Migrena

Autor: Stephen D. Silberstein, MD
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Jelena Košćak Lukač, dr. med.

Migrena je epizodna primarna glavobolja. Simptomi u pravilu traju 4 do 72 sata i mogu biti jaki. Bol je često jednostrana, pulsirajuća, pogoršava se s fizičkom aktivnošću i praćena je simptomima kao što su mučnina, osjetljivost na svjetlo, zvuk i mirise. Aure se javljaju u oko 25% bolesnika, obično neposredno prije, a ponekad nakon glavobolje. Dijagnoza se postavlja klinički. Liječi se triptanima, dihidroergotaminima, antiemeticima i analgeticima. Preventivno liječenje uključuje promjenu načina života (npr. navike spavanja ili prehrane) i lijekove (npr. β–blokatore, amitriptilin, valproat, topiramat, divalproeks, monoklonska protutijela).

(Vidi također Pristup pacijentu s glavoboljom.)

Epidemiologija

Epidemiologija migrene

Migrena je najčešći uzrok ponavljajuće umjerene do jake glavobolje; jednogodišnja prevalencija iznosi 18% za žene i 6% muškaraca u SAD-u. Najčešće se javlja u pubertetu ili adolescenciji, s promjenjivom učestalosti i intenzitetom a obično se rjeđe javlja i smanjuje nakon 50. godine. Studije pokazuju više slučajeva migrene unutar obitelji oboljelog.

Dokazi utemeljni na evaluciji veterana koji su sudjelovali u konfliktima u Iraku i Afganistanu upućuju da se migrena često javlja nakon blage traumatske ozljede mozga.

Patofiziologija

Patofiziologija migrene

Smatra se da je migrena neurovaskularni poremećaj s promjenama koje zahvaćaju centralnu neuronsku obradu podražaja (aktivacija jezgara u moždanom deblu, kortikalna hiperekscitabilnost i kortikalna šireća depresija) i trigeminovaskularni sustav (otpuštanje neuropeptida, što dovodi do bolne upale u kranijalnim žilama i duri mater).

Identificirani su brojni potencijalni okidači nastanka migrene, među kojima su:

  • Pijenje crnog vina

  • Preskakanje obroka

  • Prekomjerni jaki podražaji (npr, svjetlucanje, jaki mirisi)

  • Vremenske promjene

  • Nedostatak sna

  • Stres

  • Hormonalni čimbenici, osobito menstruacija

  • Određene namirnice

Vrsta hrane kao okidač varira od osobe do osobe.

Trauma glave, bol u vratu, ili disfunkcija temporomandibularnog zgloba ponekad izaziva ili pogoršava migrenu.

Fluktuirajuće razine estrogena su potentni triger migrene. U mnogih žena migrena započinje tek nakon menarhe, napadaji su jaki za vrijeme menstruacije (menstrualna migrena), a pogoršavaju se tijekom menopauze. Za većinu žena, migrena se ne javlja tijekom trudnoće (ali ponekad se može pogoršati tijekom 1. ili 2. tromjesečja); pogoršava se nakon porođaja, kada se razina estrogena naglo smanjuje.

Oralni kontraceptivi i druga hormonska terapija povremeno provociraju ili pogoršavaju migrenu, a povezuju se s moždanim udarom u žena koje imaju migrenu s aurom.

Obiteljska hemiplegična migrena, rijetka podvrsta migrene, povezana s genetskim oštećenjima na kromosomima 1, 2 i 19. Proučava se uloga gena u čestim oblicima migrene. U nekim obiteljima fenotip migrene znatno varira, uzrokujući primarno glavobolju kod nekih članova obitelji, vrtoglavicu kod drugih i hemiplegiju ili auru kod drugih. Ovo otkriće sugerira da bi migrena zapravo mogla biti generaliziraniji poremećaj, a ne samo poremećaj glavobolje.

Simptomi i znakovi

Simptomi i znakovi migrene

Često, prodrom (osjećaj da migrena počinje) najavljuje napadaje. Prodrom može uključivati promjene raspoloženja,bolove u vratu, žudnja za određenom hranom, gubitak apetita, mučnina, ili njihovu kombinaciju.

