Hepatitis A uzrokuje crijevno prenosivi RNA virus, koji u starije djece i odraslih, uzrokuje tipične simptome hepatitisa, uključujući anoreksiju, slabost i žuticu. Kod male djece može biti asimptomatski. Fulminantni hepatitis i smrt rijetki su u zemljama koje imaju odgovarajuće i učinkovite objekte za pročišćavanje vode i sanitaciju. Ne dovodi do kroničnog hepatitisa. Dijagnoza se postavlja na temelju seroloških pretraga. Terapija je potporna. Cijepljenje i prethodna infekcija djeluju protektivno.

(Vidi također Uzroci Hepatitisa i Pregled akutnih virusnih hepatitisa.)

HAV je jednolančani RNK pikornavirus. Najčešći je uzročnik akutnog virusnog hepatitisa, a osobito je čest kod djece i mladeži.

U nekim zemljama >75% odraslih bilo je izloženo HAV-u. U SAD-u su 2018. prijavljena 12 474 slučaja, a procjenjuje se da se dogodilo 24 900 slučajeva (mnogi slučajevi nisu prepoznati ili nisu prijavljeni [1]). Procjenjuje se da se godišnje dogodi oko 1.4 milijuna slučajeva hepatitisa A u svijetu (2).

HAV se širi primarno feko–oralnim putem pa se zato javlja u područjima nižeg higijenskog standarda. Epidemije koje se prenose vodom i hranom javljaju se, posebno u zemljama koje nemaju odgovarajuću i učinkovitu opremu za pročišćavanje vode i sanitarne uvjete. Ponekad je za nastanak infekcije odgovorno konzumiranje zaraženih sirovih školjaka. Sporadični slučajevi su također česti, obično kao posljedica kontakta sa zaraženom osobom.

Fekalno izlučivanje virusa javlja se prije razvoja simptoma i obično prestaje nekoliko dana nakon pojave simptoma; dakle, infektivnost često prestaje kada klinička slika hepatitisa postane jasna.

Ne postoje kronični nosioci HAV-a, a virus ne uzrokuje kronični hepatitis ili cirozu.

Literatura

• 1. Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Hepatitis A questions and answers for health professionals. Pristupljeno 8. lipnja 2022.

• 2. World Health Organization (WHO): Hepatitis A. Pristupljeno 8. lipnja 2022.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi podliježećeg poremećaja

U djece < 6 godina 70% slučajeva hepatitis A infekcija je asimptomatsko, a kod djece sa simptomima, žutica je rijetka. Nasuprot tome, većina starije djece i odraslih ima tipične manifestacije virusnog hepatitisa, uključujući anoreksiju, slabost, groznicu, mučninu i povraćanje; žutica se javlja u više od 70% slučajeva.

Manifestacije obično nestanu nakon otprilike 2 mjeseca, ali u nekih bolesnika, simptomi perzistiraju ili se ponovno javljaju unutar 6 mjeseci. Neki pacijenti imaju produljenu kolestazu (kolestatski hepatitis) zbog hepatitisa A; kolestatski hepatitis je karakteriziran izrazitom žuticom sa svrbežom, trajnom vrućicom, gubitkom težine, proljevom i slabošću.

Oporavak od akutnog hepatitisa A obično je potpun. Fulminantni hepatitis rijetko se pojavljuje.

Dijagnoza

Dijagnoza hepatitisa A

• serološke pretrage

Uinicijalnoj dijagnozi akutnog hepatitisa, virusne hepatitise treba razlikovati od drugih bolesti koje uzrokuju žuticu (vidi Pojednostavljeni dijagnostički pristup potencijalnim akutnim virusnim hepatitisima).

U bolesnika s nalazima koji ukazuju na virusni hepatitis izvode se slijedeći testovi u svrhu probira na hepatitis viruse A, B i C:

• IgM antitijela na HAV (IgM anti-HAV)

• Hepatitis B površinski antigen (HbsAg)

• IgM antitijela na hepatitis B jezgreni antigen (IgM anti-HBc)

• Antitijela na virus hepatitisa C (anti-HCV) i hepatitis C RNA (HCV-RNA)

Ako je IgM anti-HAV test pozitivan, postavlja se dijagnoza akutnog hepatitisa A. IgG antitijela na HAV (IgG anti-HAV) test radi se (vidi Serologija Hepatitisa A) u svrhu razlikovanja akutne od prethodne infekcije. Pozitivan nalaz IgG anti-HAV testa ukazuje na prethodnu infekciju HAV-om ili stečeni imunitet. Daljnje pretrage za hepatitis A se ne provode.

HAV se nalazi u serumu samo tijekom akutne infekcije i ne može se detektirati klinički dostupnim testovima.

IgM antitijela se u pravilu razvijaju u ranom stadiju infekcije, a vršnu koncentraciju postižu 1–2 tj. nakon pojave žutice. Nestaju unutar nekoliko tjedana, dok se istovremeno pojavljuju zaštitna IgG antitijela (IgG anti-HAV), koja ostaju doživotno. IgM protutijela su stoga biljeg akutne infekcije, dok IgG anti-HAV ukazuju tek na prethodnu ekspoziciju HAV-u i imunost na rekurentnu infekciju.

