorizično ponašanje (npr prekomjerne dijete, posebno među djevojkama; fizički sukobi i vožnje u pijanom stanju, posebno kod dječaka; te korištenje alkohola ili drugih droga)
-
loše sposobnosti rješavanja problema
-
dostupnost cigareta
-
slabo samopoštovanje
Adolescenti mogu također koristiti duhan u drugim oblicima. Oko 3,3% ljudi starijih od 18 godina i oko 7,3% srednjoškolaca koristiti bezdimni duhan; ta stopa je ostala relativno konstantna od 1999. godine. Bezdimni duhan se može žvakati (duhan za žvakanje), smještati između donje usne i desni (duhan za umakanje), ili udahnuti u nos (burmut). Pušenje isključivo lule je u SAD–u relativno rijetko (<1% osoba ≥12 god.), premda se od 1999. godine povećalo među učenicima srednjih škola i studentima. Postotak ljudi starijih od 12 godina koji puše cigare je u padu.
Elektronske cigarete (E-cigarete, e-cigs, vapes) su postale sve popularnije među mladima u proteklih nekoliko godina, osobito među adolescentima srednjeg i gornjeg socioekonomskog statusa. Trenutno korištenje e-cigarete među učenicima srednjih škola u Americi se prema CDC-u značajno povećao s 4,5% u 2013. na 13,4% u 2014. godini te 24,1% u 2015. godini. Oko 45% srednjoškolaca su pokušali e-cigarete. Elektronske cigarete ne sadrže duhan, već toplina otapa nikotin u paru koja se može udahnuti. Budući da ne postoje produkti izgaranja duhana, ti proizvodi ne uzrokuju većinu nepovoljnih zdravstvenih posljedica pušenja. Međutim, nikotin je vrlo adiktivan, a toksični učinci nikotin su mogući. E-cigarete su sve češće početni oblik izloženosti nikotinu za adolescente, ali je njihov učinak na stopu pušenja kod odraslih nejasan. Postoji niz drugih sastojaka u e-cigaretama, od kojih neki mogu biti otrovni. Dugoročni rizici e-cigarete su nepoznati (1).
Roditelji mogu spriječiti svoje adolescente u pušenju i korištenju bezdimnih duhanskih proizvoda predstavljanjem pozitivnih uzora (tako što ne puše ili žvaču duhan), otvorenim raspravljem o opasnostima koje duhan predstavlja, te poticanjem adolescenata koji su već počeli pušiti ili žvakati duhan da prestanu, uključujući pudopiranje u traženju medicinske pomoći ako je potrebno ( vidi: Prestanak pušenja).
Ostale tvari
Korištenje drugih opojnih tvari među adolescentima i dalje ostaje ozbiljan problem. Studija : "Nadziranje rizičnog ponašanja mladih"survey, kojom svake godine američki CDC ispituje srednjoškolce, je pokazala kako je u 2015. godini prevalencija aktivnog korištenja marihuane među srednjoškolcima iznosila 21,7% (što je ispod vrha stopa od 25,3% u 1995. godini), dok je oko 39% izjavilo da su jednom ili više puta koristili marihuanu u svom životu. U 2010. godini, stopa aktivne uporabe marihuane je po prvi put nadmašila stopu trenutne uporabe duhana.
U istom istraživanju, slijedeći postotci srednjoškolaca su iskazili kako su koristili nedopuštene tvari jednom ili više puta u životu:
-
lijekovi na recept (bez recepta): 16,8%
-
inhalacijske tvari (Npr, ljepilo, aerosoli): 7,0%
-
halucinogeni (Primjerice, LSD, PCP, meskalin, gljive): 6,4%
-
kokain: 5,2%
-
anabolički steroidi (oralno ili ubrizgavanjem): 3,5%
-
methamphetamines (koji se ne prepisuju): 3,0%
-
heroin: 2.1%
Lijekovi na recept koji se posebno često zloupotrebljavali su bili opioidni analgetici (npr, oksikodon), stimulansi (npr lijekovi za ADHD kao što su metilfenidat ili dekstroamfetamin) i sedativi (npr benzodiazepini).
