Autor: Jennifer Le, PharmD, MAS, BCPS-ID, FIDSA, FCCP, FCSHP
Urednik sekcije: prof. dr. sc. Goran Hauser, dr. med.
Prijevod: Igor Rubinić, dr. med.
Farmakokinetika, ponekad opisana i kao "ono što tijelo čini lijeku", odnosi se na kretanje lijeka u i kroz tijelo te izlazak iz tijela, tijekom apsorpcije, bioraspoloživosti, raspodjele, metabolizama, i izlučivanja.
Farmakodinamika opisuje "što lijek čini tijelu", što uključuje vezanje na receptore, postreceptorske učinke i kemijske interakcije. Farmakokinetika lijeka stoga određuje početak, trajanje i intenzitet učinka lijeka. Formule koje povezuju ove procese sažimaju farmakokinetičko ponašanje većine lijekova (vidjeti tablicu Formule koje definiraju temeljne farmakokinetske parametre).
Formule koje definiraju temeljne farmakokinetske parametre
|
Kategorija
|
Parametar
|
Formula
|
|---|
|
Apsorpcija
|
Konstanta brzine apsorpcije
|
Stopa apsorpcije lijeka ÷ količina lijeka preostala za apsorbiranje
|
|
Bioraspoloživost
|
Količina apsorbiranog lijeka ÷ doza lijeka
|
|
Distribucija
|
Prividni volumen distribucije
|
Količina lijeka u tijelu ÷ koncentracija lijeka u plazmi
|
|
Nevezana frakcija (slobodni udio)
|
Koncentracija nevezanog lijeka u plazmi ÷ ukupna koncentracija lijeka u plazmi
|
|
Eliminacija (metabolizam i izlučivanje)
|
Stopa eliminacije
|
Bubrežno izlučivanje + izvanbubrežna (obično metabolička) eliminacija
|
|
Klirens
|
Brzina eliminacije lijeka ÷ koncentracija lijeka u plazmi ili konstanta brzine eliminacije × prividni obujam raspodjele
|
|
Bubrežni klirens
|
Brzina bubrežnog izlučivanja lijeka ÷ koncentracija lijeka u plazmi
|
|
Metabolički klirens
|
Brzina metabolizma lijeka ÷ koncentracija lijeka u plazmi
|
|
Udio koji se izlučuje nepromijenjen
|
Brzina bubrežnog izlučivanja lijeka ÷ brzina eliminacije lijeka
|
|
Konstanta brzine eliminacije
|
Brzina eliminacije lijeka ÷ količine lijeka u tijelu
|
|
Klirens ÷ obujam distribucije
|
|
Biološki poluživot
|
0.693 ÷ konstanta brzine eliminacije (za eliminaciju prvog reda―vidjeti Stopa)
|
Farmakokinetika lijeka ovisi o čimbenicima vezanima uz pacijenta, kao i o kemijskim svojstvima lijeka. Neki čimbenici vezani uz pacijenta (npr. bubrežna funkcija, genetske osobine, spol, dob) mogu se upotrijebiti za predviđanje farmakokinetskih parametara u populaciji. Primjerice, poluživot nekih lijekova, osobito onih koji se i metaboliziraju i izlučuju može biti iznimno dug u starijih osoba (vidjeti sliku Usporedba farmakokinetskih ishoda diazepama u muškarca mlađe (A) i starije životne dobi (B)). Uistinu, fiziološke promjene koje se događaju tijekom starenja utječu na brojne aspekte farmakokinetike (vidjeti Farmakokinetika u starijih osoba and Farmakokinetika u djece).
Drugi su čimbenici vezani uz individualnu fiziologiju. Utjecaj nekih individualnih čimbenika (npr. zatajenje bubrežne funkcije, pretilost, zatajenje jetrene funkcije, dehidracija) može biti razmjerno predvidiv, dok su drugi čimbenici idiosinkratski i stoga imaju nepredvidive ishode. Zbog individualnih razlika, primjena lijeka mora biti utemeljena na potrebama svakog pojedinog bolesnika — najčešće tako da se prema iskustvu prilagođava doza dok se ne postigne terapijski cilj. Takav je pristup često neadekvatan jer može odgoditi optimalni odgovor ili dovesti do štetnih učinaka.
Poznavanje farmakokinetskih načela omogućuje propisivaču točniju i bržu prilagodbu doze. Primjena farmakokinetskih načela s ciljem individualizacije farmakoterapije naziva se terapijsko praćenje koncentracije lijeka (engl. therapeutic drug monitoring, TDM).
Usporedba farmakokinetskih ishoda
diazepamau muškarca mlađe (A) i starije životne dobi (B).
|
Diazepam se metabolizira u jetri u dezmetildiazepam putem P–450 enzima. Desmetildiazepam je aktivni sedativ koji se izlučuje putem bubrega. 0 = vrijeme doziranja. (Adapted from Greenblatt DJ, Allen MD, Harmatz JS, Shader RI: Diazepam disposition determinants. 27:301–312, 1980.)
 |