Zlouporaba opojnih tvari među adolescentima se kreće u rasponu od povremenog izoliranog korištenja do teških poremećaja uzrokovanih korištenjem opojnih tvari. Trenutne i dugotrajne posljedice se kreću od minimalnih, preko malih, do opasnih po život, ovisno o tvari te okolnostima i učestalosti korištenja. Međutim, čak i povremena primjena može povećati rizik od teških posljedica kod adolescenata, uključujući predoziranja, nesreće s motornim vozilima, nasilnog ponašanja, te posljedica seksualnog kontakta (npr. neželjene trudnoće, spolno prenosivih bolesti). Upotreba supstanci također ometa razvoj mozga adolescenata na način ovisan o dozi. Redovita uporaba alkohola, kanabisa (marihuane), nikotina ili drugih droga tijekom adolescencije povezana je s višim stopama poremećaja mentalnog zdravlja, slabijim funkcioniranjem u odrasloj dobi i višim stopama ovisnosti.

(Također pogledaj Pregled smetnji povezanih s korištenjem opojnih tvari)

Djeca i adolescenti rabe droge iz različitih razloga:

• za dijeljenje društvenog iskustva ili zbog osjećaja pripadnosti nekoj društvenoj skupini

• za oslobađanje od stresa

• zbog novih doživljaja i preuzimanja rizika

• za ublažavanje simptoma poremećaja mentalnog zdravlja (npr. depresije, anksioznosti)

Dodatni čimbenici rizika uključuju lošu samokontrolu, nedostatak roditeljskog nadzora, te razne psihičke poremećaje (npr. poremećaj pažnje i hiperaktivnost, depresija). Moćan utjecaj predstavljaju stavovi roditelja i primjere koji oni sami pružaju o korištenju alkohola, duhana, lijekova na recept i drugih tvari.

Prema nacionalnim anketama u SAD-u, udio maturanata koji do tada nisu koristili opojne tvari je u stalnom porastu u proteklih 40 godina. Međutim, istodobno je postao dostupan širok raspon potentnijih, opasnih i proizvoda kod koji se lakše i brže razvija ovisnost (npr. opioidi na recept, visoko potentni proizvodi od kanabisa, fentanil, e-cigarete). Ovi proizvodi stavljaju adolescenate koji započnu sa zlouporabom opojnih tvari u veću opasnost od razvoja akutnih i dugoročnih posljedica.

COVID-19 pandemija imala je mješovit utjecaj na upotrebu droga kod adolescenata. Tijekom razdoblja ostanka kod kuće, stope inicijacije su se smanjile, ali su se stope intenzivnog korištenja povećale jer su neki adolescenti povećali upotrebu supstanci kao mehanizma za suočavanje sa stresom. Uporaba svih tvari, posebno inhalacijskih tvari, povećava rizik od infekcije, a također i rizik od teške bolesti. Stoga su intervencije koje smanjuju upotrebu tvari važan dio strategije za ublažavanje bolesti COVID-19.

Specifične tvari

Supstance koje adolescenti najviše koriste su alkohol, nikotin (u duhanu ili elektronskim cigaretama) i kanabis.

Alkohol

Upotreba alkohola je uobičajena te je to tvar koju adolescenti najčešće koriste. Istraživanje "Monitoring the Future Survey on Drug Use" izvijestilo je da je 2021. do 12. razreda 54% adolescenata probalo alkohol, a gotovo 26% se smatra trenutnim konzumentima (konzumirali su alkohol u posljednjih mjesec dana). (1). Teška konzumacija alkohola je također česta i adolescenati koji konzumiraju alkohol mogu biti izloženi značajnim toksičnim učincima alkohola. Gotovo 90% svih alkohola konzumiraju adolescenata javlja tijekom epizoda pretjeranog opijanja (engl. binge drinking), izlažući ih riziku od nezgoda, ozljeda i neželjene seksualne aktivnosti te drugih loših posljedica. "Binge" se definira kao obrazac konzumiranja alkohola koji podiže razinu alkohola u krvi na 80 mg/dL (17,37 mmol/L). Broj pića koja čine pretjerano opijanje ovisi o dobi i spolu i može iznositi samo 3 pića unutar 2 sata za mlađe adolescentice.

