Tjelesni rast uključuje dosezanje pune visine i odgovarajuće tjelesne mase te povećanje svih organa (osim limfnog tkiva, koje se smanjuje). Od rođenja do adolescencije rast se odvija u dva odvojena razdoblja:
-
Prvo razdoblje (od rođenja do otprilike 1. do 2. godine) je razdoblje brzog rasta, premda se tijekom tog razdoblja brzina rasta smanjuje.
-
U drugom razdoblju (od oko 2. godine do početka puberteta) rast se odvija u relativno stalnim godišnjim povećanjima.
Pubertet je razdoblje tjelesnog sazrijevanja od djeteta u odraslu osobu. Razdoblje adolescencije predstavlja određenu dobnu skupinu. Pubertet se javlja tijekom adolescencije (vidi Fizički rast i spolnog sazrijevanje adolescenata). U pubertetu dolazi do drugog vala rasta, koji je nešto drugačiji u dječaka i djevojčica.
Od rođenja do dobi od 2 godine savjetuje se da se svi parametri rasta ucrtaju u standardne krivulje rasta Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon 2. godine parametri rasta ucrtavaju se pomoću krivulja Centra za kontrolu bolesti (CDC) (1).
(Vidi također Nenapredovanje u rastu i Nadzor nad zdravljem zdravog djeteta.)
Literatura
-
1. Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC)Grummer-Strawn LM, Reinold C, Krebs NF, Centers for Disease Control and Prevention (CDC): Korištenje krivulja Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu bolesti za djecu od 0 do 59 mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama. MMWR Recomm Rep 10(RR-9): 1-15, 2010. Clarification and additional informationPojašnjenje i dodatne obavijesti. MMWR Recomm Rep 59(36): 1184, 2010.
Dužina
Dužina se mjeri kod djece koja su premala da stoje. Visina se mjeri nakon što dijete počne stajati. Općenito, duljina u terminske dojenčadi poveća se oko 30% do 5. mjeseca života i > 50% do 12. mjeseca. Dojenčad raste 25 cm u 1. godini života, a visina u dobi od 5 godina dvostruko je veća od porođajne duljine. U većine dječaka polovina visine u odrasloj dobi postiže se do 2. godine života. U većine djevojčica visina u dobi od 19 mjeseci iznosi oko polovinu visine u odrasloj dobi.
Stopa promjene visine (brzina rasta) predstavlja osjetljivije mjerilo rasta od vrijednosti specifičnih za određeno vremensko razdoblje. Općenito, zdrava terminska dojenčad i djeca rastu oko 2.5 cm mjesečno u razdoblju od rođenja do 6. mjeseca, 1.3 cm mjesečno od 7. do 12. mjeseca i oko 7.6 cm godišnje između 12 mjeseci i 10 godina.
Prije 12. mjeseca brzina rasta je različita i dijelom je uvjetovana perinatalnim čimbenicima (npr. prijevremenim rođenjem). Nakon 12. mjeseca visina je u najvećoj mjeri genetski određena, a brzina rasta ostaje stalna sve do puberteta. Visina djeteta u odnosu na vršnjake ostaje uglavnom ista.
Neka djeca koja su rođena mala za gestacijsku dob tijekom života pokazuju sklonost tome da ostanu nižeg rasta od djece čija je porođajna masa i duljina odgovarala gestacijskoj dobi. Tijekom dojenačke dobi i djetinjstva nema velikih razlika između stopa rasta dječaka i djevojčica.
Ekstremiteti rastu brže od trupa, što dovodi do postupne promjene relativnih proporcija: omjer tjeme-pubična kost/pubična kost-peta iznosi oko 1.7 na rođenju, 1.5 u dobi od 12 mjeseci, 1.2 u dobi od 5 god i 1 nakon 7. godine.
Tjelesna masa
Tjelesna masa prati sličan obrazac. Terminska novorođenčad obično u danima nakon poroda izgubi oko 5 do 8% porođajne mase, a u razdoblju od 2 tjedna ponovno ju dosežu. Tada napreduju oko 14-28 g/dan do 3. mjeseca, zatim 4000 g između 3. i 12. mjeseca. Porođajnu masu udvostručuju do 5. mjeseca života, utrostručuju do 12. mjeseca, a gotovo učetverostručuju do 2. godine života. Između 2. godine i puberteta tjelesna masa povećava se 2 kg na godinu. U nedavnoj epidemiji pretilosti u djece (vidi tablicu Promjene u prevalenciji debljine prema NHANES) zabilježeno je značajno veće dobivanje na tjelesnoj masi, čak i u vrlo male djece. Općenito su, kad se rast završi, dječaci teži i viši od djevojčica, jer je u dječaka dulje prepubertalno razdoblje rasta, veći vrhunac brzine rasta tijekom pubertetskog vala rasta i dulje razdoblje adolescentnog vala rasta.
