Nakon amputacije, bataljak može boljeti. Uzroci su:
Infekcija i oštećenja kože jasno se klinički manifestiraju i trebaju se zbrinuti. Duboku infekciju može biti teže dijagnosticirati jer lokalni otok i eritem ne moraju biti vidljivi odmah, nego se javiti nakon boli koja je prisutna neko vrijeme; sustavne manifestacije poput vrućice i tahikardije mogu se pojaviti prve i ne treba ih ignorirati. Bolni neurom se može pojaviti nakon oštećenja živca (zbog operacije ili traume) i može uzrokovati lokaliziranu bol koja se može privremeno blokirati lokalnim anestetikom (kao dijagnostički postupak). Pacijenti kod kojih je amputacija bila potrebna zbog vaskularne ishemijske bolesti imaju rizik od progresije ishemije koju je ponekad teško dijagnosticirati, ali niski transkutani tlak O2 (<20 mm Hg) na koži noge može biti indikativan. Fantomsku bol treba uzeti u obzir tek kada se isključe uzroci koji predstavljaju medicinsku hitnoću.
U slučaju kada se ne nalazi medicinski uzrok boli, masaža bataljka ponekad može dovesti do rezolucije simptoma. Ako je masaža neučinkovita, mogu se koristiti analgetici. Obično se koriste nesteroidni antireumatici ili paracetamol, ali ponekad su potrebni i opioidni analgetici. Ako ove mjere ne smanjuju bol ili je potrebna produljena terapija opioidima, potrebna je konzultacija sa stručnjakom za liječenje boli za superviziju terapije, kada se mogu koristiti i mehanički uređaji (npr. vibrator), ultrazvuk i lijekovi poput antidepresiva (nortriptilin, despiramin) i antikonvulzivi (gabapentin).
Ponekad se bol pojavljuje u drugim udovima, kukovima, kralježnici, ramenima ili u vratu. Ova bol može biti povezana s nošenjem proteze jer pacijenti mijenjaju način hoda i posturu ili zbog ponavljajućih pokreta. Redovito provođenje specifičnih vježbi istezanja i snaženja mišića može pomoći u prevenciji ili smanjivanju ove boli. Fizioterapeut može osmisliti prikladan program vježbi.
Fantomska bol
U određenom trenutku veliki broj pacijenata doživi fantomsku bol. Pojam fantomskog nije vezan uz bol, koja je stvarna, nego uz lokaciju boli- u udu koji je amputiran. Nastanak fantomske boli je vjerojatniji ako je bol prije amputacije bila jaka ili je dugo trajala. U nekim slučajevima jačina boli može biti vezana uz mehanizam amputacije (npr. traumatska amputacija ili elektivna kirurška amputacija).
Fantomska bol je češće prisutna rano nakon amputacije, smanjuje se s vremenom. Poslijeoperacijske desenzitizirajuće terapije mogu se preporučiti za smanjenje boli u inicijalnoj fazi prijenosa težine s proteze na bataljak. Mnogim pacijentima, fantomska bol se češće javlja kada ne nose protezu (jer nema kontakta između bataljka i proteze), na primjer po noći. Rizik od boli je manji ako se opća anestezija kombinira sa spinalnom anestezijom.
Postoje i druge, nefarmakološke terapije koje se mogu dodati u plan liječenja boli, među njima transkutana električna živčana stimulacija (TENS), akupunktura i stimulacija leđne moždine.
Fantomski osjet
Većina pacijenata ima fantomski osjet, kod kojeg se čini kao da je amputirani ud još prisutan. Fantomske senzacije mogu biti bolne u ranom poslijeoperacijskom razdoblju. Međutim, kod većine amputiranih bol postupno nestaje. Kod nedavno amputiranih pacijenata, fantomski osjet može predstavljati problem, posebno po noći kada moraju ići u kupaonicu, jer zbog osjećaja da je noga još uvijek prisutna, zaborave staviti protezu. Mnogi protetičari preporučuju uporabu zaštitne navlake kod spavanja radi prevencije ozljede.