Društvo i mediji prikazuju piće kao prihvatljivo, moderno ili čak kao zdrav mehanizam za upravljanje stresom, tugom ili problemima mentalnog zdravlja. Unatoč tim utjecajima, utjecaj roditelja može ovdje činiti razliku postavljanjem jasnih očekivanja od njihovih adolescenata vezano za piće, dosljednim postavljanjem granica te nadzorom. S druge strane, mladi čiji članovi obitelji pretjerano piju mogu misliti kako je takvo ponašanje prihvatljivo. Neki adolescenti, koji konzumiraju alkohol, kasnije razviju poremećaje vezane uz upotrebu alkohola. Poznati čimbenici rizika za razvoj poremećaja uključuju rani početak konzumiranja alkohola te genetiku. Adolescenti koji imaju člana obitelji s poremećajem vezanih uz upotrebu alkohola moraju biti svjesni vlastitog povećanog rizika od razvoja istog.

Duhan

Većina odraslih osoba koje puše cigarete počela je pušiti tijekom adolescencije. Ako adolescenti ne probaju cigarete prije 19. godine, vrlo je malo vjerojatno da će postati pušači kao odrasli. S pušenjem cigareta eksperimentiraju već djeca u dobi od 10 godina (1).

Učestalost korištenja duhana među adolescentima je dramatično pala 1990-ih i 2000-ih, ali trenutno stagnira. Istraživanje "Monitoring the Future Survey" izvijestilo je da je 2021. oko 4,1% učenika 12. razreda prijavilo trenutačnu upotrebu cigareta (konzumiranih u prethodnih 30 dana), što je pad s 28,3% 1991. i 5,7% 2019.; samo oko 2% navodi da puši svaki dan.

Najveći faktori rizika za početak pušenja adolescenata su roditelji koji puše (najveći prediktivni faktor) ili vršnjaci i uzori (npr. slavne osobe) koji puše. Ostali faktori rizika uključuju:

• loš školski uspjeh

• visokorizično ponašanje (npr. prekomjerne dijete, posebno među djevojkama; fizički sukobi i vožnje u pijanom stanju, posebno kod dječaka; te korištenje alkohola ili droga)

• loše sposobnosti rješavanja problema

• dostupnost cigareta

• slabo samopoštovanje

Adolescenti mogu također koristiti duhan u drugim oblicima. Oko 2% srednjoškolaca trenutno koriste bezdimni duhan (1); ova je stopa pala u posljednjih 10 godina. Bezdimni duhan se može žvakati (duhan za žvakanje), smještati između donje usne i desni (duhan za umakanje), ili udahnuti u nos (burmut). Pušenje lule relativno je rijetko u SAD-u. Postotak ljudi starijih od 12 godina koji puše cigare se smanjio.

Roditelji mogu spriječiti svoje adolescente u pušenju i korištenju bezdimnih duhanskih proizvoda predstavljanjem pozitivnih uzora (tako što ne puše ili žvaču duhan), otvorenim raspravljem o opasnostima koje duhan predstavlja, te poticanjem adolescenata koji su već počeli pušiti ili žvakati duhan da prestanu, uključujući pudopiranje u traženju medicinske pomoći ako je potrebno ( vidi: Prestanak pušenja).

Elektroničke cigarete (vape proizvodi)

Elektroničke cigarete (e-cigarete, e-cigarete, vape) koriste toplinu za isparavanje tekućine koja sadrži aktivni sastojak, obično nikotin ili tetrahidrokanabinol (THC). Elektroničke cigarete isprva su ušle na tržište kao alternativa pušenju za odrasle pušače, a početni modeli nisu bili previše korišteni od strane adolescenata. Od tada su se pretvorili u "vape", koji je vrlo privlačan te su postali sve popularniji među adolescentima u posljednjih nekoliko godina, posebno među adolescentima srednjeg i višeg socioekonomskog statusa. Upotreba e-cigareta (nikotinske, ne računajući ostale supstance) među učenicima 12. razreda značajno se povećala s 11% u 2017. na 25,5% u 2019. Prema istraživanju "Monitoring the Future Survey", 2021. uporaba e-cigareta smanjila se na 19,6%, a oko 40,5% učenika 12. razreda isprobalo je e-cigarete (nikotin i druge tvari), što je smanjenje u odnosu na 45,6% u 2019.1).

Elektroničke cigarete uzrokuju različite štetne učinke u usporedbi s pušenjem. Druge kemikalije sadržane u proizvodima za "vaping" mogu uzrokovati ozljedu pluća, koja može biti akutna, fulminantna ili kronična i, u najtežem obliku, smrtonosna. Osim toga, ovi proizvodi mogu isporučiti vrlo visoke koncentracije nikotina i THC-a. THC i nikotin stvaraju veliku ovisnost, a moguća je i toksičnost. E-cigarete su sve češće početni oblik izloženosti nikotinu u adolescenata, ali je njihov učinak na stopu pušenja kod odraslih nejasan. Drugi dugoročni rizici e-cigareta su također nepoznati (1).