Promjene prevalencije debljine prema NHANES
|
Dobna skupina
|
1976–1980
|
2003–2004
|
2007–2008
|
2009–2012
|
|
NHANES = Nacionalni nadzor nad ispitivanjem zdravlja i prehrane.
|
|
2-5 godina
|
5%
|
13.9%
|
10.4%
|
12.1%
|
|
6-11 godina
|
6.5%
|
18.8%
|
19.6%
|
18%
|
|
12-19 godina
|
5%
|
17.4%
|
18.1%
|
18.4%
|
|
20-74 godine
|
15%
|
32.9%
|
33.8%
|
35.7
|
Opseg glave
Opseg glave odražava veličinu mozga i rutinski se mjeri do 3. godine života. U vrijeme rođenja veličina mozga iznosi 25% veličine mozga odrasle osobe, a opseg glave iznosi oko 35 cm. Opseg glave povećava se oko 1 cm mjesečno tijekom prve godine života. Rast je brži prvih 8 mjeseci, a do 12. mjeseca mozak završava polovinu svog postnatalnog rasta i doseže 75% veličine mozga odrasle osobe. Opseg glave povećava se 3,5 cm kroz sljedeće 2 godine. Mozak doseže 80% veličine odrasle osobe do 3. godine i 90% do dobi od 7 godina.
Sastav tijela
Sastav tijela (omjer masnog tkiva i vode) se mijenja te utječe na raspodjelu lijekova. Udio se masnog tkiva od 13% u vrijeme rođenja brzo povećava na 20 do 25% do 12. mjeseca života, zbog čega većina dojenčadi izgleda bucmasta. Kasnije dolazi do blagog smanjenja, sve do razdoblja preadolescencije, kad se udio masnog tkiva vraća na 13%. Dolazi do ponovnog laganog porasta do početka puberteta, kad se udio masnog tkiva može ponovno smanjiti, osobito u dječaka. Nakon puberteta postotak u djevojčica obično ostaje stalan, dok u dječaka obično postoji blago smanjenje.
Udio vode u tijelu, izražen u postotcima tjelesne mase, iznosi pri rođenju 70%, a u dobi od 12 mjeseci pada na 61% (što je otprilike jednako postotku u odraslih). Do ove promjene dolazi najviše zbog smanjenja izvanstanične tekućine s 45% na 28% tjelesne mase. Količina unutarstanične tekućine ostaje relativno stalna. Nakon dobi od 12 mjeseci dolazi do polaganog smanjenja izvanstanične tekućine na razinu koja se nalazi kod odraslih osoba od oko 20%. Također dolazi do porasta unutarstanične tekućine na razinu koja se nalazi kod odraslih osoba, a koja iznosi oko 40%. Relativno veća količina vode u tijelu, njezino brže izmjenjivanje i veliki gubitak kožom (zbog proporcionalno veće površine), čine dojenčad osjetljivijom na nedostatak vode, nego što je to slučaj u starije djece i adolescenata.
Nicanje zubi
Nicanje zubi je varijabilno (vidi tablicu), ponajprije zbog genetskih čimbenika. Normalna djeca trebala bi u prosjeku imati 6 zubi u dobi od 12 mjeseci, 12 zubi s 18 mjeseci, 16 zubi s 2 godine i sve zube (20) s 2.5 godine. Mliječni zubi zamjenjuju se trajnim zubima između 5. i 13. godine života. Izbijanje mliječnih zubi slično je u oba spola. Trajni zubi obično se nešto ranije pojavljuju u djevojčica. Nicanje zubi može biti zakašnjelo zbog obiteljske sklonosti ili zbog rahitisa, hipopituitarizma, hipotireoze ili Downova sindroma. Prekobrojni zubi i prirođeni nedostatak zuba vjerojatno su normalne inačice.
Određivanje zubi.
|
Prikazani numerički sustav najčešće je korišteni sustav u SAD-u.
|
Vrijeme nicanja zubi
|
Zubi
|
Ne.
|
Vrijeme nicanja*
|
|
* Uvelike varira.
|
|
†† Kutnjaci se broje od prednjeg ka stražnjem dijelu usta (vidi sliku).
|
|
(B)Mliječni (ukupno 20)(/B)
|
|
Donji središnji sjekutići
|
2
|
5-9 mjeseci
|
|
Gornji središnji sjekutići
|
2
|
8-12 mjeseci
|
|
Gornji lateralni sjekutići
|
2
|
10-12 mjeseci
|
|
Donji lateralni sjekutići
|
2
|
12-15 mjeseci
|
|
1. kutnjaci†
|
4
|
10-16 mjeseci
|
|
Očnjaci
|
4
|
16-20 mjeseci
|
|
2. kutnjaci†
|
4
|
20-30 mjeseci
|
|
(B)Trajni (ukupno 32)(/B)
|
|
1. kutnjaci†
|
4
|
5–7 godina
|
|
Sjekutići
|
8
|
6-8 godina
|
|
Pretkutnjaci
|
8
|
9–12 godina
|
|
Očnjaci
|
4
|
10-13 godina
|
|
2. kutnjaci†
|
4
|
11-13 godina
|
|
3. kutnjaci†
|
4
|
17-25 godina
|
Više obavijesti