Aura prethodi napadaju u oko 25% bolesnika. Aure su privremeni neurološki poremećaji koji mogu utjecati na osjet, ravnotežu, koordinaciju, govor, ili vid; traju nekoliko minuta do sat vremena. Aura može perzistirati i nakon početka glavobolje. Aura najčešće uključuje vizualne simptome (uzorci koji podsjećaju na utvrde, tj. fortifikacije—npr. binokularni bljeskovi, lukovi scintilirajućeg svjetla, svijetle cik–cak crtice, skotomi). Parestezije i utrnulost (u pravilu počinje na dlanu jedne ruke i prelazi na ipsilateralnu ruku i lice), poremećaj govora i prolazni poremećaj moždanog debla (npr. ataksija, smetenost, čak i kvantitativni poremećaji svijesti), se rjeđe viđaju nego vizualna aura. Neki bolesnici imaju napadaje migrene s aurom uz blagu glavobolju ili bez glavobolje.

Bol se kreće od umjerene do jake, a napadaji traju od 4 sata do nekoliko dana, te u pravilu popuštaju ili prestaju kad bolesnik zaspe. Bol je najčešće jednostrana, ali može biti i obostrana, najčešće u frontotemporalnoj regiji, a po karakteru je pulsirajuća ili poput pritiska.

Migrena nije samo glavobolja. Često su izraženi simptomi poput mučnine (ponekad i povraćanje), fotofobije, fonofobije i osmofobije. Bolesnici navode da imaju poteškoća s koncentracijom za vrijeme napadaja. Rutinska fizička aktivnost pogoršava glavobolju, a zajedno s fotofobijom i fonofobijom, prisiljava bolesnika da legnu u mračnu i tihu prostoriju za vrijeme napadaja. Jaki napadaji mogu biti potpuno onesposobljavajući, razarajući obiteljski i poslovni život.

Napadaji značajno variraju s obzirom na učestalost i jačinu. Mnogi pacijenti imaju nekoliko vrsta glavobolje, uključujući i blaže napadaje bez mučnine ili fotofobije; mogu sličiti tenzijskoj glavobolji ali su zapravo oblik migrene.

Kronične migrene

Bolesnici s epizodnom migrenom mogu razviti kroničnu migrenu. Ovi pacijenti imaju glavobolju ≥ 15 dana / mj. Ova glavobolja ranije je bila poznata kao kombinirana ili mješovita glavobolja, jer je imala obilježja migrene i glavobolje tenzijskog tipa. Ove glavobolje često se razvijaju kod pacijenata koji prekomjerno uzimaju lijekove za akutno liječenje glavobolje.

Ostali simptomi

Ostalo, rijetki oblici migrene mogu izazvati druge simptome:

  • Rijetki oblici migrene uključuju bazilarnu migrenu s vrtoglavicom, ataksijom, ispadima vidnog polja, poremećajima osjeta, fokalnim slabostima i promjenom stanja svijesti.

  • Hemiplegična migrena može biti sporadična ili obiteljska, uzrokuje jednostranu slabost.

Dijagnoza

Dijagnoza migrene

  • Klinička procjena

Dijagnoza migrene bazira se na karakterističnim simptomima i urednom fizikalnom pregledu koji uključuje i detaljni neurološki pregled.

Znakovi crvene zastave koji sugeriraju neku drugu dijagnozu (čak i kod pacijenata za koje se zna da od ranije imaju migrenu) uključuju sljedeće:

  • Bol koja doseže vrhunac intenziteta u roku od nekoliko sekundi ili manje (glavobolja ''poput udara groma'')

  • Početak nakon 50 godina

  • Glavobolje kojima se intenzitet ili učestalost pojačava tjednima ili duže

  • Anamneza karcinoma (metastaza na mozgu) ili imunosupresivnog poremećaja (npr HIV infekcija, AIDS)

  • Vrućica, meningizam, promijenjeno mentalno stanje, ili kombinacija

  • Postojanje žarišnih neuroloških ispada

  • Edem optičkog diska

  • Jasna promjena u ustaljenom uzorku glavobolja

Bolesnici s karakterističnim simptomima i bez znakova crvene zastave ne zahtijevaju daljnje dijagnostičke postupke. Bolesnici koji imaju znakove crvene zastave zahtijevaju dodatnu obradu, uključujući MR, a ponekad i lumbalnu punkciju.

Uobičajeni dijagnostičke pogreške uključuju:

  • Neznanje da bol kod migrene često može biti bilateralna i ne opisuje se uvijek kao probadajuća

  • Krivo dijagnosticiranje migrene kao sinusne glavobolje ili zamaranja očiju ako nisu prisutni autonomni ili vizualni simptomi karakteristični za migrenu

  • Pretpostavka da je bilo koja glavobolja kod bolesnika za koje se od ranije zna da ima migrenu još jedan napadaj migrene (glavobolja 'poput udara groma' ili promjena u ranijem uzorku glavobolje može ukazivati na novi, potencijalno ozbiljan poremećaj)

  • U starijih bolesnika, migrena s aurom se može pogrešno protumačiti kao tranzitorna ishemična ataka, osobito ako se aura događa bez glavobolje.