U SAD-u u istraživanju među populacije cijele nacije je utvrđeno kako je 1,5% studenata koristilo iglu za uvođenje bilo koje ilegalne droge u svoje tijelo jednom ili više puta tijekom svog života (1).
Specifične tvari
-
1. Kann L, McManus T, Harris WA, et alKann L, McManus T, Harris WA, et al: Opasnost za mlade Ponašanje Surveillance-SAD, 2015. MMWR Surveill Summ65 (br SS-6.): 1-174, 2016. doi: 10.15585/mmwr.ss6708a1.
Dijagnoza
Ponašanja koja bi trebala potaknuti roditeljsku zabrinutost za moguću zlouporabu opojnih sredstava uključuju:
-
pronalaženje droge ili pribora za drogiranje
-
nepredvidivo ponašanje
-
depresija ili promjene raspoloženja
-
promjena prijatelja
-
lošiji uspjeh u školi
-
gubitak interesa za hobije
Probir adolescenata za zlouporabu droga
Kliničari trebaju provjeriti upotrebljavaju li adolescenti duhan, alkohol i druge droge tijekom svakog rutinskog zdravstvenog pregleda; također bi trebali savjetovati adolescente i roditelje o sigurnom korištenju, kao i o nadziranju korištenja lijekova na recept i bez recepta.
Postoji veliki broj različitih alata probira. Neki su kratki i mogu se primjeniti usmeno; oni mogu biti korisni za identifikaciju ugroženih adolescenata koji bi mogli imati koristi od detaljnije istrage. Ostali alati su opsežniji papirnati ili digitalni upitnici koji pružaju dodatne informacije, ali zahtijevaju više vremena kada ih kliničari primjenjuju. Iako je većina trenutno postojećih sredstava probira jednostavna, pacijentova pismenost može biti problem s sredstvom koje je potrebno samostalno ispuniti (primjerice, papirnati ili digitalni upitnik na kompjuteru).
Alkohol screening
Za probir uporabe alkohola, Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam SAD-a (NIAAA) je razvio guide vodič koji sugerira započinjanje probira s dva pitanja. Pitanja i tumačenje odgovora razlikuju se po dobi (vidi tablicu NIAA probir uporabe alkohola- Pitanja za djecu i mladež).
NIAA probir uporabe alkohola- Pitanja za djecu i mladež
DOBNA SKUPINA*
|
1. Pitanje
|
2. Pitanje
|
Tumačenje
|
Razine rizika prema dobi
|
*U dobnim skupinama se koristi razina škole jer se rizik povećava kod prelaska na višu razinu
|
NIAA = Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam.
|
Niži razredi osnovne škole (obično 9-11 god)
|
Imate li prijatelje koji su u posljednjih godinu dana pili bilo koje piće koje sadrži alkohol?
|
Jeste li, u posljednjih godinu dana, popili više od par gutljaja bilo kojeg pića koje sadrži alkohol?
|
Prijatelji: bilo kakvo pijenje povećava zabrinutost
Pacijent: bilo kakvo pijenje predstavlja visok rizik
|
≤ 11 god: bilo kakvo pijenje predstavlja visok rizik
|
Viši razredi osnovne škole (obično 11-14 god)
|
Imate li prijatelje koji su u posljednjih godinu dana pili bilo koje piće koje sadrži alkohol?
|
Koliko je bilo dana tijekom posljednje godine u kojima ste popili više od nekoliko gutljaja bilo kojeg pića koje sadrži alkohol?
|
Prijatelji: bilo kakvo pijenje povećava zabrinutost
Pacijent: bilo kakvo pijenje predstavlja srednji do visokog rizika, ovisno o dobi i broju dana
|
≤ 11 god: bilo kakvo pijenje predstavlja visok rizik
12-14 god: Umjeren rizik ako je riječ o 1 do 5 dana; Visok rizik ako je >5 dana
|
Srednja škola (obično 14-18 god)
|
Koliko je bilo dana tijekom posljednje godine u kojima ste popili više od nekoliko gutljaja bilo kojeg pića koje sadrži alkohol?
