Madeži (nevusi) su pigmentirane makule, papule ili čvorovi građeni od nakupina melanocita ili nevus stanica. Njihova glavna značajka (osim kozmetičke) je sličnost melanomu. Kod svake pigmentirane promjene procjenjuju se određene suspektne karakteristike (izgled koji se mijenja, nepravilni rubovi, više boja unutar jedne promjene, krvarenje, ulceracija ili svrbež) koje mogu upućivati na atipičan madež ili melanom.
Gotovo svaka osoba ima nekoliko madeža koji se obično pojavljuju u djetinjstvu ili adolescenciji. Postoje različite vrste madeža (vidi tablicu Podjela madeža). Tijekom adolescencije i trudnoće često se pojavljuju novi madeži, a postojeći se mogu povećati ili potamniti. Nevus stanice mogu u konačnici biti zamijenjene masnim ili vezivnim tkivom. Madeži obično mijenjaju konzistenciju, postaju mekši i spužvasti ili čvršći i manje pigmentirani tijekom desetljeća.
Mala je vjerojatnost da će pojedini madež postati zloćudan (opasnost za cijelog života iznosi oko 1 na 3000 do 10.000). Međutim, bolesnici s velikim brojem madeža (> 50) imaju povećan rizik za razvoj melanoma. Ove bolesnike treba redovito klinički pratiti i podučiti samopregledu kako bi uočili zabrinjavajuće osobine madeža (vidi Dijagnoza madeža).
Podjela madeža
|
Vrsta
|
Kliničke značajke
|
Histologija
|
|
Junkcijski nevus
|
Svijetlosmeđi do gotovo crni
Obično plosnat, ali može biti blago izdignut; 1-10 mm
|
Gnijezda melanocita na epidermo-dermalnoj granici
|
|
Složeni nevus
|
Svijetlo- do tamnosmeđi
Može biti malo ili prilično izdignut; 3-6 mm
|
Gnijezda melanocita na epidermo–dermalnoj granici i unutar dermisa
|
|
Intradermalni nevus
|
Boje kože do smeđe boje; može biti gladak, dlakav ili bradavičast
Izdignut; 3-6 mm
|
Melanociti i nevus stanice gotovo su potpuno ograničeni na dermis
|
|
Halo nevus
|
Bilo koja vrsta madeža okružena prstenom depigmentirane kože u promjeru od 2–6 mm
|
Ista kao kod drugih madeža, ali uz upalu i gubitak melanocita u koži zahvaćenoj haloom
|
|
Plavi nevus
|
Plavkastosivi
Obično plosnat, ali može biti blago izdignut; 2-4 mm
|
Duboko pigmentirani dendritički melanociti i razbacani melanofagi u dermisu
|
Plavi nevusi su dobroćudni madeži koji se pojavljuju u obliku plavkastosivih makula ili tankih papula. Dubina i gustoća pigmenta u koži uzrokuje plavu boju promjene.
Slike madežaMadež
Madeži su makule, papule ili čvorići mesnate do smeđeboje sastavljeni od gnijezda melanocita ili nevus stanica. Madežise razvijaju gotovo na svakoj osobi, i značajni su prvenstveno zato što mogu postati displastični ili maligni i trebaju se razlikovati od melanoma.
Sliku ustupio Thomas Habif, MD.
Junkcijski nevusi
Junkcijski nevusi su oštro ograničene jednoliko pigmentirane smeđe makule i mrlje.
Sliku ustupila Marie Schreiner, PA-C.
Složeni nevus
Složeni nevus je oštro ograničena smeđa papula.
Sliku ustupila Marie Schreiner, PA-C.
Intradermalni nevus
Intradermalni nevus se prikazuje kao uzdignuti čvor boje kože na vlasištu.
© Springer Science+Business Media
Halo nevus
Ova slika prikazuje halo nevus okružen prstenom depigmentirane kože u blizini nevusa bez halo-a.
DermPics/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Plavi nevus
Ova slika prikazuje plavi nevus kojega čine tamne pigmentirane stanice (melanociti).
DermPics/SCIENCE PHOTO LIBRARY
Dijagnoza
Dijagnoza madeža
Klinička procjena
Ponekad biopsija
Budući da su madeži izrazito česti, a melanomi rijetki, nema opravdanja za preventivno odstranjivanje. Međutim, potrebno je učiniti biopsiju i histološku analizu ako madež ima zabrinjavajuće karakteristike (poznato kao abeceda melanoma):
A (engl. asymmetry): asimetrija - asimetričan izgled
B (engl. borders): rubovi - nepravilni rubovi (tj. nisu okrugli ili ovalni)
C (engl. color): boja - različite boje unutar madeža, neobične boje, ili boja koja se bitno razlikuje ili je tamnija od boje ostalih madeža bolesnika
D (engl. diameter): promjer - > 6 mm
E (engl. evolution): evolucija, promjena - novi madež u bolesnika > 30 godina ili mijenjanje postojećih madeža
Također dolazi u obzir učiniti biopsiju ako madež postane bolan, ulceriran, svrbi ili krvari.
Za dobivanje ispravne mikroskopske dijagnoze uzorak za biopsiju mora biti dovoljno dubok i treba sadržavati čitavu promjenu (ako je moguće), osobito ako je sumnja na zloćudnost velika. Međutim, široka primarna ekscizija ne bi trebala biti početni postupak, čak ni kod promjena veoma abnormalnog izgleda. Mnoge takve promjene nisu melanomi, a ukoliko je dijagnosticiran melanom, slobodni rubovi i potreba biopsije limfnog čvora stražara određuju se na temelju histopatoloških značajki melanoma. Ekscizijska biopsija ne povećava mogućnost metastaziranja ako je promjena zloćudna, a njome se izbjegava opsežni zahvat kod dobroćudnih promjena.
Liječenje
Liječenje madeža
Madeži se mogu odstraniti "shaving" ("brijućom") tehnikom ili ekscizijom iz kozmetičkih razloga, a sve odstranjene madeže treba histološki pregledati. Ako dlake smetaju bolesnika iz kozmetičkih razloga, dlakavi madež treba ekscidirati na odgovarajući način, a ne odstraniti “shaving” tehnikom. U suprotnome dolazi do ponovnog rasta dlaka.
Ključne informacije
Gotovo svaka osoba ima madeže, ali ljudi s > od oko 50 madeža imaju povećan rizik za razvoj melanoma.
Biopsiju treba uzeti u obzir ako madeži imaju ABCDE karakteristike: A (engl. asymmetry) - asimetrija; B (engl. borders) - nepravilni rubovi; C (engl. color) - visokorizične boje (različite boje unutar jednog madeža ili između madeža ili neobične boje); D (engl. diameter) - promjer > 6 mm; E (engl. evolution) - evolucija, promjena (novi madeži nakon 30. godine života ili mijenjanje postojećih madeža).
Ekscizija dolazi u obzir ako madež stvara značajan kozmetički problem.