  • Dijagnosticiranje glavobolje 'poput udara groma' kao migrena jer triptan smanjuje bol u oba slučaja (triptan također može smanjiti glavobolju nastalu zbog SAH-a)

U mlađih bolesnika, nekoliko neobičnih poremećaja može sličiti migreni s aurom:

  • Disekcija karotidne ili vertebralne arterije

  • Moždani vaskulitis

  • Moyamoya bolest

  • CADASIL (cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom)

  • MELAS (mitohondrijska encefalomiopatija, laktacidoza i epizode poput moždanog udara)

Prognoza

Prognoza migrene

Za neke bolesnike migrena je povremena, podnošljiva poteškoća. Za druge je razorno stanje koje dovodi do učestalih razdoblja onesposobljenosti, gubitka produktivnosti i značajno poremećene kvalitete života.

Liječenje

Liječenje migrene

  • Eliminacija jasnih okidača

  • Relaksacijske tehnike, joga ili bihevioralne metode

  • Za blage glavobolje, acetaminofen ili nestreoidni antireumatici (NSAR)

  • Kod akutnih napada, triptani, lasmiditan, gepanti, ili dihidroergotamin plus dopaminski antagonist antiemetik

  • Neuromodulatorni uređaji za akutno liječenje i prevenciju

Iscrpno objašnjenje naravi migrene pomaže bolesnicima da shvate kako se migrena ne može izliječiti ali se može kontrolirati, što ih onda motivira na bolju suradljivost u liječenju.

Bolesnicima se preporučuje da vode dnevnik glavobolja u kojem bi zabilježili broj i vrijeme napadaja, moguće okidače napadaja i terapijski odgovor. Identificirane okidače treba eliminirati, ako je to moguće. Međutim, uklanjanje okidača može biti pretjerano.

Za pacijente koji često (npr. > 2 dana/tjedan) koriste lijekove za liječenje akutnih napadaja migrene (analgetici, triptani, lasmiditan, opioidi), osobito oni s glavobolja prekomjerne upotrebe lijekova, preventivni lijekovi (vidi tablicu Lijekovi za migrenske glavobolje) treba kombinirati s programom prestanka prekomjerne uporabe analgetika.

Bihevioralne metode (biofeedback, rješavanje stresa, psihoterapija) se preporučuju kad je stres glavni okidač ili kad bolesnik prekomjerno uzima analgetike.

Joga može smanjiti učestalost i intenzitet glavobolje; pojačava vagalni ton i smanjuje aktivnost simpatikusa, te se na taj način poboljšava srčana autonomna ravnoteža. Tehnike opuštanja mogu smanjiti aktivnost simpatičkog živčanog sustava, ublažiti napetost mišića i promijeniti aktivnost moždanih valova.

Liječenje stoga ovisi o učestalosti, trajanju i jačini napadaja. Može uključivati analgetike, antiemetike, triptane i / ili dihidroergotamin (1). Ako pacijenti žele izbjeći liječenje lijekovima ili ako je liječenje bilo neučinkovito, neuromodulatorni tretmani ponekad se može koristiti za akutne napade i prevenciju.

Akutni napadi

NSAR ili paracetamol koriste se za liječenje blagih do umjerenih napadaja migrene.

Ako su ti lijekovi neučinkoviti, kliničari bi trebali razmotriti korištenje triptana ili dihidroergotamina. Dobar odgovor na dihidroergotamin ili triptan se ne smije protumačiti kao dijagnostički za migrenu jer ovi lijekovi olakšavaju glavobolju i kod subarahnoidalnog krvarenja ili ostalih strukturalnih abnormalnosti.

Ako se blagi napadaji pogoršaju ili ako su napadi ozbiljni od samog početka, mogu se koristiti triptani ili dihidroergotamin. Kod izražene mučnine učinkovita je kombinacija triptana s antiemetikom na početku napadaja.