Kanabis (marihuana)

Istraživanje "Monitoring the Future Survey" izvijestilo je da je u 2021. prevalencija korištenja kanabisa među maturantima bila 19,5%, što je smanjenje u odnosu na 22,3% u 2019. godini. Oko 38,6% maturanata izjavilo je da je jednom ili više puta u životu koristilo kanabis (1). U 2010. godini, stopa aktivne uporabe marihuane je po prvi put nadmašila stopu trenutne uporabe duhana.

Najznačajniji porast upotrebe kanabisa je korištenjem THC "vapinga". Broj učenika 12. razreda koji su izjavili da trenutno konzumiraju THC putem "vaping-a" porastao je s 4,9% u 2017. na 14% u 2019. (vidi također vaping proizvodi). Taj se postotak smanjio na 12,4% u 2021. (1).

Ostale tvari

Upotreba drugih tvari osim alkohola, nikotina i kanabisa tijekom adolescencije je relativno rijetka.

U istraživanju "Monitoring the Future Survey" iz 2021. sljedeći postotci učenika 12. razreda izjavili su da su jednom ili više puta u životu upotrijebili nedopuštene tvari (1):

• lijekovi na recept (bez recepta): 8,8%

• inhalacijske tvari (npr. ljepilo, aerosoli): 5,0%

• halucinogeni (npr. LSD, PCP, meskalin, gljive): 7,1%

• kokain: 2,5%

• anabolički steroidi (oralno ili ubrizgavanjem): 0,8%

• metamfetamini (koji se ne propisuju): 0,6%

• heroin: 0,4%

Lijekovi na recept koji su se posebno često zloupotrebljavali su bili opioidni analgetici (npr. oksikodon), stimulansi (npr. lijekovi za ADHD kao što su metilfenidat ili dekstroamfetamin) i sedativi (npr. benzodiazepini).

U cijeloj zemlji, 1,6% srednjoškolaca koristilo je iglu za ubrizgavanje bilo koje od ilegalnih droga (2).

Specifične tvari

• 1. Johnston LD, Miech RA, O’Malley PM, et al: Monitoring the Future National Survey Results on Drug Use 1975-2021: 2021 Overview, Key Findings on Adolescent Drug Use. Ann Arbor, Institute for Social Research, University of Michigan, 2022.

• 2. Underwood JM, Brener N, Thornton J, et al: Youth Risk Behavior Surveillance—United States, 2019. MMWR Suppl 69(1):1–83, 2020. doi: 10.15585/mmwr.su6901a1

Probir:

Probir na zlouporabu tvari u adolescenata

• Klinička procjena, uključujući i rutinski probir (screening)

• Pitanja za probir i testiranje na lijekove

Neka bi ponašanja trebala potaknuti roditelje, učitelje ili druge koji su uključeni u rad s adolescentima da budu zabrinuti zbog moguće zlouporabe tvari. Ostala ponašanja su nespecifična, na primjer:

• nepredvidivo ponašanje

• depresija ili promjene raspoloženja

• promjena prijatelja

• lošiji uspjeh u školi

• gubitak interesa za hobije

Adolescenti koji pokazuju bilo koje od ovih ponašanja trebali bi proći potpunu liječničku procjenu mentalnog zdravlja i zlouporabe tvari. Zlouporabu tvari treba smatrati mogućim uzrocima ovih ponašanja čak i ako je probir negativan. Poremećaj zlouporabe tvari dijagnosticira se na temelju kliničkih kriterija.

Probir adolescenata na zlouporabu tvari

Probir na uporabu duhana, alkohola i drugih droga standardni je dio održavanja zdravlja. Adolescenti i njihovi roditelji mogu imati koristi od savjeta o sigurnoj uporabi i praćenju lijekova koji se izdaju bez recepta i na recept. Univerzalni probir na zlouporabu tvari može normalizirati rasprave o uporabi tvari, ojačati zdrava ponašanja i izbore, identificirati adolescente koji su izloženi riziku od problematične uporabe tvari ili zlouporabe tvari, usmjeriti intervencije i identificirati adolescente kojima je potrebna preporuka za liječenje.

Postoji niz različitih validiranih alata za probir. Nacionalni institut za zlouporabu droga (engl. NIDA) ima dva takva elektronička alata za probir dostupna za pacijente u dobi od 12 do 17 godina, Brief Screener for Tobacco, Alcohol, and other Drugs (enlg. BSTAD) alat i Screening to Brief Intervention (engl. S2BI) alat. Svaki alat za probir može primijeniti sam pacijent ili ga može primijeniti zdravstveni djelatnik. Preporuča se samostalna primjena jer tako preferiraju adolescenti. Alati počinju pitanjima o učestalosti upotrebe duhana, alkohola i kanabisa u protekloj godini. Pozitivan odgovor potiče pitanja o dodatnim vrstama upotrebe supstanci. Alati raspoređuju adolescente u jednu od tri rizične kategorije za poremećaje zlouporabe (ovisnosti) tvari: bez prijavljene uporabe, manji rizik i viši rizik. Na temelju rezultata, alati nude akcijski plan temeljen na smjernicama proizašlim iz konsenzusa stručnjaka. Iako vrijeme može varirati ovisno o načinu primjene i broju dodatnih pitanja, ovi se alati obično mogu dovršiti za manje od 2 minute.

