Poremećaji korjenova živaca rezultiraju segmentalnim radikularnim ispadima (npr. bol ili parestezije u distribuciji zahvaćenog dermatoma, slabost mišića inerviranih zahvaćenim korijenom). Dijagnoza može zahtijevati neuroradiološku obradu, elektrofiziološka ispitivanja i sistemsko ispitivanje podležećih poremećaja. Liječenje ovisi o uzroku, ali uključuje simptomatsku terapiju nesteroidnim protuupalnim lijekovima (NSAR), ostalim analgeticima i kortikosteroidima.
(Vidi također Pregled poremećaja perifernog živčanog sustava.)
Poremećaji korjenova živaca (radikulopatije) uzrokovani su akutnom ili kroničnom kompresijom na korijen živca u spinalnom kanalu. (vidi sliku korijeni spinalnih živaca).
Korijeni spinalnih živaca
Etiologija
Etiologija poremećaja korjenova živaca
Najčešći uzrok radikulopatija je
Kralježnica i korijeni spinalnih živaca
Kost se mijenja zbog reumatoidnog artritisa (RA) ili osteoartritisa, osobito u cervikalnoj i lumbalnoj regiji gdje može doći do izolirane kompresije na korijen živca.
Rjeđe, karcinomatozni meningitis može uzrokovati nejednaku disfunkciju više korjenova. Rijetko, lezije zbog tvorbi u spinalnom kanalu (npr. epiduralni apscesi i tumori, spinalni meningeomi, neurofibromi) mogu se manifestirati radikularnim simptomima umjesto uobičajenih simptoma poremećaja kralježničke moždine.
Šećerna bolest može uzrokovati bolnu torakalnu radikulopatiju ili radikulopatiju ekstremiteta uzrokovanu ishemijom korijena živca.
Infektivne bolesti, poput onih uzrokovanih mikobakterijama (npr. tuberkuloza (TBC), gljivicama (npr. histoplazmoza), ili spirohetama (npr. Lajmska bolest, sifilis), ponekad zahvaćaju korijene živaca. Infekcija Herpes zosterom, uglavnom uzrokuje bolnu radikulopatiju sa osjetnim ispadom u zahvaćenom dermatomu i karakterističan osip, ali može izazvati i motornu radikulopatiju sa segmentalnom slabosti i gubitkom refleksa. Citomegalovirusom uzrokovan poliradikulitis je komplikacija AIDS-a.
Simptomi i znakovi
Simptomi i znakovi poremećaja korjenova živaca
Radikulopatije dovode do karakterističnih radikularnih sindroma boli i segmentalnih neuroloških ispada ovisno o razini kralježničke moždine u kojoj se nalazi zahvaćeni korijen (vidi tablicu Simptomi čestih radikulopatija po razini u kralježničkoj moždini). Mišići inervirani od strane zahvaćenog motornog korijena postanu slabi te atrofiraju; ali također mogu biti mlohavi sa fascikulacijama. Zahvaćanje osjetnih korijena uzrokuje ispad osjeta u pripadajućem dermatomu. Pripadajući segmentalni duboki tetivni refleksi mogu biti oslabljeni ili odsutni. Bol poput strujnog udara može se širiti duž zahvaćenog korijena živca.
Simptomi čestih radikulopatija po razini u kralježničkoj moždini
|
Razina
|
Simptomi
|
|---|
|
C4
|
Bol u donjem dijelu vrata i području trapeziusa sa parestezijama u području donjeg dijela vrata i gornjeg dijela ramenog obruča
|
|
C5
|
Bol u vratu, ramenu i stražnjoj strani podlaktice sa parestezijama i utrnutošću stražnje strane ruke.
Slabost deltoidnog mišića, bicepsa i rotatorne manžete
Oslabljen refleks bicepsa
|
|
C6
|
Bol u trapeziusnom grebenu i vrhu ramena, često isijavajući u palac, s parestezijama i oštećenjem osjeta u istim područjima
Slabost bicepsa
Oslabljeni refleksi bicepsa i brahioradialisa
|
|
C7
|
Bol, parestezije i utrnutost u lopatici i aksili, koja se širi u srednji prst
Slabost tricepsa
Oslabljen refleks tricepsa
|
|
Th (bilo koji)
|
Trakaste disestezije oko prsnog koša (npr. Th4 bradavica, Th10 pupak)
|
|
L3
|
Bol, utrnutost i parestezije u anteromedijalnom dijelu bedra i koljena sa slabosti kvadricepsa te oslabljenim patelarnim refleksom
|
|
L4
|
Bol, utrnutost i parestezije u medijalnom dijelu potkoljenice i gležnja
Slabost kvadricepsa, dorzifleksije gležnja te oslabljen patelarni refleks
|
|
L5
|
Bol u stražnjici, posterolateralnom dijelu bedra, potkoljenice i stopala
Palo stopalo sa slabošću prednjeg tibijalnog, stražnjeg tibijalnog i peronealnog mišića
Gubitak osjeta u anterolateralnom dijelu potkoljenice i dorzumu stopala
|
|
S1
|
Bol duž stražnje strane noge i stražnjice
Slabost medijalnog gastroknemijusa sa oslabljenom plantarnom fleksijom u gležnju
Gubitak Ahilovog refleksa
Gubitak osjeta lateralnog dijela potkoljenice i stopala
|
Bol mogu provocirati pokreti koji prenose pritisak na korijen živca kroz subarahnoidalni prostor (npr. pomicanje kralježnice, kašljanje, kihanje, Valsalvin manevar).
