Arteriovenske malformacije (AVM): AVM su poput klupka zapletene, proširene krvne žile u kojima arterije utječu izravno u vene. Najčešće se javljaju na račvištu moždanih arterija, obično unutar parenhima frontalno-parijetalne regije, frontalnog režnja, u lateralnom dijelu malog mozga, te okcipitalnom režnju . AVM se također mogu nastati i u duri.

Cerebralne arteriovenske malformacije (AVM) su neuobičajene vaskularne lezije koje se mogu manifestirati spontanim intrakranijalno krvarenje, napadaji ili glavobolja, obično u mladih odraslih osoba.

Krvarenje uzrokovano AVM mozga obično je intraparenhimsko, ali može biti subarahnoidalni ili intraventrikularni.

Napadaji su obično žarišni, a mjesto AVM određuje vrstu napadaja. Napadi su najčešće žarišni, ali mogu postati generalizirani.

Cerebralni AVM se također može manifestirati glavoboljom, čak i bez intrakranijalnog krvarenja. Katkada, intrakranijalni šumovi mogu ukazati na AVM.

Dijagnoza

• Neuroradiološke pretrage

CT s kontrastom ili bez njega, MRI, CT angiografija ili angiografija magnetske rezonancije često mogu otkriti AVM. Digitalna subtrakcijska angiografija, koja se često smatra zlatnim standardom, radi se kako bi se potvrdila dijagnoza i pomoglo u planiranju liječenja.

Nerupturirana AVM često je slučajan nalaz kada se neuroradiološka pretraga radi iz drugih razloga.

Liječenje

• Konzervativno liječenje

• Mikrokirurgija, radiokirurgija i/ili endovaskularna kirurgija

(Vidi također Derdeyn CP, Zipfel GJ, Albuquerque FC, et al: Management of brain arteriovenous malformations: A scientific statement for healthcare professionals from the American Heart Association/American Stroke Association.)

Za moždane arteriovenske malformacije primarni cilj liječenja je sprječiti hemoragijski moždani udar. Rizici različitih tretmana moraju se odvagnuti u odnosu na rizike prirodne povijesti AVM (1).

Jedna opcija liječenja je konzervativno liječenje pacijenata za koje se smatra da imaju nizak rizik od krvarenja ili visok rizik od nuspojava liječenja.

Mogućnosti intervencijskog liječenja uključuju mikrokiruršku resekciju, stereotaktičku radiokirurgiju, endovaskularnu embolizaciju ili njihove kombinacije (multimodalna terapija).

Pacijenti koji su imali rupturu AVM imaju povećan rizik od daljnjeg krvarenja i obično se liječe interventnom opcijom.

Literatura

• 1. Derdeyn CP, Zipfel GJ, Albuquerque FC, et al: Management of brain arteriovenous malformations: A scientific statement for healthcare professionals from the American Heart Association/American Stroke Association. Stroke. 48 (8):e200–e224, 2017. doi.org/10.1161/STR.0000000000000134.