Kompresija kralježnične moždine

Autor: Michael Rubin, MDCM
Urednik sekcije: doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, dr. med.
Prijevod: Berislav Dalić, dr. med.

Različite lezije mogu komprimirati kralježničnu moždinu, uzrokujući segmentalni gubitak osjeta, motorike, slabljenje refleksa i deficite sfinktera. Dijagnosticira se MR-om. Liječenje je usmjereno na otklanjanje kompresije.

(Vidi također Pregled poremećaja kralježnične moždine i Neposredna skrb spinalne traume.)

Kompresija je uzrokovana daleko češće lezijama izvan kralježnične moždine (ekstramedularne) nego lezijama unutar nje (intramedularne).

Kompresija može biti

  • Akutna

  • Subakutna

  • Kronična

Akutna kompresija se razvija unutar nekoliko sati. Često nastaje uslijed

  • Traume (npr. "crush" fraktura kralješka s pomakom frakturnih ulomaka, akutne hernijacije diska, teške ozljede kosti ili ligamenata koje uzrokuju hematom te subluksacija ili dislokacija kralješka)

  • Metastatskog tumora

Ponekad nastaje uslijed apscesa, a rijetko uslijed spontanog epiduralnog hematoma. Akutna kompresija može uslijediti nakon subakutne ili kronične kompresije, osobito ako je uzrok apsces ili tumor.

Subakutna kompresija se razvija tijekom nekoliko dana ili tjedana. Obično je uzrokovana

  • Ekstramedularnim metastatskim tumorom

  • Subduralnim ili epiduralnim apscesom ili hematomom

  • Cervikalnim ili rijetko, torakalnim prolabiranim diskom

Kronična kompresija se razvija mjesecima i godinama. Obično je uzrokovana

  • Protruzijama kosti ili hrskavice u cervikalni, torakalni ili lumbalni spinalni kanal (npr. uslijed osteofita ili spondiloze, osobito ako je spinalni kanal uzak kao kod spinalne stenoze)

Kompresija može biti pogoršana prolabiranim diskom i hipertrofijom ligamentum flavum. Manje česti uzroci uključuju arteriovenske malformacije i sporo rastuće ekstramedularne tumore.

Atlantoaksijalna subluksacija i drugi poremećaji kranio–cervikalnog spoja mogu uzrokovati akutnu, subakutnu ili kroničnu kompresiju kralježnične moždine.

Lezije koje komprimiraju kralježničnu moždinu mogu također komprimirati korijene živaca ili rijetko, okludirati krvnu opskrbu uzrokujući infarkt kralježnične moždine.

Simptomi i znakovi

Akutna ili uznapredovala kompresija kralježnične moždine uzrokuje segmentalne ispade, paraparezu ili kvadriparezu, hiperrefleksiju, ekstenzorne plantarne odgovore, gubitak tonusa sfinktera (s disfunkcijom crijeva i mokraćnog mjehura) te osjetne deficite. Subakutna ili kronična kompresija može započeti lokalnim bolovima u leđima, koji se često šire duž distribucijskog područja korijena živca (radikularna bol), a ponekad s hiperrefleksijom i gubitkom osjeta. Gubitak osjeta može započeti u sakralnim segmentima. Potpuni gubitak funkcije može uslijediti iznenada i neočekivano, vjerojatno uslijed sekundarnog infarkta kralježnične moždine.

Osjetljivost kralježnice na perkusiju je izražena kad je uzrok metastatski karcinom, apsces ili hematom.

Intramedularne lezije sklonije su uzrokovanju slabo lokalizirane žareće boli nego radikularne boli, dok je osjet u sakralnim dermatomima često pošteđen. Ovakve lezije obično rezultiraju spastičnom parezom.

Dijagnoza

  • MR ili CT mijelografija

Na kompresiju kralježnične moždine upućuje spinalna ili radikularna bol s refleksnim, motoričkim ili osjetnim deficitima, osobito na segmentalnoj razini.

Savjeti i zamke

  • Učinite odmah neuroslikovni prikaz kralježnične moždine ako pacijent ima iznenadnu spinalnu ili radikularnu bol s refleksnim, motoričkim ili osjetnim deficitima, osobito na segmentalnoj razini.

MR se radi odmah ako je dostupna. Ako MR nije dostupna, radi se CT mijelografija; mala količina ioheksola (neionizirajući radiokontrast niske osmolarnosti) aplicira se lumbalnom punkcijom i praćenjem njegovog kranijalnog širenja provjerava se postoji li potpuna blokada likvora. Ako se otkrije blokada, kontrast se primjenjuje putem cervikalne punkcije kako bi se utvrdilo dokuda blokada doseže rostralno. Ako se sumnja na traumatske koštane abnormalnosti (npr fraktura, dislokacija, subluksacija) koje zahtijevaju trenutnu spinalnu imobilizaciju, mogu se učiniti nativne RTG snimke kralježnice. Iako, CT bolje otkriva koštane abnormalnosti.

Liječenje

  • Oslobađanje od kompresije

Cilj liječenja kompresije kralježnične moždine je usmjeren na oslobađanje moždine od pritiska. Nepotpun ili vrlo svježi potpuni gubitak funkcije može biti reverzibilan, premda je potpuni gubitak funkcije rijetko reverzibilan; stoga, kod akutne kompresije dijagnostiku i liječenje treba provesti odmah.

Ako je kompresija uslijed tumora, daje se odmah 100 mg deksametazona IV, a zatim 25 mg svakih 6 sati te hitno kirurško ili radijacijsko liječenje.

Kirurško liječenje je indicirano u sljedećim slučajevima:

  • Neurološki deficiti se pogoršavaju unatoč nekirurškom (konzervativnom) liječenju.

  • Potrebna je biopsija.

  • Kod nestabilne kralježnice.

  • Rekurencija tumora nakon radioterapije.

  • Sumnja na apsces ili kompresivni subduralni ili epiduralni hematom.

Ključne točke

  • Kompresija kralježnične moždina obično je sekundarna uslijed vanjske mase.

  • Manifestacije mogu uključivati križobolju i radikularnu bol (rano) i segmentalne osjetne i/ili motoričke deficite, promijenjene reflekse, ekstenzorne plantarne odgovore i gubitak tonusa sfinktera (s disfunkcijom crijeva i mjehura).

  • Učinite MR ili CT mijelografiju odmah.

  • Kako bi oslobodili moždinu od pritiska, učinite operaciju ili dajte kortikosteroide u najkraćem mogućem roku.

Politika privatnosti