MSD priručnik za liječnike

Neateromska arterioskleroza

Autori: George Thanassoulis, MD, MSc

Haya Aziz, MD

Urednici sekcije: prof. dr. sc. Diana Delić-Brkljačić, dr. med. i prof. dr. sc.Marko Boban dr. med.

Prijevod: doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić dr. med.

Neateromatozna arterioskleroza je fibroza aorte i njezinih velikih ogranaka povezana sa starenjem.

(Također vidjeti Ateroskleroza.)

Arterioskleroza je opći pojam za nekoliko poremećaja koji uzrokuju zadebljanje i gubitak elastičnosti arterijske stijenke.

Ateroskleroza, najčešći oblik, ujedno je i najozbiljnija i klinički najznačajnija jer uzrokuje bolest koronarnih arterija i cerebrovaskularnu bolest. Ateromatoznu bolest obilježava aterosklerotski plak, vaskularna lezija sastavljena od lipida, upalnih stanica, glatkih mišićnih stanica i matriksa vezivnog tkiva, koji može sadržavati trombe u različitim fazama organizacije s naslagama kalcija.

Neateromatozni oblici arterioskleroze uključuju

arteriolosklerozu
Mönckebergovu arteriosklerozu

Neateromatozna arterioskleroza uzrokuje stanjenje intime te slabi i prekida elastične lamele. Sloj glatkih mišića (medija) atrofira, a lumen zahvaćene arterije širi se (postaje ektatičan), što predisponira za nastanak aneurizme ili disekcije. Hipertenzija je glavni čimbenik u razvoju aortne arterioskleroze i aneurizme. Ozljeda intime, ektazija i ulceracija mogu dovesti do tromboze, embolizacije ili potpune arterijske okluzije.

Hipertenzija je obično asimptomatska sve dok se ne razviju komplikacije na ciljnim organima. Najčešće se otkriva slučajno, pretragama učinjenima zbog drugih razloga.

Ne postoji liječenje neateromatozne arterioskleroze osim kontrole tipičnih kardiovaskularnih čimbenika rizika (npr. hipertenzije, dislipidemije).

Arterioloskleroza

Arterioloskleroza zahvaća distalne arterije u bolesnika sa šećernom bolešću ili hipertenzijom.

Hijalinska arterioloskleroza zahvaća male arterije i arteriole u bolesnika sa šećernom bolešću; tipično nastaju hijalinska zadebljanja, arteriolarna stijenka degenerira, a lumen se sužava, uzrokujući difuznu ishemiju, osobito u bubrezima.

Hiperplastična arterioloskleroza češće se javlja u bolesnika s arterijskom hipertenzijom; tipično nastaju laminirana, koncentrična zadebljanja i suženja lumena, katkad s fibrinskim depozitima i nekrozom stijenke žila (nekrotizirajući arteriolitis). Hipertenzija potiče ove promjene, a arterioloskleroza, povećanjem krutosti arteriola i perifernog otpora, može pomoći u održavanju hipertenzije.

Mönckebergova arterioskleroza

Mönckebergova arterioskleroza (medijalna kalcificirajuća skleroza) zahvaća bolesnike u dobi > 50 godina; staračka medijalna degeneracija javlja se sa žarišnom kalcifikacijom, pa čak i stvaranjem koštanog tkiva unutar arterijske stijenke. Odsječci arterije mogu postati rigidni i kalcificirani bez suženja lumena. Dijagnoza se postavlja rendgenskom snimkom. Ovaj je poremećaj klinički važan samo zato što može znatno smanjiti kompresibilnost arterija, uzrokujući izrazito, ali lažno povišene vrijednosti krvnog tlaka.

Mönckebergova arterioskleroza

Ovaj rendgenogram šake pokazuje kalcificirane arterije (strelica).

Ključne poruke

Neateromatozna arterioskleroza uzrokuje zadebljanje i gubitak elastičnosti arterijske stijenke bez vidljivog ateromatoznog plaka.
Neateromatozni oblici arterioskleroze uključuju arteriolosklerozu i Mönckebergovu arteriosklerozu.
Šećerna bolest, hipertenzija i dob čimbenici su rizika za razvoj neateromatozne arterioskleroze.