Poremećaji korijenova živaca segmentalnih radikularnih ispada (npr. bol ili parestezije u dermatomskoj distribuciji, slabost mišića inerviranih zahvaćenim korijenom). Dijagnoza može zahtijevati neuroradiološku obradu, elektrofiziološka ispitivanja i sistemsko ispitivanje podležećih poremećaja. Liječenje ovisi o uzroku, ali uključuje simptomatsku terapiju nesteroidnim protuupalnim (NSAR) i ostalim analgeticima i kortikosteroidima.
(Vidi također Pregled poremećaja perifernog živčanog sustava.)
Poremećaji korijena živaca (radikulopatije) su izazvani akutnim ili kroničnim pritiskom korijena živca u kralježničnoj moždini ili pored nje (vidi sliku Spinalni živac).
Etiologija
Najčešći uzrok je
Koštane promjene zbog RA ili osteoartritisa, naročito u vratnom i lumbalnom području, mogu također komprimirati izolirane živčane korijenove.
Rjeđe, karcinomatozni meningitis može izazvati nejednaku disfunkciju više korjenova. Rijetko, lezije zbog masa u spinalnom kanalu (npr. epiduralni apscesi i tumori, spinalni meningeomi, neurofibromi) mogu se manifestirati radikularnim simptomima umjesto uobičajenih simptoma poremećaja kralježnične moždine
Šećerna bolest može uzrokovati bolnu torakalnu ili radikulopatiju ekstremiteta uzrokovanu ishemijom korijena živca.
Infektivne bolesti, poput onih uzrokovanih mikobakterijama (npr, TBC), gljivice (npr, histoplazmoza), ili spirohete (npr, lajmska bolest, sifilis), ponekad zahvaćaju korijenove živaca. Infekcije Herpes zosterom, uglavnom uzrokuju bolnu radikulopatiju sa osjetnim ispadom po dermatomskoj distribuciji i karakterističan osip, ali mogu izazvati i motornu radikulopatiju sa segmentalnom slabosti i gubitkom refleksa. Citomegalovirusom uzrokovan poliradikulitis je komplikacija AIDS-a.
Simptomi i znakovi
Radikulopatije dovode do karakterističnih radikularnih sindroma boli i segmentalnih neuroloških ispada ovisno o razini kralježnične moždine u kojoj se nalazi zahvaćeni korijen (vidi tablicu Simptomi čestih radikulopatija po razini u kralježničnoj moždini). Mišići inervirani od strane zahvaćenog motornog korijena postanu slabi te atrofiraju; ali također mogu biti mlohavi sa fascikulacijama. Zahvaćanje osjetnih korijenova uzrokuje ispad osjeta u pripadajućem dermatomu. Pripadajući segmentalni duboki tetivni refleksi mogu biti ugašeni ili oslabljeni. Bol poput strujnog udara može se širiti duž zahvaćenog korijena živca.
Simptomi čestih radikulopatija po razini u kralježničnoj moždini
|
Razina
|
Simptomi
|
|
C4
|
Bol u donjem dijelu vrata i trapezoidnom mišiću sa parestezijama te zahvaćanjem donjeg dijela vrata i gornjeg ramenog obruča.
|
|
C5
|
Bol u vratu, ramenima i dorzalnoj strani podlaktice sa parestezijama i utrnutošću dorzale strane ruku.
Slabost deltoidnog mišića, bicepsa i rotatorne manžete
Slabljenje refleksa bicepsa
|
|
C6
|
Bol na rubu trapezoidnog mišića i vrha ramena, koja se često širi u palac ruke, sa parestezijama i osjetnim ispadima u istim područjima
Slabost bicepsa;
Oslabljeni refleksi bicepsa i brahioradijalisa
|
|
C7
|
Bol, parestezije i utrnutost u lopatici i aksili koja se širi u srednji prst ruke
Slabost tricepsa
Oslabljen refleks tricepsa
|
|
T (bilo koji)
|
Pojasaste dizestezije oko prsnog koša (npr. T4 bradavica, T10 pupak)
|
|
L3
|
Bol, utrnutost i parestezije u anteromedijalnom dijelu bedra i koljena sa slabosti kvadricepsa te odsutnim patelarnim refleksom
|
|
L4
|
Bol, utrnutost i parestezije u medijalnom dijelu potkoljenice i gležnja.
