Tjelesni rast uključuje dosezanje pune visine i odgovarajuće tjelesne mase te povećanje svih organa (osim limfnog tkiva, koje se smanjuje). Od rođenja do adolescencije rast se odvija u dva odvojena razdoblja:

• Prvo razdoblje (od rođenja do otprilike 1. do 2. godine) je razdoblje brzog rasta, premda se tijekom tog razdoblja brzina rasta smanjuje.

• U drugom razdoblju (od oko 2. godine do početka puberteta) rast se odvija u relativno stalnim godišnjim povećanjima.

Pubertet je razdoblje tjelesnog sazrijevanja od djeteta u odraslu osobu. Razdoblje adolescencije predstavlja određenu dobnu skupinu. Pubertet se javlja tijekom adolescencije (vidi Fizički rast i spolnog sazrijevanje adolescenata). U pubertetu dolazi do 2. ubrzanog rasta, koji malo drugačije utječe na dječake i djevojčice.

Od rođenja do dobi od 2 godine, preporučuje se da se svi parametri rasta iscrtavaju pomoću standarda growth charts from the World health Organization (WHO)rowth charts from the World health Organization (WHO. After age 2, growth parameters are charted using growth charts from the Centers for Disease Control and Prevention (CDC) (1).

(Vidi također Nenapredovanje u rastu i Nadzor nad zdravljem zdravog djeteta.)

Literatura

• 1. Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC)Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Korištenje krivulja Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu bolesti za djecu od 0 do 59 mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama. MMWR Recomm Rep 10(RR-9):1–15, 2010. Clarification and additional information. MMWR Recomm Rep 59(36):1184, 2010.

Dužina

Dužina se mjeri kod djece koja su premala da stoje. Visina se mjeri nakon što dijete počne stajati. Općenito, duljina u terminske dojenčadi poveća se oko 30% do 5. mjeseca života i > 50% do 12. mjeseca. Dojenčad raste 25 cm u 1. godini života, a visina u dobi od 5 godina dvostruko je veća od porođajne duljine. U većine dječaka polovina visine u odrasloj dobi postiže se do 2. godine života. U većine djevojčica visina u dobi od 19 mjeseci iznosi oko polovinu visine u odrasloj dobi.

Stopa promjene visine (brzina rasta) predstavlja osjetljivije mjerilo rasta od vrijednosti specifičnih za određeno vremensko razdoblje. Općenito, zdrava terminska dojenčad i djeca rastu oko 2.5 cm mjesečno u razdoblju od rođenja do 6. mjeseca, 1.3 cm mjesečno od 7. do 12. mjeseca i oko 7.6 cm godišnje između 12 mjeseci i 10 godina.

Prije 12. mjeseca brzina rasta je različita i dijelom je uvjetovana perinatalnim čimbenicima (npr. prijevremenim rođenjem). Nakon 12. mjeseca visina je u najvećoj mjeri genetski određena, a brzina rasta ostaje stalna sve do puberteta. Visina djeteta u odnosu na vršnjake ostaje uglavnom ista.

Neka djeca koja su rođena mala za gestacijsku dob tijekom života pokazuju sklonost tome da ostanu nižeg rasta od djece čija je porođajna masa i duljina odgovarala gestacijskoj dobi. Tijekom dojenačke dobi i djetinjstva nema velikih razlika između stopa rasta dječaka i djevojčica.

Ekstremiteti rastu brže od trupa, što dovodi do postupne promjene relativnih proporcija: omjer tjeme-pubična kost/pubična kost-peta iznosi oko 1.7 na rođenju, 1.5 u dobi od 12 mjeseci, 1.2 u dobi od 5 god i 1.0 nakon 7. godine.

WHO percentilna za tjelesnu duljinau dojenčadi (< 24 mjeseca)Kalkulator percentile omjera tjelesne težine i dužine/visineWHO percentile za tjelesnu težinu i duljinu za dojenčad (<24 mjeseca)CDC percentile za tjelesnu težinu i duljinu za dječake (visine 77-121 cm visoki)CDC percentile za tjelesnu težinu i duljinu za djevojčice (visine 77-121 cm)

Tjelesna masa

Tjelesna masa prati sličan obrazac. Terminska novorođenčad obično u danima nakon poroda izgubi oko 5 do 8% porođajne mase, a u razdoblju od 2 tjedna ponovno ju dosežu. Tada napreduju oko 14-28 g/dan do 3. mjeseca, zatim 4000 g između 3. i 12. mjeseca. Porođajnu masu udvostručuju do 5. mjeseca života, utrostručuju do 12. mjeseca, a gotovo učetverostručuju do 2. godine života. Između 2. godine i puberteta tjelesna masa povećava se 2 kg na godinu. Nedavna epidemija pretilost u dječjoj dobi (vidi tablicu Changes in Prevalence of Obesity According to NHANES) uključila je znatno veći porast tjelesne težine, čak i među vrlo malom djecom. Općenito su, kad se rast završi, dječaci teži i viši od djevojčica, jer je u dječaka dulje prepubertalno razdoblje rasta, veći vrhunac brzine rasta tijekom pubertetskog vala rasta i dulje razdoblje adolescentnog vala rasta.