Lezije (oštećenja) završnih korijena spinalnih živaca (cauda equina), koje zahvaćaju više lumbalnih i sakralnih korijena (sindrom kaude ekvine), uzrokuju radikularne simptome u obje noge i može narušiti funkciju sfinktera i seksualnu funkciju.
Znakovi koji upućuju na kompresiju u kralježničkoj moždini uključuju sljedeće:
-
Osjetni nivo (nagla promjena u osjetu ispod horizontalne linije na kralježnici)
-
Mlohava parapareza ili kvadripareza
-
Poremećaji refleksa ispod mjesta pritiska
-
Rana hiporefleksija koju kasnije slijedi hiperrefleksija
-
Poremećaj sfinktera
Dijagnoza
Dijagnoza poremećaja korjenova živaca
Radikularni simptomi zahtijevaju MR ili CT zahvaćenog područja. Mijelografija je potrebna samo ukoliko je MR kontraindicirana (npr. zbog ugrađenog elektrostimulatora ili prisutnosti drugih metala) i ako je CT neuvjerljiv. Područje koje se snima ovisi o simptomima i znakovima; ako je razina ispada nejasna, trebalo bi učiniti elektrodijagnostička testiranja kako bi se lokalizirao zahvaćeni korijen, ali time se ne može utvrditi uzrok.
Ako neuroradiološka obrada ne utvrdi anatomsku abnormalnost, treba učiniti analizu cerebrospinalnog likvora da bi se utvrdilo postojanje infektivnog ili upalnog uzroka te analizu serumske koncentracije glukoze na tašte u otkrivanju dijagnoze šećerne bolesti.
Liječenje
Liječenje poremećaja korjenova živaca
Specifične uzroke poremećaja korjenova živaca treba liječiti.
Akutna bol zahtijeva primjerenu analgeziju (npr. paracetamol, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR), ponekad opioidi). NSAR su posebno korisni za poremećaje koji uključuju upalu. Miorelaksansi, sedativi i lokalna terapija mogu rijetko izazvati dodatnu korist. Ako se simptomi nisu povukli primjenom neopioidnih analgetika, mogu se primijeniti sistemski kortikosteroidi ili kao epiduralna injekcija; međutim, analgetski učinak je skroman i kratkotrajan. Metilprednizolon se može dati u početnoj dozi od 24 mg dnevno koja se potom snižava kroz 6 dana za 4 mg dnevno.
Zbrinjavanje kronične boli može biti teško; paracetamol i NSAR su često samo djelomično učinkoviti i kronična primjena NSAR ima značajne rizike. Opioidi imaju visok rizik od ovisnosti. Triciklički antidepresivi i antiepileptici mogu biti učinkoviti kao i fizikalna terapija i konzultacije sa psihologom. Za neke pacijente, alternativni medicinski tretmani (npr. transdermalna elektrostimulacija živca, manipulacija kralježnicom, akupunktura, ljekovito bilje) se mogu isprobati ako su sve ostale mogućnosti neučinkovite.
Ako je bol nepodnošljiva ili ako progresivna slabost ili disfunkcija sfinktera upućuju na kompresiju kralježnice, možda će biti potrebna kirurška dekompresija.
Ključne točke
-
Posumnjajte na poremećaj korijena živca kod pacijenata koji imaju segmentalni ispad poput osjetnih poremećaja u distribuciji dermatoma (npr. bol, parestezije) i/ili motoričke ispade (npr. slabost, atrofija, fascikulacije, hiporefleksija) u razini korijena živca.
-
Ako pacijenti imaju osjetni nivo, obostranu mlohavu slabost, i/ili poremećaj sfinktera, posumnjajte na pritisak kralježničke moždine.
-
Ako klinički rezultati sugeriraju radikulopatiju treba učiniti MR ili CT.
-
Koristite analgetike i ponekad kortikosteroide kod akutne boli, a potrebno je uzeti u obzir i druge lijekove i druge tretmane, kao i analgetike kod kronične boli.
-
Kod pacijenata s progresivnom mišićnom slabosti i poremećajem funkcije sfinktera razmislite o kirurškoj dekompresiji.