Triptani su selektivni agonisti serotoninskih 1B/1D receptora. Premda zapravo nisu analgetici, specifično blokiraju otpuštanje neuropeptida koji su okidači za migrensku bol. Triptani su najučinkovitiji kad se uzmu na početku napadaja. Dostupni su u oralnom, intranazalnom ili subkutanom obliku (vidi tablicu Lijekovi za liječenje migrene i cluster glavobolje); subkutani oblici su učinkovitiji ali imaju više nuspojava. Prekomjerno uzimanja triptana također može dovesti do glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova. Triptani i dihidroergotamini mogu izazvati vazokonstrikciju koronarnih arterija pa su zato kontraindicirani kod pacijenata s bolešću koronarnih arterija ili nekontroliranom hipertenzijom; moraju se koristiti s oprezom kod starijih osoba i bolesnika s vaskularnim čimbenicima rizika. Ubrogepant i rimegepant, koji su gepanti (antagonisti receptora male molekule kalcitonina gena povezanog s peptidom [CGRP]), su alternative.

Lasmiditan (novi selektivni agonist serotoninskih [5-HT] 1F receptora) ili gepant, poput ubrogepant ili rimegepant, mogu se koristiti kada su triptani ili dihidroergotamin kontraindicirani zbog kardiovaskularnih poremećaja. Lasmiditan, koji ima mnogo veći afinitet za serotoninske 1F receptore nego za 1B receptore, nema kardiovaskularnih kontraindikacija. (Triptani uzrokuju vazokonstrikciju aktiviranjem 5-HT1B receptora.) Od ovog trenutka, gepants nemaju kardiovaskularne mjere opreza ili kontraindikacije i nemaju ozbiljnih kardiovaskularnih i gastrointestinalnih učinaka.

Sami antiemetici (npr. metoklopramid, proklorperazin) mogu se koristiti za ublažavanje blagih ili umjerenih napadaja. Proklorperazin čepići (25 mg) ili tablete (10 mg) su opcija za pacijente koji ne podnose triptane i druge vazokonstriktore.

Čvrsti dokazi podupiru upotrebu neuromodulatornih uređaja za akutne napadaje i prevenciju migrenskih glavobolja.

Tvrdokorni napadi

IV tekućine (npr 1-2 L 0,9% normalne fiziološke otopine) mogu smanjiti glavobolju i povećati osjećaj ugode, posebice u bolesnika koji su dehidrirani zbog povraćanja.

Intravenski dihidroergotamin s antiemetikom - antagonist dopamina (npr. metoklopramid 10 mg IV, proklorperazin 5–10 mg IV) djelotvorno prekida izrazito jake, perzistirajuće napadaje. Dihidroergotamin je dostupan u subkutanom obliku i kao sprej za nos. Razvija se inhalacijski oblik lijeka.

Opioidi bi trebali biti zadnji izbor za liječenje jake migrenske glavobolje (spasonosni lijek) kad su drugi lijekovi neučinkoviti.

Kronična migrena

Isti lijekovi koji se koriste za sprječavanje epizodne migrene, uključujući monoklonska protutijela koja blokiraju CGRP, koriste se i za liječenje kronične migrene. Također, postoje jaki dokazi za učinkovitost onabotulinumtoksina A i topiramata.

Dokazi podupiru upotrebu neurostimulacije za akutno liječenje i prevenciju kroničnih migrenoznih glavobolja. Neinvazivne opcije uključuju supraorbitalnu stimulaciju, stimulaciju vagusnog živca i jednopulsnu transkranijalnu magnetsku stimulaciju i daljinsku električnu stimulaciju.

Lijekovi za liječenje migrene

Droga

Doziranje

Komentari

Samo liječnici s iskustvom trebali bi davati injekcije onabotulinumtoksina A.

† Gepants su antagonisti receptora peptida povezanog s genom kalcitonina (CGRP) 1. i 2. generacije.

‡Triptani se daju jednom, a zatim ponovno po potrebi.

Prevencija

amitriptilin

10-100 mg oralno prije spavanja

Ima antikolinergične učinke; uzrokuje debljanje

Pomaže bolesnicima s nesanicom;

Male doze često učinkovite

Beta–blokatori

Atenolol 25-100 mg po jednom / dan

Metoprolol 50-200 mg po jednom / dan

Nadolol 20-160 mg po jednom / dan

Propranolol 20-160 mg 2x/dn po

Timolol 5-20 mg po jednom dnevno

Koriste se samo beta-blokatori bez intrinzične simpatomimetičke aktivnosti

Izbjegava se u bolesnika s bradikardijom, hipotenzijom, dijabetesom ili astmom

Divalproex

Pripravci uobičajenog otpuštanja: 250-500 mg per os 2 puta dnevno

Pripravci sa produljenim oslobađanjem: 500-1000 mg PO 1x/ dan

Može uzrokovati alopeciju, gastrointestinalne smetnje, disfunkciju jetre, trombocitopeniju, tremor i debljanje

Kontraindiciran kod trudnica kao prevencija migrene (rizik jasno nadmašuje svaku moguću korist)

Eptinezemab

100 mg IV ili, za neke pacijente, 300 mg IV svaka 3 mjeseca

Mogu se koristiti kod epizodne i kronične migrene.

