Unos kaustičnih tvari

Autori: Gerald F. O’Malley, DO
Rika O’Malley, MD
Urednik poglavlja: prof. dr. sc. Miroslav Šimunić, dr. med.
Prijevod: Dora Božić, Iris Mašković, Ivan Šustić, Ivo Visković, Piero Živkovic, Marin Šimunić dr. med.

Nakon gutanja korozivnih tvari (jakih kiselina i lužina) nastaju opekotine tkiva GI trakta što ponekad rezultira perforacijom jednjaka ili želuca. U simptome spadaju: pojačana salivacija, disfagija i bol u ustima, prsima ili trbuhu. Može biti potrebna dijagnostička endoskopija. Terapija je potporna. Pražnjenje želuca i aktivni ugljen su kontraindicirani. Perforacija se liječi kirurškim putem.

Vidi također Osnovni principi Trovanja

U cijelom svijetu, 80% slučajeva gutanja kaustičnih tvari javlja se u male djece; to su obično slučajna gutanja u malim količinama i često su povoljnog ishoda. U odraslih, često je rječ o namjernim gutanjima velikih količina kaustičnih tvari u suicidalnoj namjeri. Obično se radi o kaustičnim sredstvima za otčepljivanje cijevi i čišćenje kupaonice, a koje se nalaze u domaćinstvima. Industrijski proizvodi su uglavnom koncentriraniji od sredstava za kućnu upotrebu i stoga mogu nanijeti veću štetu.

Patofiziologija

Patofiziologija unosa kaustičnih tvari

Kiseline uzrokuju koagulacijsku nekrozu; stvara se eschar (nekrotični sloj), što ograničava daljnje oštećenje. Češće djeluju na želudac nego na jednjak.

Alkalije izazivaju brzu nekrozu ukapljivanja; ne stvara se eskar, a oštećenje se nastavlja sve dok se lužina ne neutralizira ili razrijedi. Lužine jače djeluju na jednjak nego na želudac, ali se kod ingestije većih količina teško oštećuju oba organa.

Za čvrste proizvode su karakteristični djelići koji se zabijaju u tkiva i izazivaju lokalno izgaranje, što odvraća od daljnje ingestije i izaziva lokalno oštećenje. Tekuća korozivna sredstva se ne zabijaju u tkiva pa lakše nastane unos velikih količina otrova uz velike površine zahvaćenog tkiva. Tekućine bolesnik može i aspirirati što dovodi do oštećenja gornjih dišnih putova.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi unosa kaustičnih tvari

U početne simptome spadaju pojačana salivacija i disfagija. U teškim slučajevima odmah nastaje bol i ponekad krvarenje u ustima, grlu, prsima i trbuhu. Ozljeda dišnih putova izaziva kašalj, tahipneju i stridor.

Edem i hiperemija sluznice usta mogu biti posljedica progutanog kaustičnog sredstva; međutim lužnate tekućine ne moraju izazvati nikakve intraoralne opekline unatoč ozbiljne ozljede dalje niz GI trakt.

Perforacija jednjaka rezultira medijastinitisom s jakim bolovima u prsima, tahikardijom, povišenom temperaturom, tahipnejom i šokom. Perforacija želuca može izazvati peritonitis. Perforacija jednjaka i želuca mogu nastati od nekoliko sati do nekoliko tjedana nakon ingestije.

Strikture jednjaka mogu nastati nakon nekoliko tjedana i u bolesnika s blagim simptomima i primjerenim liječenjem. Strikture mogu rezultirati skraćenjem ili sužavanjem jednjaka, kao i disfagijom i poremećajima motiliteta.

Osobe koje su preživjele gutanje kaustičnih tvari izložene su većem riziku od razvoja karcinom jednjaka.

Dijagnoza

Dijagnoza unosa kaustičnih tvari
  • ENDOSKOPIJA

Budući da postojanje ili nepostojanje intraoralnih opekotina ne ukazuje na težinu oštećenja jednjaka i želuca, potrebno je napraviti minucioznu endoskopiju i procijeniti njihovo oštećenje u slučajevima kad simptomi ili anamneza ukazuju na značajniji unos. Endoskopiju nije potrebno učiniti odmah; pacijenta treba stabilizirati prije razmatranja za endoskopiju.

Rendgenska snimka prsnog koša ima ograničenu osjetljivost za procjenu perforacije jednjaka, pa treba učiniti CT prsnog koša i abdomena ako se sumnja na perforaciju.

Liječenje

Liječenje unosa kaustičnih tvari
  • Izbjegavanje želučanog ispiranja i provociranja povraćanja

  • Ponekad razrjeđivanje s uzimanjem tekućine na usta

Općenito, gutanje kiselina i lužina tretira se na sličan način, uz potpornu njegu. (Oprez: Ispiranje želuca ili provociranje povraćanja je kontraindicirano jer izlaže sluznicu gornjeg GI trakta ponovno kausticima. Pokušaji da se neutralizira kiselina korigiranjem pH s alkalnom tvari [i obrnuto] kontraindicirana je zbog teške egzotermne (tj. toplinske reakcije) koja može nastati. Aktivni ugljen je kontraindiciran jer može prodrijeti u oštećeno tkivo te time omesti endoskopsku evaluaciju; postavljanje NGT je kontraindicirano jer može dodatno oštetiti već oštećenu površinui sluznice.)

Razrjeđivanje s mlijekom ili vodom je korisno samo u prvih nekoliko minuta nakon uzimanja tekuće kaustične tvari, odgođeno razrjeđivanje može biti korisno samo nakon uzimanja krutih kaustičnih tvari. Razrjeđivanje treba izbjegavati ako bolesnici imaju mučninu, slinjenje, stridor, ili distenziju trbušne stjenke.

Perforacija jednjaka ili želuca liječi se antibioticima i kirurškom intervencijom (vidi Akutna perforacija). Ne preporučuju se IV kortikosteroidi kao ni antibiotska profilaksa. Strikture se liječe bužiranjem ili ezafagealnim premošćenjem s interpozicijom kolona.

Ključne točke

  • Ako su progutane velike količine kaustika vjerojatno će posljedice biti ozbiljne

  • Lužine, uzrokujući kolikvacijsku nekrozu, mogu činiti štetu sve dok se dovoljno ne razrijede.

  • Ne činiti lavažu želuca, ne davati aktivni ugljen, ne pokušavati neutralizirati kiseline i lužine.

  • I kad nema oštećenja sluznice usta, misliti o mogućim opeklinama sluznice jednjaka i želuca te planirati endoskopiju.

  • Perforacije se liječe kirurški i antibioticima.