Slabost kvadricepsa, dorzifleksije gležnja te odsutan patelarni refleks
|
|
L5
|
Bol u stražnjici, posterolateralnom dijelu bedra, potkoljenice i stopala
Pad stopala sa slabosti anteriornih i posteriornih tibijalnih i peronealnih mišića
Gubitak osjeta u anterolateralnom dijelu stopala i dorzumu stopala
|
|
S1
|
Bol duž stražnje strane nogu i stražnjice
Slabost medijalnog gastroknemijusa sa oslabljenom plantarnom fleksijom u gležnju
Gubitak Ahilovog refleksa
Gubitak osjeta lateralnog dijela potkoljenice i stopala
|
Bol mogu provocirati pokreti koji prenose pritisak na korijen živca kroz subarahnoidalni prostor (npr. pomicanje kralježnice, kašljanje, šmrcanje, Valsalvin manevar).
Lezije caudae equine, koje zahvaćaju više lumbalnih i sakralnih korjenova, uzrokuju radikularne simptome u obje noge, a mogu oštetiti i funkciju sfinktera te seksualnu funkciju.
Znakovi koji upućuju na kompresiju u kralježničnoj moždini uključuju sljedeće:
-
Osjetni nivo (nagla promjena u osjetu ispod horizontalne linije na kralježnici)
-
Mlohava parapareza ili kvadripareza
-
Poremećaji refleksa ispod mjesta pritiska
-
Rana hiporefleksija koju slijedi hiperrefleksija
-
Poremećaj sfinktera
Dijagnoza
Radikularni simptomi zahtijevaju MR ili CT zahvaćenog područja nalaz Mijelografija je potrebna samo ukoliko je MRI kontraindicirana (npr zbog ugrađenog elektrostimulatora ili prisutnosti drugih metala) i CT je neuvjerljiv. Područje koje se snima ovisi o simptomima i znakovima; ako je razina nejasna, elektrodijagnostička testiranja bi se trebala učiniti da bi se lokalizirao zahvaćeni korijen, ali time se ne može utvrditi uzrok.
Ako neuroradiološka obrada ne utvrdi anatomsku abnormalnosti, učini se analiza cerebrospinalnog likvora da bi se utvrdilo postojanje infektivnog ili upalnog uzroka i analiza glukoze natašte radi dijagnoze šećerne bolesti.
Liječenje
Specifične uzroke porećećaja korijenova živaca treba liječiti.
Akutna bol zahtijeva analgetike npr. acetaminofen, NSAR, pokekad opioide. NSAR su posebno korisni za poremećaje koji uključuju upalu. Miorelaksansi, sedativi i lokalna terapija mogu rijetko izazvati dodatnu korist. Ako se simptomi nisu povukli primjenom neopioidnih analgetika, mogu se primijeniti sistemski kortikosteroidi ili kao epiduralna injekcija; no analgetski učinak je skroman i kratkotrajan. Metilprednizolon se može dati, 24 mg dnevno kao početna doza koja se potom snižava kroz 6 dana za 4 mg dnevno.
Zbrinjavanje kronične boli može biti teško; acetaminofen i NSAR su često samo djelomično učinkoviti i kronična primjena NSAR ima značajne rizike. Opioidi imaju visok rizik od ovisnosti. Triciklički antidepresivi i antiepileptici mogu biti učinkoviti kao i fizikalna terapija i konzultacije sa psihologom. Za neke pacijente, alternativni medicinski tretmani (npr, transdermalna elektrostimulacija živca, manipulacija kralježnicom, akupunktura, ljekovito bilje) se mogu isprobati ako su sve ostale mogućnosti neefikasne.
Ključne točke
-
Posumnjajte na poremećaj korijena živca kod pacijenata koji imaju segmentalni ispad poput osjetnih poremećaja u dermatomskoj distribuciji (npr. bol, parestezije) i/ili motoričke ispade (npr. slabost, atrofija, fascikulacije, hiporefleksija) u razini korijena živca.
-
Ako pacijenti imaju osjetni nivo, obostranu mlohavu slabost, i/ili poremećaj sfinktera, posumnjajte na pritisak kralježnične moždine.
-
Ako klinički rezultati sugeriraju radikulopatiju, učiniti MRI ili CT.
-
Koristite analgetike i ponekad kortikosteroidie kod akutne boli, a potrebno je uzeti u obzir i druge lijekove i druge tretmane, kao i analgetike kod kronične boli.