CRAFFT upitnik je stariji, validirani alat za probir na konzumaciju alkohola i droga. Budući da izvorni CRAFFT upitnik ne provjerava uporabu duhana, ne pruža informacije o učestalosti uporabe, niti pravi razliku između upotrebe droga i alkohola, više se ne koristi naširoko i razvijeni su drugi alati za provjeru, uključujući ažurirani upitnik CRAFFT 2.1+N, koji ima pitanja o uporabi duhana i nikotina.

Probir na uporabu alkohola

Za specifičniji i sveobuhvatniji probir uporabe alkohola Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA) razvio je vodič guide koji sugerira započinjanje probira s dva pitanja. Pitanja i tumačenje odgovora razlikuju se po dobi (vidi tablicu NIAAA probir uporabe alkohola- Pitanja za djecu i mladež).

Za pacijente umjerenog i visokog rizika pitati o:

• Obrascima pijenja: uobičajena i maksimalna potrošnja

• Uzrokovanim problemima ili rizicima poduzetim zbog pijenja: izostanak iz škole, tučnjave, ozljede, automobilske nesreće

• Korištenje ostalih tvari: bilo koje druge stvari od kojih se može napušiti

NIAAA vodič također pruža korisne strategije za rješavanje problema koji su otkriveni.

Testiranje na droge

Testiranje na droge može biti korisno u identificiranju korištene tvari, ali ima značajna ograničenja. Naime, kada roditelji traže test na droge, mogu stvoriti napetu atmosferu, što otežava dobivanje točne povijesti zlouporabe droga i stvaranje terapijskog saveza s adolescentom. Testovi probira (uključujući kućne testove) su obično brzi kvalitativni imunotestovi urina koji su povezani s određenim brojem lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Nadalje, testiranje ne može utvrditi učestalost i intenzitet uporabe tvari te se tako ne mogu razlikovati povremeni korisnici od onih s ozbiljnijim problemima. Kliničari moraju koristiti druge mjere (npr. temeljitu povijest bolesti, upitnike) kako bi utvrdili stupanj do kojeg je zlouporaba droga utjecala na život svakog pojedinačnog adolescenata.

S obzirom na ove probleme i ograničenja, često je korisno savjetovanje sa medicinskim stručnjakom za zlouporabu droga kako bi se utvrdilo je li testiranje na droge opravdano u danoj situaciji. Međutim, odluka o neprovođenju testa na droge ne treba prerano ukinuti potrebu za procjenom mogućeg poremećaja ovisnosti ili poremećaja mentalnog zdravlja. Adolescente s nespecifičnim znakovima poremećaja ovisnosti ili poremećaja mentalnog zdravlja treba uputiti specijalisti za potpunu procjenu.

Liječenje

Liječenje adolescenata koji koriste droge i druge opojne tvari

• Bihevioralna terapija skrojena za adolescente

Obično se adolescenti s umjerenim ili teškim poremećajem ovisnosti upućuju na daljnju procjenu i liječenje, često od strane stručnjaka za bihevioralno zdravlje ili, u nekim slučajevima, na poseban program liječenja poremećaja ovisnosti. Općenito, iste bihevoralne terapije koje se primjenjuju za odrasle osobe s poremećajima ovisnosti se mogu također koristiti i za adolescente. Međutim, ove terapije treba prilagoditi. Mlade ne treba liječiti u istim programima kao i odrasle; trebali bi dobiti usluge od adolescentnih programa i terapeuta s iskustvom u liječenju adolescenata s poremećajima ovisnosti.

Lijekovi koji se koriste za liječenje simptoma ustezanja koji su posljedica prestanka uzimanja nikotina, THC-a i drugih tvari dostupne su adolescentima i može ih propisati liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći izvori na engleskom jeziku: Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

• National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism (NIAAA): Alcohol Screening and Brief Intervention for Youth guide for health care practitioners

• National Institute on Drug Abuse (NIDA): Brief Screener for Tobacco, Alcohol, and other Drugs (BSTAD) tool

• NIDA: Screening to Brief Intervention (S2BI) tool