Listerioza

Autori: Larry M. Bush, MD
Maria T. Perez, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. i dr. sc. Neven Papić, dr. med.
Prijevod: Laura Prtorić, dr. med.

( vidi: Novorođenačka Listerioza.)

Listerioza se može manifestirati kao bakterijemija, meningitis, cerebritis, dermatitis, okuloglandularni sindrom, intrauterina i novorođenačka infekcija ili rijetko endokarditis uzrokovan Listeria sp. Simptomi ovise o tome koji organski sustav je zahvaćen. Intrauterina infekcija može uzrokovati smrt fetusa. Dijagnoza se postavlja laboratorijskom izolacijom uzročnika. Liječi se penicilinom, ampicilinom (često uz aminoglikozid) te trimetoprim/sulfametoksazolom.

Listeria su mali neinkapsulirani, beta-hemolitički, pokretni, aerobni i fakultativno anaerobni, gram-pozitivni bacili koji ne stvaraju spore; imaju karakterističan motilitet. Rasprostranjeni su diljem svijeta u okolišu te u crijevima ljudi, neljudskih sisavaca, ptica, paukova i rakova. Postoji nekoliko vrsta Listeria, ali L. monocytogenes je primarni patogen ljudi.

U SAD-u prosječna godišnja incidencija laboratorijski potvrđene listerioze iznosi oko 2.6 na 1 milijun s vrškom incidencije tijekom ljeta. Stope infekcije su najviše u novorođenčadi, odraslih ≥ 60 god. i u imunokompromitiranih bolesnika, uključujući i one s HIV-om/AIDS-om. Listerioza je 300 puta češća među bolesnicima s HIV-om/AIDS-om nego među općom populacijom.

Prijenos

S obzirom na to da je L. monocytogenes ubikvitarna u okolišu, postoje nebrojene prilike za kontaminaciju hrane u procesu proizvodnje. Iako gotovo sva hrana može biti kontaminirana L. monocytogenes, ljudi se obično inficiraju ingestijom kontaminiranih mliječnih proizvoda, sirovog povrća ili mesa te posebice gotovom hranom čuvanom u hladnjaku koja ne zahtijeva kuhanje prije konzumiranja. Kontaminaciju potpomaže sposobnost L. monocytogenes da preživi i raste na temperaturama hladnjaka.

Do infekcije također može doći neposrednim kontaktom i tijekom klanja zaraženih životinja.

Faktori rizika

Budući da se L. monocytogenes reproducira intracelularno, kontrola listerioze zahtijeva staničnu imunost iz čega proizlazi da su skupine pod visokim rizikom:

  • Imunokompromitirani bolesnici

  • Novorođenčad

  • Starije osobe

Trudnice također imaju povećan rizik od razvoja listerioze te se infekcija tijekom trudnoće ili poroda može prenijeti s majke na dijete i uzrokovati pobačaj ili ranu smrt djeteta.

Listeria je čest uzročnik neonatalnog bakterijskog meningitisa.

Simptomi i znakovi

Primarna bakterijemija uzrokovana L.monocytogenes je rijetka i izaziva visoku vrućicu bez vodećeg simptoma. Mogu se razviti endokarditis, peritonitis, osteomijelitis, septički artritis, kolecistitis ili pleuropneumonija. Nakon ingestije zagađene hrane može se pojaviti febrilni gastroenteritis. Listerijemija tijekom trudnoće može uzrokovati intrauterinu infekciju, korioamnionitis, prijevremeni porod, smrt fetusa ili infekciju novorođenčeta.

Meningitis je u novorođenčadi i u bolesnika s >60 god. u oko 20% slučajeva uzrokovan listerijom. Dvadeset posto slučajeva progredira do cerebritisa, difuznog encefalitisa ili rjeđe rombencefalitisa i stvaranja apscesa. Rombencefalitis se manifestira poremećajem svijesti, paralizom kranijalnih živaca, cerebelarnim simptoma i motoričkim ili senzoričkim ispadima.

Okuloglandularna listerioza može uzrokovati oftalmitis i povećanje regionalnih limfnih čvorova (Parinaudov sindrom). Infekcija nastaje inokulacijom preko konjuktive, a ako se ne liječi može napredovati do bakterijemije i meningitisa.

Dijagnoza

  • Kultivacija

Infekcija listerijom se dijagnosticira uzgojem uzročnika iz krvi ili cerebrospinalnog likvora. Kod sumnje na infekciju L. monocytogenes potrebno je obavijestiti laboratorij jer se uzročnik lako zamijeni s difteroidima.

U svim infekcijama listerijom titrovi IgG aglutinina dosežu vrhunac 2 do 4 tjedna nakon početka bolesti.

Liječenje

  • Ampicilin ili penicilin G, obično uz dodatak aminoglikozida

Listerijski meningitis se najbolje liječi ampicilinom 2 g iv. svaka 4 sata. Većina stručnjaka na osnovi in vitro opažene sinergije preporučuje dodavanje gentamicina (1 mg/kg iv. svakih 8 sati). Cefalosporini nisu učinkoviti. Za liječenje novorođenačkog meningitisa vidi stranicu vidi: Ciljana antibiotska terapija.

Endokarditis i primarna listerijemija liječe se ampicilinom 2 g iv. svaka 4 sata uz gentamicin (zbog sinergije) tijekom 6 tjedana (za endokarditis) ili 2 tjedna nakon prestanka febriliteta (za bakterijemiju). Okuloglandularna listerioza i listerijski dermatitis liječe se eritromicinom u dozi od 10 mg/kg po. svakih 6 sati, a terapija se nastavlja još 1 tjedan nakon prestanka febriliteta. Cefalosporini ne pokazuju aktivnost in vitro i ne treba ih se koristiti; zabilježeni su slučajevi neuspjeha terapije vankomicinom. Alternativa je trimetoprim/sulfametoksazol u dozi od 5/25 mg/kg iv. svakih 8 sati. Linezolid je aktivan in vitro, ali još uvijek nema dovoljno iskustva u kliničkoj praksi.

Prevencija

Budući da je kontaminacija hrane učestala i s obzirom na sposobnost reprodukcije L. monocytogenes na temperaturama hladnjaka, lagano kontaminirana hrana može postati izrazito kontaminirana tijekom čuvanja u hladnjaku. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja kada se hrana (npr. ohlađena hrana već spremna za konzumaciju) jede bez daljnjeg prokuhavanja. Odgovarajuća higijena hrane je važna, posebno za ugrožene skupine (npr. imunokompromitirani pacijenti, trudnice, starije osobe). Rizične skupine trebaju izbjegavati jesti sljedeće:

  • Meke sireve (npr. feta, brie, camembert)

  • Rashlađenu hranu spremnu za uporabu (npr. hrenovke, nareske, paštetu, mesne prerađevine), osim ako se prethodno ne zagriju do temperature od 73.9°C (165°F) ili dok se ne pare neposredno prije posluživanja

  • Rashlađenu dimljenu ribu (npr. dimljeni losos, haringa), osim ako je prethodno kuhana

  • Svježe (nepasterizirano) mlijeko

Ključne točke