Erenumab (monoklonsko protutijelo)

70 ili 140 mg supkutano jednom mjesečno

Može se koristiti kod epizodne i kronične migrene.

Fremanezumab (monoklonsko protutijelo)

225 mg supkutano jednom mjesečno ili 675 mg supkutano svaka 3 mjeseca

Može se koristiti kod epizodne i kronične migrene.

Galkanezumab (monoklonsko protutijelo)

240 mg udarne doze supkutano, zatim 120 mg supkutano jednom mjesečno

Može se koristiti kod epizodne i kronične migrene

Gepants

Rimgepant 75 mg peroralno svaki drugi dan

Može se koristiti za epizodičnu migrenu

Atogenant

Čeka se lansiranje

Onabotulinumtoksn A

155 jedinica IM jednom svakih 12 tjedana, s 5 jedinica / 0,1 ml ubrizgano u 31 mjesto, podijeljeno na 7 specifičnih područja na glavi i vratu *

Lijek prvog izbora kod kronične migrene

Topiramat

50-200 mg oralno obično jednom dnevno

Može uzrokovati gubitak težine i štetne učinke na središnji živčani sustav (SŽS) (npr. zbunjenost, depresija)

Akutno liječenje (1)

Paracetamol

650 do 1000 mg svakih 4 do 6 sati po potrebi, ne smije prijeći 4 g u 24 sata

Možda će trebati prilagoditi dozu u bolesnika s jetrenim poremećajima ili alkoholizmom

antiemetici

Metoklopramid 5 do 10 mg IV ili peroralno

Proklorperazin 5 do 10 mg po IV, 10 mg peroralno, ili 25 mg rektalno

Mogu se koristiti sami za ublažavanje blagih ili umjerenih napadaja.

Za prekidanje teških napada, zajedno sa triptanima ili dihidroergotaminom

Dihidroergotamin

0,5–1 mg supkutano ili IV

4 mg / ml sprej za nos

Može izazvati mučninu

Kontraindiciran kod bolesnika s hipertenzijom ili koronarnom bolesti;

Ne može se upotrebljavati istodobno s triptanima

Pripravak za inhalaciju u razvoju

Ditani

Lasmiditan 50 do 200 mg/doza

Za bolesnike s kardiovaskularnim kontraindikacijama za triptane i dihidroergotamin

Gepanti†

Rimegepant 75 mg oralno

Ubrogepant 50 mg ili 100 mg oralno

Kontraindicirano uz istodobnu primjenu jakih inhibitora CYP3A4

Ketorolac

30 mg intramuskularno svakih 6 sati po potrebi

60 mg IM jednom; alternativno, 10 do 30 mg IM svakih 4 do 6 sati po potrebi, do 120 mg u 24 sata

Uglavnom se ne koristi kao prva linija liječenja

Koristi se u obliku injekcije za hitno liječenje teške migrene, osobito kod pacijenata s kontraindikacijama za triptane ili druge lijekove protiv glavobolje

Triptani‡

Almotriptana 12,5 mg peroralno

Eletriptan 20-40 mg peroralno

Frovatriptana 2,5 mg peroralno

Naratriptan 2,5 mg peroralno

Rizatriptan 10 mg peroralno

Sumatriptan 50-100 mg PO, 5-20 mg sprej za nos, 6 mg subkutano, ili jedan 6,5 mg transdermalni flaster, a zatim, ako je potrebno, 2. flaster nakon 2 sata (ne više od 2 flastera u 24 h)

Zolmitriptan 2,5-5 mg peroralno ili 5 mg sprej za nos

Može uzrokovati crvenilo, parestezije i osjećaj pritiska u prsima ili grlu

Doze se mogu ponavljati do 3×/dan ako se glavobolja ponovno pojavi;

Kontraindiciran u bolesnika s koronarnom bolesti srca, nekontroliranom hipertenzijom, hemiplegičnom migrene ili intrakranijskom vaskularnom bolesti

Injekcije ili sprej za nos koji se koriste za cluster glavobolju

Neuromodulatorni tretmani

Neuromodulatorni tretmani, koji utječu na aktivnost mozga putem električnih struja ili magnetskih polja, mogu biti neinvazivni, korištenjem komercijalno dostupnih uređaja. Također se mogu koristiti za liječenje napadaja i njihovo sprječavanje.

