Gastritis je upala želučane sluznice prouzročena bilo kojim od nekoliko uzroka, uključujući infekciju (Helicobacter pylori), lijekove (NSAR, alkohol), stres i autoimune procese (atrofični gastritis). Brojni su slučajevi asimptomatski, ali ponekad može nastati dispepsija i GI krvarenje. Dijagnoza se postavlja endoskopski. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku a najčešće uključuje supresiju kiseline i antibiotike kod infekcije s Helicobacter pylori.

Gastritis se može podijeliti na erozivni i neerozivni ovisno o težini oštećenja sluznice. Može se dijeliti i na temelju zahvaćenog dijela želuca (npr. kardija, korpus, antrum). Nadalje se može podijeliti histološki na akutni ili kronični ovisno o tipu upalnih stanica. Nijedna se podjela u potpunosti ne podudara patofiziologijom već postoji visoka razina prekrivanja. Neki su oblici gastritisa povezani s djelovanjem kiseline i pepsina i infekcijom koju uzrokuje H. pylori (vidi također Lučenje kiseline). Osim toga, izraz se često koristi za nespecifičnu (i često dijagnostički neriješenu) nelagodu u trbuhu i gastroenteritis.

Akutni gastritis obilježava infiltracija sluznice antruma i korpusa polimorfonuklearima.

Kronični gastritis predmnijeva određeni stupanj atrofije (s gubitkom funkcijskog kapaciteta sluznice) ili metaplazije. Pretežno zahvaća antrum (s posljedičnim gubitkom G stanica i padom lučenja gastrina) ili korpus želuca (s gubitkom sekrecijskih žlijezda što vodi smanjenju količine kiseline, pepsina i unutarnjeg čimbenika).