Generalized anxiety disorder is characterized by excessive anxiety and worry about a number of activities or events that is present more days than not for ≥ 6 months. Uzrok je nepoznat, premda je čest u alkoholičara, u osoba s teškom depresijom ili paničnim poremećajem. Dijagnoza se temelji na anamnezi i fizikalnom pregledu. Liječi se psihoterapijom, lijekovima ili i jednim i drugim.
(Vidi također Pregled anksioznih poremećaja.)
GAP je čest, pogađa oko 3% stanovništva unutar jednogodišnjeg razdoblja. Žene su pogođene dvostruko češće od muškaraca. Poremećaj često počinje u djetinjstvu ili adolescenciji, no može nastupiti u bilo kojoj životnoj dobi.
Simptomi i znakovi
Overview of Generalized Anxiety Disorder
Fokus brige nije ograničen kao što je to slučaj kod drugih psihijatrijskih poremećaja (npr. napadi panike, javno sramoćenje, strah od zaraze); pacijenti imaju višestruke brige koje su podložne promjenama. Pojedinci s GAP-om često brinu o obavezama na poslu i u obitelji, novcu, zdravlju, sigurnosti, popravcima na autu, kućanskim zadacima.
Tijek je obično fluktuirajući i kroničan, s pogoršanjima tijekom stresnih životnih razdoblja. Većina pacijenata s GAP-om ima jedan ili više komorbidnih psihijatrijskih poremećaja, uključujući tešku depresiju, specifičnu fobiju, socijalnu fobiju i panični poremećaj.
Dijagnoza
Overview of Generalized Anxiety Disorder
Dijagnoza se temelji na kriterijima prema Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, peto izdanje (DSM-5).
Pacijenti imaju
Pacijenti imaju poteškoće u kontroliranju briga, koje su prisutne gotovo svakodnevno u razdoblju od ≥ 6 mjeseci. Brige moraju biti vezane uz ≥ 3 od sljedećeg:
Also, the anxiety and worry cannot be accounted for by substance use or another medical disorder (eg, hyperthyroidism).
Liječenje
Overview of Generalized Anxiety Disorder
Određeni antidepresivi, uključujući SIPPS-e (npr. escitalopram početne doze 10 mg per os 1×/dan) i inhibitore ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (npr. venlafaksin s produljenim otpuštanjem početne doze 37.5 mg per os 1×/ dan) su učinkoviti, no u pravilu tek nakon što se uzimaju barem nekoliko tjedana. Benzodiazepini (anksiolitici) u malim do umjerenim dozama su isto učinkoviti, premda dugotrajna primjena obično uzrokuje tjelesnu ovisnost. Jedan od pristupa uključuje početnu istodobnu primjenu benzodiazepina i antidepresiva. Kada antidepresiv postane učinkovit, doza benzodiazepina se smanjuje.
Učinkovit je i buspiron u početnoj dozi od 5 mg per os 2 ili 3 puta dnevno. Međutim, liječenje buspironom obično zahtijeva relativno visoke doze (npr. >30 mg/dan) te je za djelovanje potrebno barem dva tjedna uzimanja lijeka.
Psihoterapija, obično kognitivno-bihevioralna, može biti i suportivna i usmjerena na tegobu. U određenoj mjeri mogu pomoći relaksacija i biofeedback, premda su njihovu učinkovitost potvrdila tek malobrojna istraživanja.
BenzodiazepiniDroga | Početna oralna doza | Oralna doza održavanja* | Početak/trajanje |
|---|
* Doza održavanja može varirati i ovisi o individualnom odgovoru. |
†Dostupan u obliku oralno raspadljive tablete. Početak djelovanja se ne razlikuje od ostalih formulacija. Iako se ove tablete raspadaju u ustima, apsorbiraju se u želucu i crijevima kao i standardne tablete. |
‡Općenito, ovi se lijekovi ne preporučuju u starijih osoba zbog dugog poluživota. |
Alprazolam† | 0.25 mg 1x/dan Produljeno oslobađanje: 0.5 mg 1x/dan | 1 mg tri puta dnevno Produljeno oslobađanje: 3 mg 1x/dan | Srednji / srednje |
klordiazepoksid‡ | 5 mg tri puta dnevno | 25 mg tri puta dnevno | Srednji / dugo |
klonazepam† | 0.25 mg 1x/dan | 1 mg tri puta dnevno | Srednji / dugo |
Klorazepat‡ | 7,5 mg 1x/dan | 7,5 mg tri puta dnevno ili 15 mg dva puta dnevno Pojedinačna doza (produženo oslobađanje): 22,5 mg jednom dnevno nakon stabilizacije na 7,5 mg tri puta dnevno | Brzi / dugo |
diazepam‡ | 2 mg tri puta dnevno | 5 mg tri puta dnevno | Brzi / dugo |
Lorazepam | 0,5 mg tri puta dnevno | 1 mg tri puta dnevno | Srednji / kratko |
oksazepam | 10 mg tri puta dnevno | 15 mg četiri puta dnevno | Spor / kratko |