Neinvazivna transkranijalna magnetska stimulacija, korištenjem ručnog uređaja primijenjenog na stražnji dio glave, može ublažiti akutnu migrenu (3). Uređaj koji koristi vrpcu za isporuku bezbolnog električnog kožnog podražaja (koji se naziva daljinska električna neuromodulacija) može ublažiti akutnu migrensku bol. Ručni uređaj koji pruža neinvazivne stimulacija živca vagusa također je učinkovit.

Stimulacija trigeminalnog živca, s uređajem koji se postavlja na čelo, može se koristiti u bolesnika starijih od 18 godina za liječenje akutnih napadaja migrene (sa ili bez aure) ili za smanjenje učestalosti napadaja u nekih bolesnika.

Neinvazini neuromodulatorni postupci nemaju značajne negativne posljedice. Invazivni postupci su dostupni samo u specijaliziranim centrima i imaju nose veći rizik nego neinvazivni tretmani.

Literatura

  • 1. Marmura MJ, Silberstein SD, Schwedt TJMarmura MJ, Silberstein SD, Schwedt TJ: The acute treatment of migraine in adults: The American Headache Society evidence assessment of migraine pharmacotherapies. Headache 55(1):3–20, 2015.

  • 2. Miller S, Sinclair AJ, Davies B, Matharu M: Neurostimulation in the treatment of primary headaches. Pract Neurol 16 (5):362–375, 2016. doi: 10.1136/practneurol-2015-001298

  • 3. Lipton RB, Dodick DW, Silberstein SD, et al: Single-pulse transcranial magnetic stimulation for acute treatment of migraine with aura: A randomised, double-blind, parallel-group, sham-controlled trial. Lancet Neurol 9:373–380, 2010.  doi: 10.1016/S1474-4422(10)70054-5

Prevencija

Prevencija migrene

Preventivna terapija se uvodi kad učestali napadaji migrene ometaju dnevne aktivnosti unatoč akutnom liječenju. Neki stručnjaci smatraju da je onabotulinumtoksin A lijek izbora.

Za bolesnike koji uzimaju analgetike često (npr > 2 dana/tjedno), pogotovo oni s glavoboljom uzrokovanom prekomjernim uzimanjem lijekova (vidi tablicu Lijekovi za migrenu i cluster glavobolju) trebalo bi kombinirati sa programom za prestanak prekomjernog uzimanja lijekova. Izbor lijeka može ovisiti o koegzistirajućem poremećaju:

  • Večernja doza amitriptilina za pacijente s nesanicom

  • Kontraindiciran kod hipertenzije ili koronarne bolesti

  • Topiramat, koji može izazvati gubitak težine, za pretile bolesnike ili bolesnike koji žele izbjeći debljanje

  • Monoklonsko protutijelo (npr. erenumab, fremanezumab, galcanezumab) ako su drugi lijekovi neučinkoviti

  • Gepanti se mogu koristiti za akutne napadaje (ubrogepant, rimegepant) i prevenciju (atogepant, rimegepant) migrene

Monoklonska protutijela koja se koriste za prevenciju migrena blokiraju aktivaciju peptida povezanog s genom kalcitonina (CGRP), koji može potaknuti migrene (1).

Neuromodulatorni tretmani također mogu pomoći. Transkutana supraorbitalna stimulacija živaca pomoću uređaja koji se stavlja na čelo može smanjiti učestalost migrena (2). Transkranijalna magnetska stimulacija, pomoću uređaja koji se postavlja na stražnji dio lubanje, indicirana je za akutno i profilaktičko liječenje migrenske glavobolje u adolescenata (≥ 12) i odraslih.

Literatura

  • 1. Jain S, Silberstein SD: Invited commentary on preventive anti-migraine therapy (PAMT). Curr Treat Options Neurol 21 (4):14, 2019. doi:10.1007/s11940-019-0555-4.

  • 2. Schoenen J, Vandersmissen B, Jeangette S, et al: Migraine prevention with a supraorbital transcutaneous stimulator: A randomized controlled trial. Neurol 80 (8):697–704, 2013. doi: https://doi.org/10.1212/WNL.0b013e3182825055

Ključne točke

Politika privatnosti