|
Ako vaši prijatelji piju, koliko pića oni obično popiju pića po prigodi?
|
Pacijent: nizak, umjeren ili najveći rizik, ovisno o dobi i broju dana
Prijatelji: opijanje (3 do 5 ili više pića) povećava zabrinutost
|
14-15 god: Umjeren rizik 1-5 dana; Visok rizik> 5 dana
16 god: Umjeren rizik 6-11 dana; Visok rizik> 11 dana
17 god: Umjereni rizik 6-24 dana; Visok rizik> 24 dana
18 god: Umjeren rizik 12-52 dana; Visok rizik> 52 dana
|
Za pacijente umjerenog i visokog rizika pitati o:
-
obrasci pijenja: uobičajena i maksimalna potrošnja
-
problemi uzrokovani ili rizici poduzeti zbog pijenja: izostanak iz škole, tučnjave, ozljede, automobilske nesreće
-
korištenje ostalih tvari: bilo koje druge stvari od kojih se može napušiti
NIAA vodič također pruža korisne strategije za rješavanje problema koji su otkriveni.
Opći probir na opojne tvari
CRAFFT upitnik je stariji, ovjeren alat probira, koji se naširoko koristi. Međutim, budući da je CRAFFT upitnik ne radi probir za uporabu duhana, ne pruža informacije o učestalosti korištenja, te ne radi razliku između uporabe droga i alkohola, više se ne koristi često te su razvijeni drugi alati probira.
"Kratki probir za duhan, alkohol i druge droge" (BSTAD) i "Probir do kratke intervencije" (S2BI) alati pokrivaju širok raspon tvari i daju kratke kliničke smjernice o tome kako reagirati na rezultate probira.
Testiranje na droge
Testiranje na droge može biti korisno, ali ima značajna ograničenja. Naime, kada roditelji traže test na droge, mogu stvoriti napetu atmosferu, što čini dobivanje točne povijesti zlouporabe droga i stvaranje terapijskog saveza s adolescentom teškim. Testovi probira su obično brzi kvalitativni imunološki testovi urina koji su povezani s određenim brojem lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Nadalje, testiranje ne može utvrditi učestalost i intenzitet uporabe tvari te se tako ne mogu razlikovati povremeni korisnici od onih s ozbiljnijim problemima. Kliničari moraju koristiti druge mjere (npr. temeljitu povijest, upitnike) kako bi utvrdili stupanj do kojeg je zlouporaba droga utjecala na život svakog pojedinačnog adolescenata.
Obzirom na ove probleme i ograničenja, često je korisno savjetovanje sa medicinskim stručnjakom za zlouporabu droga kako bi se utvrdilo je li testiranje na droge je opravdano u danoj situaciji. Međutim, odluka o neprovođenju testa na droge ne treba prerano ukinuti potrebu za procjenom mogućeg poremećaja ovisnosti ili poremećaja mentalnog zdravlja. Adolescente s nespecifičnim znakovima poremećaja ovisnosti ili poremećaja mentalnog zdravlja treba uputiti specijalisti za potpunu procjenu.
Liječenje
Tipično, adolescenti s umjerenom ili teškom ovisnošću se upućuju na daljnju procjenu i liječenje. Općenito, iste bihevoralne terapije koje se primjenjuju za odrasle osobe s poremećajima ovisnosti se mogu također koristiti i za adolescente. Međutim, ove terapije treba prilagoditi. Mladi ne treba liječiti u istim programima kao i odrasle; trebali bi dobiti usluge od adolescentnih programa i terapeuta s iskustvom u liječenju adolescenata s poremećajima ovisnosti.
Više informacija
-
Alcohol Screening and Brief Intervention of YouthVodič o Alkoholnom probiru i kratkoj intervenciji u mladih, Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam SAD-a (NIAAA)
-
Brief Screener for Tobacco, Alcohol, and other Drugs (BSTAD) toolKratki probir za duhan, alkohol i druge droge (BSTAD)
-
Screening to Brief Intervention (S2BI) toolProbir do kratke intervencije (S2BI)