Ostali testovi

Ukoliko prethodno nisu učinjeni, potrebno je učiniti testove jetrene funkcije, koji uključuju određivanje serumskih alanin aminotrensferaza (ALT), aspartat aminotransferaza (AST), alkalne fosfataze i bilirubina.

Ostale pretrage treba napraviti za procjenu jetrene funkcije; one uključuju određivanje serumskih albumina, bilirubina i protrombinsko vrijeme/internacionalni normalizirani omjer PV/INR.

Liječenje

Liječenje hepatitisa A

• potporno liječenje

Ne postoji tretman koji ublažava akutni virusni hepatitis, uključujući i hepatitis A. Alkohol treba izbjegavati jer povećava oštećenje jetre. Ograničenja u prehrani ili fizičkoj aktivnosti, uključujući i često preporučeno mirovanje, nemaju znanstveno utemeljenu podlogu.

Kod kolestatskog hepatitisa, primjena kolestiramina u dozi od 8 g oralno, jednom ili dvaput dnevno, može ublažiti svrbež.

Virusni hepatitis treba prijaviti lokalnim ili državnim javnozdravstvenim ustanovama.

Prevencija

Prevencija hepatitisa A

Dobra osobna higijena pomaže u sprječavanju feko-oralnog prijenosa hepatitisa A. Zato se preporučuje mehanička zaštita, ali izolacija bolesnika minimalno utječe na sprječavanje širenja HAV–a.

Za čišćenje kontaminiranih površina u kući bolesnika preporuča se uporaba razrijeđenog kućnog izbjeljivača.

Cijepljenje

(Vidi Cijepljenje zaHepatitis A [HepA]).

Cjepivo za hepatitis A se preporučuje svoj djeci od prve godine života, dok se druga doza primjenjuje 6 do 18 mjeseci nakon pvr ( vidi Preporučeni kalendar cjepljenja za djecu 0-6 godine života).

Preekspozicijsko HAV cijepljenje (vidiAdult Immunization Schedule Raspored cijepljenja za odrasle) treba provoditi kod

• putnika u zemlje s visokom ili umjerenom prevalencijom HAV-a

• laboratorijskih djelatnika

• muškaraca koji imaju seksualne odnose s muškarcima

• intravenskih ovisnika

• osoba s kroničnim bolestima jetre (uključujući kronični hepatitis C), jer oni imaju povećan rizik od razvoja fulminantnog hepatitisa posljedično HAV infekciji

• osoba koje će biti u bliskom kontaktu s putnicima koji dolaze iz zemalja s visokom ili umjerenom prevalencijom HAV-a tijekom prvih 60 dana od dolaska

• Ljudi koji nemaju stabilan smještaj ili koji su beskućnici

Preekspozicijska HAV profilaksa se može razmotriti i kod djelatnika centara za njegu i vojnog osoblja.

Prije se putnike savjetovalo da se cijepe protiv hepatitisa A ≥ 2 tjedna prije putovanja; onima koji putuju za manje od 2 tjedna također treba dati standardne imunoglobuline. Trenutni dokazi upućuju da je imunoglobulin potrebno dati samo starijim putnicima i putnicima s kroničnom bolešću jetre ili nekim drugim kroničnim poremećajem.

Postekspozicijska profilaksa

Postekspozicijsku profilaksu treba dati članovima obitelji i bliskim kontaktima bolesnika s hepatitisom A.

Za zdrave necijepljene bolesnike u dobi od 1 do 40 god., daje se jedna doza cjepiva.

Za druge pacijente, osobito one > 75 god, s kroničnom bolesti jetre ili imunokompromitirane bolesnike, standardni imunoglobulin (prijašnji imuni serumski globulin) sprječava ili ublažava hepatitis A. Preporuka je 0.02 mL/kg IM, ali neki stručnjaci savjetuju 0.06 mL/kg (3–5 ml za odrasle). Može se dati i do 2 tjedna nakon izlaganja, uz preporuku što ranije primjene.

Ključne poruke

• Hepatitis A virus najčešći je uzrok akutnog virusnog hepatitisa; širi se feko-oralnim putem.

• Djeca < 6 god. mogu biti asimptomatska; starija djeca i odrasli razviju anoreksiju, slabost, i žuticu.

• Fulminantni hepatitis je rijedak, a kronični hepatitis, ciroza i rak se ne razvijaju kao posljedica infekcije.

• Liječenje je suportivno.

• Rutinsko cijepljenje počinje u dobi od 1 godine i preporuča se svima.

• Potrebno je cijepiti osobe s povećanim rizikom (npr. putnike u endemska područja, laboratorijske djelatnike) te im dati postekspozicijsku profilaksu sa standardnim imunoglobulinom, ili, za neke, cijepljenje.

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu: Imajte na umu da THE MANUAL nije odgovoran za sadržaj ovog izvora.

• Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Pitanja i odgovori o hepatitisu A za zdravstvene djelatnike: Ovaj resurs pruža pregled hepatitisa A (uključujući dijagnozu, statistiku, prijenos, faktore rizika, simptome i cjepivo protiv hepatitisa), kao i informacije o upotrebi imunoglobulina i hepatitisa i međunarodna putovanja. Pristupljeno 8. lipnja 2022.