Von Hippel-Lindau-ova bolest je rijetki nasljedni neurokutani poremećaj karakteriziran pojavom benignih i malignih tumora u različitim organima. Dijagnoza se postavlja nakon oftalmoskopije ili slikovne pretrage za provjeru tumora. Liječenje je operativno ili ponekad terapija zračenjem ili laserska koagulacija za angiome mrežnice.
Von Hippel-Lindau (VHL) je neurokutani sindrom koji se javlja u jednom od 36.000 ljudi, a nasljeđuje autosomno dominantno svojstvo s varijabilnom pojavnosti. VHL gen nalazi se na kratkom kraku kromosoma 3 (3p25.3). Preko 1500 različitih mutacija u ovim genima su identificirane kod pacijenata s VHL. U 20% oboljelih ljudi, genska mutacija je de novo.
VHL najčešće uzrokuju
Tumori, uključujući feokromocitomi i ciste (bubrega, jetre, gušterače i genitalnog trakta), mogu se pojaviti u drugim organima. Oko 10% ljudi s VHL razviti će endolimfatični tumor u unutarnjem uhu, prijeteći sluhu. Rizik od razvoja renalnoga karcinoma raste s godinama i u dobi od 60 godina može biti visok do 70%.
Klinička slika se pojavljuje u dobi od 10 do 30 godina ali se može pojaviti i ranije.
Simptomi i znakovi
Simptomi VHL ovise o veličini i mjestu tumora. Simptomi mogu uključivati glavobolje, vrtoglavicu, slabost, ataksiju, oslabljen vid i visoki krvni tlak.
Angiom mrežnice, otkriven izravnom oftalmoskopijom, pojavljuje se kao dilatirana arterija koja ide od diska prema perifernom tumoru s venama. Ovi angiomi su obično asimptomatski, ali ako su centralno smješteni i povećavaju se, to može dovesti do značajnog gubitka vida. Ovi tumori povećavaju rizik odljuštenja retine, makularnog edema i glaukoma.
Neliječena, VHL može dovesti do sljepoće, oštećenja mozga ili smrti. Smrt je obično rezultat komplikacije cerebralnoga hemangioblastoma ili karcinoma bubrežnih stanica.
Dijagnoza
-
Izravna oftalmoskopija
-
MR
-
Genetsko testiranje
Von Hippel-Lindau bolest se dijagnosticira kada se otkriju tipični tumori i jedan od sljedećih kriterija:
-
Više od jednog tumora na mozgu ili oku
-
Jedan tumor na mozgu ili oku i jedan drugdje u tijelu
-
Obiteljska povijest VHL i prisutnost tumora
Djecu koja imaju jednog roditelja, brata ili sestru s poremećajem treba procijeniti prije navršene pete godine; procjena treba uključivati oftalmoskopiju i MR mozga kako bi se utvrdilo da li su ispunjeni kriteriji za dijagnozu. Ako je specifična mutacija za VHL gen identificirana kod bolesnika, genetsko testiranje treba biti učinjeno kako bi se utvrdilo da li ostali članovi obitelji također imaju tu mutaciju.
Liječenje
Liječenje često uključuje kirurško uklanjanje tumora prije nego postanu štetni. Feokromocitomi se kirurški uklanjaju; ponekad je potrebno daljnje liječenje hipertenzije Karcinomi bubrežnih stanica se liječe kirurški: napredni karcinomi mogu reagirati na farmakološko liječenje. Neki tumori mogu se liječiti zračenjem.
Angiomi mrežnice su tretirani s laserskom koagulacijom ili krioterapijom da bi se sačuvao vid.
Uporaba propranolola da se smanji veličina hemangiomi se proučava.
Screening za provjeru komplikacija i rano liječenje može poboljšati prognozu.
Screening za komplikacije
Ako su zadovoljeni dijagnostički kriteriji za VHL, bolesnike treba redovito pratiti za provjeru komplikacije VHL jer rano otkrivanje je ključ za sprječavanje ozbiljnih komplikacija.
Godišnji probir treba uključiti neurološki pregled, nadzor krvnog tlaka, screening sluha, oftalmoskopiju i analizu urina ili plazme na koncentraciju metanefrina ( radi feokromocitoma). Formalno audiološka evaluacija treba se obaviti najmanje svake 3 godine. Nakon navršene 16-te godine, ultrazvuk trbuha treba raditi jednom godišnje radi bubrežnih tumora; svakih 2 godine MR mozga i kralježnice radi provjere pojave novih tumora SŽS-a ili promjena u postojećim tumorima.