Percentilni kalkulator tjelesne težine prilagođen prema dobi/visini/dužiniCDC dobne percentile za tjelesnu masu dječaci (2-20 godina)CDC dobne percentile za tjelesnu masu djevojčice (2-20 godina)CDC dobne percentile tjelesne težine za visinu dječaci (visine 77-121 cm)CDC dobne percentile tjelesne težine za visinu djevojčice (visine 77-121 cm)WHO percentili tjelesne težine dojenčadi u odnosu na duljinu (<24 mjeseca)WHO percentile tjelesne težine dojenčadi za dob (< 24 mjeseca)

Opseg glave

Opseg glave odražava veličinu mozga i rutinski se mjeri do 3. godine života. U vrijeme rođenja veličina mozga iznosi 25% veličine mozga odrasle osobe, a opseg glave iznosi oko 35 cm. Opseg glave povećava se oko 1 cm mjesečno tijekom prve godine života. Rast je brži prvih 8 mjeseci, a do 12. mjeseca mozak završava polovinu svog postnatalnog rasta i doseže 75% veličine mozga odrasle osobe. Opseg glave povećava se 3,5 cm kroz sljedeće 2 godine. Mozak doseže 80% veličine odrasle osobe do 3. godine i 90% do dobi od 7 godina.

WHO percentile za opseg glave dojenčadi (< 24 mjeseca)

Sastav tijela

Sastav tijela (udio tjelesne masti i vode) se mijenja i utječe volumen distribucije lijeka. Udio se masnog tkiva od 13% u vrijeme rođenja brzo povećava na 20 do 25% do 12. mjeseca života, zbog čega većina dojenčadi izgleda bucmasto. Kasnije dolazi do blagog smanjenja, sve do razdoblja preadolescencije, kad se udio masnog tkiva vraća na 13%. Dolazi do ponovnog laganog porasta do početka puberteta, kad se udio masnog tkiva može ponovno smanjiti, osobito u dječaka. Nakon puberteta postotak u djevojčica obično ostaje stalan, dok u dječaka obično postoji blago smanjenje.

Udio vode u tijelu, izražen u postotcima tjelesne mase, iznosi pri rođenju 70%, a u dobi od 12 mjeseci pada na 61% (što je otprilike jednako postotku u odraslih). Do ove promjene dolazi najviše zbog smanjenja izvanstanične tekućine s 45% na 28% tjelesne mase. Količina unutarstanične tekućine ostaje relativno stalna. Nakon dobi od 12 mjeseci dolazi do polaganog smanjenja izvanstanične tekućine na razinu koja se nalazi kod odraslih osoba od oko 20%. Također dolazi do porasta unutarstanične tekućine na razinu koja se nalazi kod odraslih osoba, a koja iznosi oko 40%. Relativno veća količina vode u tijelu, njezino brže izmjenjivanje i veliki gubitak kožom (zbog proporcionalno veće površine), čine dojenčad osjetljivijom na nedostatak vode, nego što je to slučaj u starije djece i adolescenata.

Nicanje zubi

Nicanje zubi varira (vidi tblicu Vrijeme nicanja zubiju), prvenstveno zbog genetskih čimbenika. Normalna djeca trebala bi u prosjeku imati 6 zubi u dobi od 12 mjeseci, 12 zubi s 18 mjeseci, 16 zubi s 2 godine i sve zube (20) s 2.5 godine. Mliječni zubi zamjenjuju se trajnim zubima između 5. i 13. godine života. Izbijanje mliječnih zubi slično je u oba spola. Trajni zubi obično se nešto ranije pojavljuju u djevojčica. Nicanje zubi može biti zakašnjelo zbog obiteljske sklonosti ili zbog rahitisa, hipopituitarizma, hipotireoze ili Downova sindroma. Prekobrojni zubi i prirođeni nedostatak zuba vjerojatno su normalne inačice.

Više informacija

Mogu bit korisni sljedeći alati za procjenu: Imajte na umu da PRIRUČNIK nije odgovoran za sadržaj ovih izvora.

• Growth charts from the WHO (birth until age 2 years)

• Growth charts from the CDC (after age 2 years)