neateromska ateroskleroza

Autori: George Thanassoulis, MD, MSc
Mehdi Afshar, MD
Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.
Prijevod: doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić dr. med.

Neateromatozna arterioskleroza je fibroza aorte i njezinih velikih ogranaka, povezana sa starenjem.

(Vidi također ateroskleroza.)

Arterioskleroza je općeniti pojam za nekoliko ozbiljnih poremećaja koji uzrokuju zadebljanje i gubitak elastičnosti arterijskog zida. Ateroskleroza, najčešći oblik, također je ozbiljno klinički značajna zato što uzrokuje bolest koronarnu arterija i cerebrovaskularne bolesti. Ateromatoznu bolest karakterizira aterosklerotski plak, koji je vaskularna lezija sastavljena od lipida, upalnih i glatkih mišićnih stanica i matriksa vezivnog tkiva koji može sadržavati trombe u različitim fazama organizacije s naslagama kalcija.

neateromatozna forma arteroskleroze uključuje

  • Arteriolosklerozu

  • Mönckeberg arteriosklerozu

Neateromatozna arterioskleroza uzrokuje stanjenje intime i oslabljuje i raskida elastične lamele. Sloj glatkih mišića (media) atrofira, zatim lumen zahvaćene arterije se širi (postaje ektatičan) predisponirajući nastanak aneurizme ilidisekcije. Hipertenzija je glavni čimbenik u razvoju aortne arterioskleroze i aneurizme. Ozljeda intime, ektazija, ulceracija, mogu dovesti do tromboze, embolizacije ili potpune arterijske okluzije.

Arteriolosklerozu

Arterioloskleroza utječe na distalne arterije u bolesnika s diabetesom ili hipertenzijom.

Hijalinska arterioloskleroza utječe na male arterije i arteriole u bolesnika s dijabetesom; tipično se pojavljuje hijalinska zadebljanja, arteriolarna stjenka degenerira, a lumen se sužava, uzrokujući difuznu ishemiju, osobito u bubrezima.

Hiperplastična arterioloskleroza javlja češće u bolesnika s arterijskom hipertenzijom; obično, laminirana, koncentrična zadebljanja i luminalno sužavanje dogodi do, ponekad s fibrinskim depozitima i nekrozom stijenke žila (nekrotizirajućeg arteriolitisa). Hipertenzija promovira te promjene, a arterioloskleroza, povećanjem krutosti arteriola i povećanjem perifernog otpora, može pomoći u održavanju hipertenzije.

Mönckeberg ateroskleroza

Mönckeberg arterioskleroza (Medijalna kalcificirajuća skleroza) utječe na pacijente dobi > 50; staračka medijalna degeneracija javlja se s žarišnom kalcifikacijom, pa čak uz stvaranje košrane formacije unutar stijenke arterije. Odsječci arterije mogu postati rigidni i kalcificirani bez luminalnog suženja. Dijagnoza se postavlja pomoću RTG snimke. Ovaj poremećaj je klinički važan samo zato što može uvelike smanjiti arterijsku kompresibilnost, uzrokujući ekstremno, ali lažno povišene vrijednosti krvnog tlaka.